Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je 2007. godine usvojilo zaključak i zvaničnim aktom zatražilo od Hrvatske da zaustavi gradnju Pelješkog mosta dok se ne riješi otvoreno pitanje u vezi s identifikacijom morske granične crte i pristupa Bosne i Hercegovine otvorenom moru, što je pravo koje joj pripada Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora. To je jedinstven i jasan stav države Bosne i Hercegovine o potencijalnoj izgradnji Pelješkog mosta.

Republika Hrvatska je zvanično više puta o tome obaviještena, između ostalog i pismom iz 2009. godine tadašnjeg predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojše Radmanovića. Taj stav je potvrdio prošle godine Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, tražeći od Vijeća ministara BiH da Republici Hrvatskoj uputi notu i zatraži da se obustave sve aktivnosti na izgradnji mosta dok se ne postigne potpuna obostrana saglasnost. I o tome je Republika Hrvatska obaviještena.

Vlasti Republike Hrvatske su također krajem prošle godine dobile pismo Evropske komisije u kojem su eksplicitno upozorene da prije početka gradnje Pelješkog mosta moraju riješiti spor s Bosnom i Hercegovinom, a u kojem se navodi:

„Pozvao bih vas i vašu vladu da, u okviru dobrosusjedskih odnosa sa BiH, poduzmete sve potrebne radnje kako bi se riješile sve potencijalne postojeće nesuglasice, te da se u međuvremenu uzdržite od bilo kakvih koraka na implementaciji ovog projekta, koji bi mogli pravno i finansijski obavezivati Evropsku komisiju ili dovesti do pokretanja sudskog spora s trećim stranama“.

Unatoč svim upozorenjima, Republika Hrvatska je potpisivanjem ugovora o izgradnji mosta nastavila implementaciju spornog projekta. Bosna i Hercegovina će obavijestiti o tome Evropsku komisiju, koja finansira izgradnju mosta, te poduzeti druge korake kako bi zaštitila svoje pravo koje joj pripada po Konvenciji UN o pravu mora.