Slučaj za preispitivanje i otriježnjavanje: Sudski epilog - akademik Rastoder i dr Andrijašević
HARANGA PROTJERIVANJA AKADEMIKA RASTODERA IZ CRNE GORE - ANDRIJAŠEVIĆ OSTAJE BEZ DOKTORATA!
Autor: Prof. dr. Šefket Krcić
Objavljeno: 26. Dec 2012. 15:12:15
Prof. dr. Šefket KRCIĆ: Kao njegov bivši kolega i sunarodnik (kako saznajem u novije vrijeme se deklarira kao Bošnjak), slobodan sam, shvatajući njegovu ugroženost, u ime Savjeta Univerziteta u Novom Pazaru, pozvati profesora Rastodera, da ne dozvoli dalje ponižavanje i da prije zvaničnog udaljavanja sa Univerziteta Crne Gore, dođe u Sandžak, gdje mu mogu obezbijediti mjesto profesora u sva izborna zvanja i da bude Šef katedre za historiju Sandžaka. Nek on konačno shvati, da je došlo vrijeme da razumije smisao hadisa Muhammeda a.s. koji je rekao: «Dobro se čuvaj onoga kome si učinio dobro!»
U povodu slučaja sudskog spora, koji je plasiran preko dnevnika Vijesti i drugih medija u Crnoj Gori, a koji je pokrenuo dr Živko Andrijašević protiv svog mentora akademika prof. dr Šerba Rastodera, za zaštitu autorskih prava, gdje je Osnovni sud u Baru «prosudio» u korist tužitelja, kao pratilac zbivanja u Crnoj Gori i šire želim javnosti nepristrasno iznijeti svoj stav.

Iz objavljenih tekstova, nisam spoznao kakav je stručni nalaz vještaka, niti znam koja su njihova naučna zvanja! Tako da ne mogu procjenjivati o čitavom procesu, koji će prema svemu sudeći, potrajati, jer je u pitanju montirana haranga protiv Bošnjaka u Crnoj Gori, koji se nalaze na visokim funkcijama, a sada je došao na red i na akademika prof. dr Šerba Rastodera.

Najprije, želim se «zahvaliti» gospodinu dr Š. Rastodreru, na pomoći koju je prižuo mojim progoniteljima 1991. i početkom 1992. godine prošelog stoljeća, prilikom mog montiranog udaljavanja (iz političkih razloga) sa Univerziteta Crne Gore. Tada sam svoj azil duha našao u srcu slobodnog mišljenja, u Novom Pazaru, gdje sam sa kolegama pripremao plodno tlo za osnivanje Univerziteta u Sandžaku. Kao što je poznato, zahvaljujući Glavnom muftiji Muameru ef. Zukorliću i njegovom međunarodnom angažmanu, zvanično je utemeljen Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru, koji je počeo sa radom 30. marta 2002. godine. Da podsjetim, radi se o jednom veoma afirmiranom otvorenom univerzitetu, koji se na zvaničnim svjetskim listama univerziteta nalazi na mnogo visočijem mjestu od Univerziteta Crne Gore. Na istom Univerzitetu radim od osnivanja, i gostujući sam profesor, kao i po pozivu predajem na mnogim univerzitetima u okruženju i u svijetu. Tako da sam doživo veliku afirmaciju, što bi želio da ima i prof. Rastoder.

Dalje, na ovom Univerzitetu predaje preko 30 profesora sa Univerziteta Crne Gore i drugih univerzitetskih jedinica, među kojima ima izuzetno glasovitih imena, koji su nekada radili samnom i sa kolegom Rastoderom, na Filozofskom fakultetu u Nkšiću, te na Pravnom fakultetu u Podgorici. Ovom prilikom navešću samo neka imena stalnih i gostujućih profesora iz Crne Gore na Univerzitetu u Novom Pazaru: prof. dr Bojka Đukanović, prof. dr Vladimir Krivokapić, prof. emeritus dr David Dašić, prof. dr Vuk Ognjanović, prof. dr Miodrag Jović, prof. dr Sefer Međedović, prof. dr Bećir Kalač, dr Srđan Vukadinović, prof. dr Miloš Babović, prof. dr Petar Bojović, prof. dr Žarko Lekić, prof. dr Safet Kalač, prof. dr Husnija Biboljica, prof. dr Biljana Milatović, dr Aleksandra Nikčević, doc. dr Aleksandar Ivanović, doc. dr Marija Knežević, prof. dr Miodrag Jovanović, prof. dr Đorđe Blažić, prof. dr Savo Marković, doc. dr Ranko Vukić, doc. dr Zoran Žižić, doc. dr Draško Došljak, prof. dr Nuho Muratović, doc. dr Jelena Lekić, doc. dr Dragan Folić, prof. dr Bećir Šabotić, doc. dr Safet Muković, doc. dr Ajsela Tutić, doc. dr Ibro Skenderović, doc. dr Aleksandar Ivanović i drugi. Ove činjenice, govore mnogo o otvorenosti Univerziteta u Novom Pazaru. Jasno, svi ovi spomenuti profesori mogu javno da iznesu svoje stavove, da li sam u pravu ili nisam.

