Naslovna | Arhiva | Pretraga | Redakcija | O Bosnjaci.Net | Kontakt | Bosniaks.Net | ||
|
Vijesti
Apel regionalnog civilnog društva EU vladama, SAD i NATO PRIDRUŽIVANJE EU JE GEOPOLITIČKA NEMINOVNOST CIJELOG ZAPADNOG BALKANA, ZBOG STALNE PRIJETNJE I PRETENZIJE RUSIJE DA GA DESTABILIZUJE Pridruživanje Zapadnog Balkana Evropskoj uniji je geopolitička i geostrateška neminovnost Ruska agresija na Ukrajinu temeljno je promijenila evropski siguronosni kontekst i pokrenula niz pitanja o budućnosti evroatlantskih integracija Zapadnog Balkana. Iako je okružen državama članicama EU i NATO, Zapadni Balkan je samo djelimično integrisan u evroatlantske političke i siguronosne strukture. Nedefinisana politika EU tokom posljednje decenije doprinijela je regresiji regiona i njegovom okretanju ka drugim partnerima. Infiltracija Rusije u procese i dešavanja u regionu i njen uticaj na Srbiju i (dio) BiH otvorila je pitanje gdje Zapadni Balkan zapravo pripada. Nove okolnosti su vratile Zapadni Balkan na evropsku agendu. U toku je prilagođavanje EU politike proširenja novom geopolitičkom okruženju i razvija se novi proces pristupanja. Uprkos brojnim izjavama i inicijativama koje se odnose na Zapadni Balkan, do sada Zapad, prije svega EU, nije ponudio stvarnu podršku, zaštitu i konkretnu perspektivu regionu za budućnost. Pridruživanje EU je geopolitička neminovnost cijelog Zapadnog Balkana - s obzirom na stalne pretenzije Rusije da ga destabilizuje. Efikasnija politika EU nije moguća sve dok zemlje EU balansiraju između principa vrijednosti na kojima EU počiva i jedinstva, odnosno konsenzualnog principa prilikom donošenja odluka. Taj odnos ima pogubne posljedice na Zapadni Balkan. Imajući u vidu veoma fluidnu situaciju na Zapadnom Balkanu, kao i brojne špekulacije o mogućnosti Putinovog otvaranja “drugog fronta” na Balkanu, opravdane su bojazni i strah građana svih naših zemalja da može doći do dramatičnog pogoršanja situacije u našem regionu. Ne treba gubiti iz vida činjenicu da je Balkan u cjelini, a posebno njegov neintegrisani dio, kad je riječ o evropskom kontinentu, najpodložniji ruskom uticaju i njegova eskalacije je na djelu. Da bi se spriječio takav razarajući uticaj, svojevremeni vizionarski prijem “nespremne” Bugarske i Rumunije u EU odigrao je odlućujuću ulogu. Zbog svega pomenutog, mi, dolje potpisani, očekujemo od EU, kao i od SAD: 1. Da se dosljedno vodi politika nepromjenjivosti granica na Balkanu i da se otkloni svaka mogućnost njihovih mijenjanja; 2. Da budućnost i funkcionalnost Bosne i Hercegovine ne zavisi od politike Beograda koja neometano dvije decenije integriše/pripaja bh. entitet Republiku Srpsku (RS) na svim nivoima (ekonomskom, kulturnom, obrazovnom i informativnom). EU i SAD, osim suzbijanja korupcije i radikalne nacionalne politike, trebalo bi da ohrabre objedinjavanje obrazovnog i kulturnog prostora, kako bi se uz partikularne posebnosti gradio i bosansko-hercegovački identitet. Samo kulturna osvješćenost i obrazovanje kao temeljne okosnice društva, garantuju integraciju i solidarnost unutar Bosne i Hercegovine; 3. Zagovaranje novog izbornog zakona koji bi samo doprinio daljnjoj etničkoj dezintegraciji Bosne i Hercegovine je neprihvatljivo i krajnje je vrijeme da EU i SAD jasno osude i spriječe takvu politiku. Dodjeljivanje kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini bila bi jasna poruka i Beogradu i Zagrebu i Moskvi da EU i SAD stoje iza suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine; 4. Da Srbija zbog oslanjanja na Rusiju održava Kosovo u stanju zamrznuitog konflikta. Bez međusobnog priznanja Srbije i Kosova region nema evropske perspektivu. Kao prvi korak Kosovo treba dobiti viznu liberalizaciju za koju su davno stvoreni uslovi; 5. Da se, kada je u pitanju Crna Gora, snažno i djelotvorno podrži proces evropskih integracija, što je i osnovni proklamovani cilj nove manjinske Vlade Crne Gore. Trebalo