Predsjednica Republike Hrvatske odala je počast žrtvama i položila cvijeće na spomen-obilježje za 116 ubijenih Bošnjaka, među kojima 33 žene i djece.

Iz ureda hrvatske predsjednice potvrdili su da je Kolinda Grabar-Kitarović danas, mimo protokola, odlučila posjetiti Ahmiće i Križančevo selo, javlja Anadolu Agency (AA).

Predsjednica Republike Hrvatske odala je počast žrtvama i položila cvijeće na spomen-obilježje za 116 ubijenih Bošnjaka, među kojima 33 žene i djece.

"U Ahmićima i Križančevom Selu iskazala sam pijetet žrtvama rata u Srednjoj Bosni. Moramo učiniti sve da nijedna majka više nikada ne oplakuje dijete ili supruga izgubljenog u ratu na ovim prostorima. To je trajna zadaća nas i svih budućih generacija", poručila je Grabar-Kitarović.

Zločini u Ahmićima dogodili su se u ranim jutarnjim satima 16. aprila 1993. godine, kada su jedinice za posebne namjene Hrvatskog vijeća obrane, Džokeri i Maturice, izvršile napad na selo Ahmići nekoliko kilometara od Viteza. Napad je počeo rano ujutro, s ezanom za sabah-namaz, koji je bio znak za napad. Ubijeno je 116 osoba.

Iste godine, 22. decembra, pripadnici Armije BiH su u Križančevu Selu ubili 34 vojnika HVO, a 30 civila i vojnika zarobili te ih odveli u Počulicu. Pod pritiskom Međunarodnog crvenog križa nakon 39 dana razmjenjeni su kod Gropčića u mjestu Dubravica potpuno izmasakrirani. Za ovaj zločin još niko nije odgovarao.



Grabar-Kitarović se jučer u Sarajevu sastala s državnim vrhom BiH, nadbiskupom vrhbosanskim kardinalom Vinkom Puljićem, visokim predstavnikom Valentinom Inzkom i predstavnicama udruženja Majki Srebrenice.

Posjeta BiH je zbog loših vremenskih uslova skraćena s tri na dva dana, te će je Grabar-Kitarović okončati danas, kada je planirano da posjeti tvornicu "Palvara" i bolnicu "Dr. fra Mato Nikolić" u Novoj Biloj, te se u Vitezu sastane sa hrvatskim načelnicima općina i predsjedavajućim opštinskih vijeća u Srednjoj Bosni.

U Žepču je zakazan sastanak sa predstavnicima opštinskih i kantonalnih vlasti, a u Usori s tamošnjim Hrvatima.

Hrvatska predsjednica Grabar-Kitarović po drugi put je u službenoj posjeti BiH, nakon marta 2015. godine i prve posjete na početku njezinog predsjedničkog mandata.

Grabar-Kitarović nakon posjete stratištima: Na takva mjesta volim odlaziti u tišini



Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, nakon posjete Ahmićima i Križančevom Selu kod Viteza, koju je obavila mimo zvaničnog protokola, poručila je da takva mjesta voli obilaziti u tišini s nakanom da se ta prošlost nikada ne ponovi, javlja Anadolu Agency (AA).

"Posjetila sam Ahmiće i Križančevo Selo. Vjerujem da ste već primijetili da na takva mjesta volim odlaziti u tišini. Jednostavno se pokloniti žrtvama, razmišljati o prošlosti, ali prije svega s nakanom da se ta prošlost nikada ne ponovi i gledati u budućnost. U budućnost dobrih odnosa, ne samo između Hrvata i Bošnjaka nego svih naroda i građana ovdje ne samo u Središnjoj Bosni već i u BiH", izjavila je Grabar-Kitarović tokom posjete Srednjoj Bosni.

Zadovoljna je, kako je kazala, posjetom BiH.

"Mislim da smo juče u Sarajevu imali dobre, kvalitetne, svakako iznimno otvorene razgovore i moramo nastaviti razgovarati, jer dijalog je jedini način kako se mogu riješiti bilo kakva otvorena pitanja", izjavila je Grabar-Kitarović.

Posjetom Srednjoj Bosni željela je saznati kako se danas živi na ovom području, koji su izazovi, ali i čuti priče o uspjehu i napretku ovog dijela BiH.

"Ovdje redovito dolazim i vidi se napredak, ali isto tako osjetno je da i ovi krajevi kao i cijela BiH i Hrvatska pate od odlaska ljudi, posebno mladih. Zato je na nama da stvorimo uslove da se otvaraju nova radna mjesta, da se stvore oni socijalni i društveni uvjeti koji su potrebni da bi ljudi ostajali ovdje", istakla je hrvatska predsjednica.

Upitana da prokomentariše s kakvom porukom dolazi Hrvatima u ovom dijelu BiH, Grabar-Kitarović je kazala:

"Hrvatska je uz vas, ne samo u smislu političkih prava, konstitutivnosti hrvatskog naroda i njihove jednakopravnosti sa ostala dva naroda i svim ostalim bh. građanima već držim da Hrvatska mora ulagati u ova područja, bez obzira na nacionalnost".