Prema tome, radi se o Univerzitetu, koji nema nacionalne predrasude prema znanstvenicima i profesorima iz drugih etnosa, već na njemu predaju renomirani stručnjaci i eksperti iz drugih zemlja, kako Zapada, tako i Istoka. U tom smislu, s obzirom da se nametnutnim sudskim epilogom i ukupnom atmosferom u Crnoj Gori, piprema udaljavanje profesora historije Rastodera sa Univerziteta Crne Gore, samo što je član BANU - Bošnjačke akademije nauka umjetnosti sa sjedištem u Novom Pazaru i Sarajevu i što se naknadno zamjerio svom učeniku Andrijaševiću, kojeg je na brzu ruku proizveo u doktora nauka, ne znam koji bi drugi bio relevantan razlog. Jer u dosadašnjem radu, prof. Rastoder je predano akribijski istraživao i objavljivao crnogorsku historiju, dok su mnogi crnogorski historičari drijemali i spavali, jer nisu znali kako će se završtiti referendumska ujdurma, oko daljeg statusa Crne Gore. U tom smislu, pitanje je više dana kada će prof. Rastoder biti prognan sa Univerziteta Crne Gore.


Da li je režim montirao slučaj protiv svojih historičara, jednog da uzdigne - drugog da ukloni: Andrijašević i Rastoder


Zvanično ću pokrenuti inicijativu sa renomiranim historičarima Crne Gore koji imaju međunarodnu reputaciju, da se Živku Andrijaševiću poništi doktorat, koji je stečen pod mentorstvom prof. dr Š. Rastodera.
Kao njegov bivši kolega i sunarodnik (kako saznajem u novije vrijeme se deklarira kao Bošnjak), slobodan sam, shvatajući njegovu ugroženost, u ime Savjeta Univerziteta u Novom Pazaru, pozvati profesora Rastodera, da ne dozvoli dalje ponižavanje i da prije zvaničnog udaljavanja sa Univerziteta Crne Gore, dođe u Sandžak, gdje mu mogu obezbijediti mjesto profesora u sva izborna zvanja i da bude Šef katedre za historiju Sandžaka. Nek on konačno shvati, da je došlo vrijeme da razumije smisao hadisa Muhammeda a.s. koji je rekao: «Dobro se čuvaj onoga kome si učinio dobro!»

Zasigurno, govorim kao profesor etike, da za čovjeka nema ništa gore, a posebno za intelektualca, nego da doživi amoralni stav, da se proglasi lopovom, kao što je to Andrijašević preko Barskog suda uspio. Bezbeli, plagijat nije ništa drugo do intelektualna krađa, a nastala je još u vaktu i zemanu antičkog Rima – pa se razvijala i traje sve do danas. A Crna Gora nema relevantna zakon o autorskom pravu. U tom konteksu, da li je Sud u Baru donio relevantnu i istinitu Odluku ili nije, nije naše da prosuđujemo. Da li će ta Odluka postati pravomoćna – to za siromaha akademika Rastodera, više nije bitno, jer je bruka pukla i nju ne može ispraviti nikakva sudska odluka. Ovim činom, Andrijaševiću ne preostaje ništa drugo nego da na nekom drugom univerztetu prijavi doktorsku disertaciju, na kojem će prestati da bude sjenka profesora Š. Rastodera. Tim činom proširuje se problem ovog sudskog slučaja, koji može imati dalekosežne konsekvence po društveni i univerzitetski život Crne Gore.

Na kraju, zvanično ću pokrenuti inicijativu sa renomiranim historičarima Crne Gore koji imaju međunarodnu reputaciju, da se Živku Andrijaševiću poništi doktorat, koji je stečen pod mentorstvom prof. dr Š. Rastodera. S druge strane, istovremeno ću preispitati okolnosti, tko je stvarni autor publikacije «Pokrštavanje muslimana u Plavu 1913. godine», koju je podgorički Almanah objavio kao autorstvo Živka Andrijaševića!? Pouzdano znam, da taj autor nije boravio u Plavu i koristio relevantnu arihvsku građu u vezi ovog slučaja. Tekst te knjige je objavljen manipulanskom metodom uoči izbora, kako bi vlastodršci obmanjivali bošnjačke birače, za zločin za koji se zvanična Crna Gora nikad nije izvinula. U tom pravcu, treba dalje promišljati pozadinu protjerivanja akademika Š. Rastodera sa Univerziteta Crne Gore. Zacijelo, onaj koji udari na svog mentora, kao duhovnog oca, ustvari, udario je na svoga Babu. Možda je Andrijašević ishitreno ovo sve podigao, na taj neželjeni nivo, jer vjerovatno je stekao novog Mentora, pa mu je taj novi stavio ove nebuloze u zadatak. Ako je tako, to mu je presuda, odnosno, duhovno samoubistvo.

Autor je redovni profesor filozofije, etike i estetike na Univerzitetu u Novom Pazaru, i predsjednik Matice Bošnjaka Sandžaka.