bi, također, spriječiti miješanje u unutrašnje stvari Crne Gore, koje potiču prvenstveno od vladajućih struktura u Srbiji, uz veliku pomoć Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, medija i siguronosnih službi Srbije, ali i posredno i neposredno Rusije; 6. Da se deblokira situacija u vezi sa Sjevernom Makedonijom u pristupnim pregovorima. Neprihvatljivo je da je Sjeverna Makedonija, koja je ispunila sve zahtjeve EU za dobijanje statusa kandidata, još uvijek na čekanju zbog ucjenjivačkog i destruktivnog odnosa Bugarske; 7. Da se pomogne Albaniji da počne pregovore sa Komisijom. U suprotnom - ohrabruju se druge tendencije i politike - slično kao i u svim drugim zemljama Zapadnog Balkana; 8. Da se jasno stavi do znanja da inicijativa Otvoreni Balkan ne može biti alternativa članstvu u EU. Kancelar Šolc je najavio oživljavanje Berlinskog procesa, što uz pojačanu kontrolu Berlina i Brisela, otvara perspektivu za intenzivniju regionalnu saradnju na kojoj EU insistira, kao osnovi za nastavak evropskog puta za sve zemlje regiona, na osnovu njihovih individualnih zasluga i dostignuća; 9. Da se bez kompromisa nastave i prodube siguronosni i pravni mehanizmi u svim zemljama Zapadnog Balkana u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala unutar državnog aparata, korporacija i društva u cjelini. Imajući sve ovo u vidu, Evropa i Sjedinjene Države moraju povećati svoj vojni, politički i ekonomski angažman u regionu u cilju sprječavanja daljnjeg malignog uticaja vanbalkanskih i ne-evropskih faktora. Istovremeno, neophodan je njihov aktivan odnos s proevropskom opozicijom i političkim strukturama u svim zemljama regiona, kao i s autentičnim civilnim društvom, kako bi se potvrdila i ojačala podrška evroatlantskoj orijentaciji i budućnosti Zapadnog Balkana. Potpisnici: Prof. dr. Ivo Komšić, sociolog, BiH Dr. Vesna Pusić, ministrica za vanjske i evropske poslove (2011-2016), Hrvatska Edita Tahiri, bivša pregovoračica Kosovo-Srbija, Kosovo Dr. Prof. Edina Bećirević, Univerzitet Sarajevo, Bosna i Hercegovina Momčilo Radulović, predsjednik Evropskog pokreta, Crna Gora Dr. Prof. Zarko Korać, psiholog, Srbija Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora, Srbija Azem Vllasi, advokat, Kosovo Tamara Nikčević, novinar, Crna Gora Dr. Boris Varga, novinar, Sbija Dr. Prof. Husnija Kamberović, historičar, Bosna i Hercegovina Dr. Prof. Dubravka Stojanović, historičarka, Filozofski fakultet, Srbija Dr. Prof. Dinko Gruhonjić, Univerzitet u Novom sadu, Srbija Dr. Milivoj Bešlin, istoričar, Srbija Miodrag Vlahović, biši ambasador Crne Gore, predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora, Crna Gora Dr. Aleksandra Bosnić-Djurić, kulturološkinja, Srbija Prof. dr. Nikola Samardžić, historičar, Srbija Dragan Banjac, novinar, Srbija Boško Jakšić, novinar, Srbija Ylber Hysa, historičar, Kosovo Adil Kulenović, novinar, Krug 99, Bosna i Hercegovina Senad Pećanin, advokat, Bosna i Hercegovina Akademik prof. dr. Ejup Ganić, izvršni direktor Sarajevo Schol of Science and Technology, Bosna i Hercegovina Slađan Tomić, novinar, Bosna i Hercegovina Izabela Kisić, executive director of Helsinki Committee for Human Rights in Serbia, Srbija Akad. Prof. dr. Rusmir Mahmutčehajić, predsjednik Medjunarodnog Foruma Bosna, Bosna i Hercegovina Jelena Krstić, politikološkinja, Srbija Andro Martinović, reditelj, Crna Gora Shkelzen Maliqi, pisac i filozof, Kosovo Balša Božović, predsjednik Izvršnog odbora Regionalne akademije za razvoj demokratije, Srbija Rade Radovanović, novinar, Srbija Nerzuk Ćurak, profesor, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina Srećko Đukić, ambasador, Srbija Dušan Mijić, preduzetnik, Srbija Tanja Petovar, advokat, Srbija Aleksandra Jerkov, osnivačica Regionalne akademije za razvoj demokratije, Srbija Petar Todorov, historičar, Sjeverna Makedonija Dino Mustafić, reditelj, Bosna i Hercegopvina Mr. sci. Memnuna