Hapšenje Radovana Karadžića, prema mišljenju Sonje Biserko, veći je događaj od hapšenja Slobodana Miloševića. Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji ističe da je njegovim privođenjem pravdi, zapravo, stavljena tačka na jedan nacionalistički projekt, ali i na iluziju da je tako nešto moguće ostvariti u budućnosti.

– Radovan Karadžić je u krugovima srpske intelektualne elite veći simbol tog projekta i od samog Slobodana Miloševića. Treba li podsjetiti da je 1997. godine donijeta Deklaracija o obustavljanju postupka Haškog tribunala protiv Karadžića, u kojoj je grupa od 60 akademika, univerzitetskih profesora i naučnih radnika, tražila da se obustavi haška "hajka" nad njim. Inicijator nastajanja i potpisivanja tog dokumenta bio je patrijarh Pavle. Riječ je o krugu ljudi koji je stvorio i mitski uzdizao Karadžića, a Dobrica Ćosić ga je "instalirao" kao najznačajnijeg srpskog političara među bosanskim Srbima, govoreći za njega da je najdarovitiji političar – kaže Biserko. Ona naglašava da reagovanja koja se o hapšenju Karadžića mogu pročitati u srpskim medijima, na najbolji način odslikavaju osjećanje poraza dijela srpske intelektualne elite.

– Radovanu Karadžiću jeste mjesto u Haškom tribunalu i očekujem da će nas suđenje bivšem predsjedniku Republike Srpske istinski podsjetiti na sve što se dešavalo u Bosni. Srpska nacionalistička elita se sada osjeća zatečenom, možda i zbog činjenice da je sve ove godine pažnja više bila usmjerena na Ratka Mladića. Međutim, Karadžićevo hapšenje, bez ikakve sumnje, simbolizuje kraj jedne nacionalističke epohe. Iskorenjivanje srpskog radikalnog nacionalizma mora da bude nešto čime naše društvo treba da se bavi dugotrajno i sistematski. To je nešto što ne može da nestane samo od sebe – smatra sagovornica "Politike". Biserko komentariše da je privođenje jednog od najtraženijih haških optuženika dobar znak za Srbiju, ali da domaće pravosuđe ne treba da se bavi tim procesom.

– U Srbiji u ovom momentu, prije svega zbog sigurnosti i bezbjednosti svjedoka koji se pojavljuju u postupku, nije moguće to suđenje. Mislim da je Haški tribunal ne samo legitimna institucija pravde nego i da je dobrodošao za region i za nas, jer utvrđuje podatke i činjenice koje su od značaja za sve – mišljenja je Sonja Biserko. (A. Marković, Politika)