Evropski parlament će u srijedu razmatrati Izvještaj o Bosni i Hercegovini, kojeg je prethodno usvojio Odbor za vanjske poslove (AFET), uprkos protivljenju hrvatskih parlamentaraca kojima se nije svidio sadržaj Izvještaja.

Taj Izvještaj je, podsjetit ćemo, usvojen sa 50 glasova „za“, dok se osam članova AFET-a usprotivilo usvajanju. Izvještaj je bio neprihvatljiv za Željanu Zovko i Sunčanu Glavak iz HDZ-a, te Tonina Piculu iz SDP-a, koji su se tako našli u „odabranom društvu“ sa europarlamentarcima iz ultradesničarskih stranaka poput njemačkog AfD-a, francuskog Nacionalnog saveza i austrijske Slobodarske partije ili grčke Komunističke partije.

Hrvatski europarlamentarci koji su odbili Izvještaj taj su postupak pravdali odbijanjem amandmana koje su prethodno uložili, a koji se uglavnom odnose na nametanje stavova HDZ-a BiH i narativa te stranke o „legitimnom predstavljanju“, „unitarizmu“, potrebi „federalizacije“ i sličnim konstrukcijama koje već godinama koriste u javnom prostoru.

Tako su, primjera radi, Željana Zovko, Karlo Ressler i Sunčana Glavak predložili amandman kojim se osuđuje svaka vrsta „unitarističke, protivustavne retorike“.

Zovko, Ressler i Glavak su predložili i amandman kojim bi Evropski parlament naglasio potrebu hitnih izmjena Izbornog zakona BiH kako bi se „osigurala legitimna politička zastupljenost svih konstitutivnih naroda na svim nivoima vlasti“.

Da su spremni podrediti evropski put BiH potrebama HDZ-a BiH, potvrđuje i činjenica da su Zovko, Ressler i Glavak predložili amandman kojim bi se istaknulo da BiH neće dobiti kandidatski status dok se ne ispune „odgovarajući institucionalni uvjeti“, te u tom kontekstu ističu potrebu reformisanja Izbornog zakona „uzimajući u obzir načela federalizma, decentralizacije i legitimne zastupljenosti, kako bi se garantovalo da se svi građani mogu kandidovati, biti birani i služiti na svim političkim nivoima, pod jednakim osnovama“.

Jedan amandman Zovko, Resslera i Glavak je, uprkos činjenici da je odbijen, zaista utemeljen na činjenicama, a radi se o konstataciji kojom bi Evropski parlament trebao istaknuti „nesrazmjernu zastupljenost konstitutivnih naroda u javnoj službi“. Takva nesrazmjerna zastupljenost konstitutivnih naroda, uzimajući u obzir njihovo procentualno učešće u ukupnom broju stanovnika BiH i procentualno učešće u javnoj službi, zaista postoji, ali zasigurno ne u kontekstu u kojem su HDZ-ovi europarlamentarci to pokušali insinuirati. Naime, zvanični podaci ukazuju da je procentualno učešće pripadnika hrvatskog naroda u javnoj službi na državnom i federalnom nivou mnogo više nego što je procentualno učešće u ukupnom broju stanovnika. S druge strane, procenat Bošnjaka u javnoj službi je mnogo niži u odnosu na procenat u ukupnom broju stanovnika BiH.

Isti trojac je još jednim amandmanom zatražio da se ustavna reforma izmijeni u skladu sa principima federalizma, decentralizacije i legitimnog predstavljanja.

- Evropski parlament poziva političke lidere da nastave pregovore i započnu proces inkluzivne izborne reforme kojom bi se eliminisali svi oblici nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu, utirući put za postizanje jednakopravnosti i legitimnog predstavljanja tri konstitutivna naroda zajedno sa svim ostalim građanima, – navodi se u amandmanu 237, kojeg potpisuju Zovko, Ressler i Glavak.

Da HDZ ne bude usamljen u zagovaranju potreba sestrinske stranke iz BiH, potrudio se SDP-ovac Tonino Picula, koji se amandmanom požalio na neprovođenje presude Ustavnog suda BiH u predmetu „Ljubić“, ističući potrebu „legitimnog predstavljanja na svim administrativnim i političkim nivoima“. To je, ocijenio je Picula u predloženom amandmanu, uvjet za svaku zemlju koja teži pridruživanju EU-u.

I Picula vjeruje, kako to navodi u svom drugom amandmanu, da je potrebno izmijeniti ustavni okvir i prilagoditi izborno zakonodavstvo principima federalizma, supsidijarnosti i legitimnog predstavljanja.

Jérôme Rivière i Thierry Mariani iz francuske ultradesničarske stranke Nacionalni savez predložili su da Evropski parlament iskaže „zabrinutost zbog rasta radikalnog islamizma u FBiH“, te da osudi „sve snažnije napore turskog predsjednika u promovisanju islamističkog radikalizma u zemlji“.

Navedeni amandmani nisu prihvaćeni, te je Izvještaj usvojen u formi koja očigledno nije odgovarala hrvatskim europarlamentarcima i njihovim kolegama iz desničarskih stranaka.

Ono što je neprihvatljivo za hrvatske europarlamentarce, bilo je prihvatljivo za dominantnu većinu njihovih kolega iz AFET-a, koje su podržale Izvještaj kojim se iskazuje podrška evropskom putu BiH, te se, između ostalog, ističe potreba usklađivanja izbornog zakonodavstva sa evropskim demokratskim standardima kroz provedbu presuda Evropskog suda za ljudska prava, te se nalaže popunjavanje Ustavnog suda FBiH, što blokira upravo HDZBiH.

Odluka dominantne većine članova AFET-a da odbaci konstrukcije poput „legitimnog predstavljanja“ ili potrebe dalje federalizacije BiH jasna je poruka Evropske unije o neprihvatljivosti takvih zahtjeva koje u BiH nameće HDZ, a koje u međunarodnim okvirima propagira Hrvatska.