Bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović tvrdi da će insistiranjem na referendumu Republika Srpska doći u sudar s međunarodnom zajednicom, da je zahtjev Hrvata za sopstveni entitet neprihvatljiv i pita se zašto svi Bošnjaci na prostoru bivše Jugoslavije ne bi imali jedinstvenu islamsku zajednicu sa reisom u Sarajevu.

"Eventualna istrajnost u namjeri da se referendum u RS ipak održi neminovno će odvesti Republiku Srpsku u sudar sa međunarodnom zajednicom, vjerovatno u izolaciju i dalje pogoršanje životnih prilika i životnog standarda građana u RS", kaže Izetbegović.

I kao što odbacuje sve primjedbe predsjednika RS Milorada Dodika da je na djelu pokušaj razbijanja dejtonske BiH, tako tvrdi da zahtjev hrvatske zajednice da formiraju svoj entitet ne bi prihvatio nijedan relevantni bošnjački političar.

"Nakon ukidanja Herceg-Bosne i razbijanja tzv. Hrvatske samouprave, niko neće pristati na razgovore o daljoj teritorijalnoj podjeli BiH, odnosno podjeli Federacije. Te linije podjela su pokušali da iscrtaju oružjem, zločinima, konc-logorima, pa nisu uspjeli. Ne razumijem kako uopšte mogu pomisliti da će ih dobiti u miru, olovkom", kaže Izetbegović.

Komentarišući referendumsko pitanje, Izetbegović podsjeća i da su za zakone kojima su formirani Sud i Tužilaštvo glasali i parlamentarci iz RS, čak svi iz SNSD-a, pa ga tim prije čude tvrdnje predsjednika RS po kojima se državni sud i tužilaštvo bave samo Srbima.

Ne sporeći da je bilo zločina na svim stranama, Izetbegović kaže da je masovne zločine počinila samo vojska bosanskih Srba, zbog čega je nacionalna nesrazmjera u procentu izrečenih presuda logičan rezultat onoga što se u Bosni tokom rata dešavalo.

Izetbegović negira izjave koje su prenijeli neki mediji nakon susreta predstavnika Srbije, Turske i BiH u Karađorđevu da je posredovao u pomirenju dvije islamske zajednice iz Sandžaka i dodaje da na trilateralnom susretu uopšte nije bilo riječi o tom pitanju.

Kaže da je samo potegao pitanje opšte ravnopravnosti sandžačkih Bošnjaka i zaostajanja tog kraja u razvoju infrastrukture i ekonomije.

Jer, kako je dodao, najveća nezaposlenost u Srbiji od preko 50 posto je u Novom Pazaru. U tom gradu, objašnjava on, Bošnjaci čine preko 80 posto stanovništva, a samo 30 posto ih je zaposleno u policiji, sudstvu, tužilaštvu.

"O tome je bilo riječi, a ne o Zilkiću i Zukorliću, niti o izboru reisa", pojasnio je Izetbegović.

U svakom slučaju, dodao je, Srbi treba Bošnjacima da omoguće ono što su omogućili sebi.

"Imaju patrijarha u Beogradu čija se duhovna ovlašćenja protežu i na Srbe prečane, dakle i one u Bosni i Hercegovini, pa zašto i Bošnjaci na prostoru bivše Jugoslavije ne bi imali jedinstvenu islamsku zajednicu sa reisom u Sarajevu", predlaže Izetbegović.

Upitan da prokomentariše strahovanja nekih predstavnika Srba u BiH od širenja uticaja Turske na Balkanu, Izetbegović kaže da su to "neki Srbi koji još uvijek ratuju sa Turcima", ali da je došlo vrijeme da se i "mi, Balkanci, iščupamo iz okova nepovjerenja, strahova, osveta. Turci nude saradnju, pomirenje, investicije, izgradnju... Ne vidim, zaista, u čemu je problem".

Konačno, na konstataciju iz EU da je na putu ka Evropi, kad je riječ o BiH, potrebna jedna adresa u Sarajevu, Izetbegović podsjeća da Srbi dominiraju na skoro polovini bosanske teritorije, da drže dobar dio upravljačkih poluga u državnim institucijama, te da se ništa ne može učiniti mimo njihove volje.

"Zašto onda Srbi ne bi, zajedno sa ostalima u BiH uživali u dobrobiti članstva u Evropskoj uniji? Šta to gube sa prihvatanjem jedne adrese ako na toj bh. adresi stanuje premijer Srbin, komandant vojske Srbin, direktor sigurnosne agencije Srbin? Ne gube ništa, već dobijaju! Ali gube itekako ako koče taj put, ako izazivaju bezbjednosnu i ekonomsku krizu, ponovni sudar sa međunardnom zajednicom, eventualne konflikte unutar zemlje", zaključuje Bakir Izetbegović.