Zvizdić, članica Regionalnog ženskog lobija, BiH Daliborka Uljarević, izvršna direktorka Centra za gradjansko obrazovanje, Crna Gora Štefica Galic, Urednica Tacno.net portala, Bosna i Hercegovina Milan Jovanović, predsjednik Foruma za bezbednost i demokratiju, Srbija Prof. dr Duško Radosavljević, Fakultet za pravne i poslovne studije, Srbija Prof. dr. Mehmed Slezović, slikar i teoretičar umetnosti, Srbija Srđan Sušnica, kulturolog i dipl. Pravnik, Bosna i Hercegovina Zlatko Lagumdžija, bivši ministar vanjskih poslova, Bosna i Hercegovina Nada Drobnjak, članica Regionalnog ženskog lobija Crna Gora Zoran Vuletić, predsjednik GDF, Srbija Tanja Šuković, novinarka, Crna Gora Darko Šukovic, novinar, Crna Gora Ivana Šundić Mihovilović, novinarka, Srbija Davor Gjenero, politolog, Hrvatska Andrej Nikolaidis, pisac, Crna Gora Tinka Đuranović, vajarka, Crna Gora Draško Đuranović, gl. urednik Pobjede, Crna Gora Đorđe Šćepović, pisac, Crna Gora Milorad Pustahija, novinar, Crna Gora Rajko Todorović Todor, slikar, Crna Gora Boro Kontić, novinar i pisac, Bosna i Hercegovina Rade Bojović, pravnik, Crna Gora Miodrag Strugar, komunikolog, Crna Gora Danilo Burzan, novinar i posac, Crna Gora Majda Šahman Zaimović, profesorka Univerziteta, Crna Gora Kaćuša Krsmanović, novinarka, Crna Gora Vladimir Šibalić, pravnik, Crna Gora Janko Ljumović, profesor FDU, Crna Gora Andrej Nedović, ekonomista, Crna Gora Nada Bukilić, dramaturskinja, Crna Gora. Jelena Đurović, novinarka, Crna Gora Momčilo Zeković, umjetnik, Crna Gora Ljubomir Filipovic, politikolog, Danilo Marunović, reditelj, Crna Gora Aleksandar Saša Zeković, gradjanski aktivista, Crna Gora Šeki Radončić, pisac i novinar, Crna Gora Miodrag Živković, advokat, Crna Gora Izudin Gusmirović, ekonomista, Crna Gora. Irina Peckova, Makedonija Ines Sabalić, novinasrka, Hrvatska Raif Dizdarević, bivši ministar spoljnih poslova SFRJ, Bosna i Hercegovina Lula Mikielj, aktiviskinja, Srbija Pavel Domonji, politikolog, Srbija Edin Omerčić, istoricar, Bosna i Hercegovina Dr. Nevenka Tromp, Univerzitet Amsterdam, Nizozemska Andrea Lešić, teoretičarka književnosti i kulture, Univerzitet u sarajevu, Bosna i Hercegovina Nebojša kaludjerović, ambasador, Crna Gora Zilka Spahić Šiljak, univerzitetska profesorica rodnih studija, Bosna i Hercegovina Aleksandar Obradović, antropolog, direktor udruženja Philopolitics, Srbija Prof. dr. Ivan Obradović, Univerzitet u Beogradu, Srbija Amila Buturović, profesorica na York Univerzitetu Toronto, Kanada Slobodan Beljanski, advokat, Srbija Dr Adnan Prekić, historičar, Crna Gora Jakob Finci, pisac, Bosna i Hercegovina Nenad Prokić, dramaturg, Srbija Prof. dr Šerbo Rastoder, Akademik, Univerzitet Crna Gora, Crna Gora Prof. Dr. Edin Šarčević, Pravni fakultet Leipzig, Nemačka Srdjan Dvornik,prevodilac i konsultant, Hrvatska Xhezair Dashi, novinar Albanian Post, Albanija Prof. Asim Mujkić, Fakultet političkih nauka, Bosna i Hercegovina Žarko Papić, direktor IBHI (Nezavisni biro za humanitarna pitanja), Bosna i Hercegovina Zlatoje Martinov, pisac i publicista, Srbija Prof. Senadin Lavić, Fakultetu političkih nauka, Bosna i Hercegovina Ljilja Spasić, Izvršna direktorka Građanske akcije, Srbija Mirsada Čolaković, Bosna i Hercegovina Reuf Bajrović, potpredsednik Alijanse SAD-Evropa, Bosna i Hercegovina Saša Zajević, Žene u crnom, Srbija Isidora Farley, UK Vera Rankovic, novinarka, Srbija Bashkim Shehu, pisac, Albanija Akademik Slavo Kukić, sociolog, Bosna i Hercegovina Prof. dr Fahira Fejzić-Čengić, Fakultet političkih nauka, Bosna i Hercegovina Lirim Dullovi, novinar, Severna Makedonija Bedrudin GUŠIĆ, novinar, SAD Amina Rizvanbegović Džuvić, Bošnjački Institut, Bosna i Hercegovina Darko Mrvoš, poduzetnik, Srbija Svetlana Cenić, ekonomist, Bosna i Hercegovina Zlatko Dizdarević, novinar, Bosna i Hercegovina Amor Mašović, član Parlamenta Federacije BiH, Bosna i Hercegovina Slobodan Dukić, novinar, Srbija |