Mr. Jahja FEHRATOVIĆ: Prvo što zapažamo jeste činjenica da je kroz Bošnjačku demokratsku zajednicu izrasla potpuno nova garnitura bošnjačkih političara koja nije kopija postojećih i dostojno nas, bar prema onome što je vidljivo, zastupa na svim nivoima. Također smo svjesni da će na njih baš zbog te originalnosti biti konstantni udari i pokušaji slamanja političkog karaktera, jer uloga te snage koja iz dana u dan postaje respektabilnija i predstavlja realnu nadu za političku budućnost Sandžaka u lokalnim, državnim i međunarodnim očima biva sve značajnija. U tome leži stalna strepnja da ljudi kojima vjeruje Muftija Zukorlić i kojima smo zbog toga i mi povjerovali ne podlegnu raznim izazovima i iznevjere očekivanja.

Skoro će godina dana od kada su održani opći izbori u Republici Srbiji. Vrijeme je da stavimo prst na čelo i zapitamo se šta je učinjeno, a šta propušteno. Ne želim se upuštati u analize i komentare onoga što su drugi ili favoriti drugih obećavali i uradili, odnosno nisu uradili. To neka oni i njihovi glasači među sobom raščiste. Stavit ću fokus na svoje favorite, odnosno one kojima sam dao povjerenje. A moji favoriti, nije teško pogoditi, jesu bili predsjednički kandidat Muftija Muamer ef. Zukorlić i Bošnjačka demokratska zajednica, koja je predvodila koaliciju manjinskih stranaka „Sve zajedno“.

Obzirom da sam bio šef Izbornog štaba Muftije Zukorlića, svjedočim da smo uradili sve što smo u tom trenutku, s raspoloživim ljudskim i materijalnim resursima, mogli uraditi, i mirna mi je savjest, kao što je vjerujem i svima drugima koji su svoj glas povjerili Muftiji Zukorliću, koji u ovoj postizbornoj godini ni jednog pedlja nije odustao od svog predizbornog programa i djelovanja na braniku nacionalnog pokreta Bošnjaka već se, uz nesporni predstavnički legitimitet Bošnjaka u Srbiji, nesebično dodatno angažirao na širem polju rješavanja pitanja Bošnjaka regiona i cijeloga svijeta. Neko to može voljeti ili ne voljeti, ali mora poštivati dosljednost i rezultate koji iz nje proističu. Odavno sam prihvatio i jednu Muftijinu misao koja najbolje definira ulogu nacionalnog pokreta i njegove pozicije u našem društvu: „Mi ćemo biti arhitekte, a oni neka budu izvođači radova“. I doista, ko iole prati politička pomijeranja u Srbiji, a po malo i na Balkanu, može vidjeti da je više od polovice izbornog programa Muftije Zukorlića ova srbijanska vlast preuzela i užurbano radi na njegovom implementiranju. To je u suštini i jedini mogući put izvlačenja Srbije iz kaljuže koja se od smrti premijera Đinđića neprestano produbljuje. Dakle, misija koju smo s predsjedničkim kandidatom Muftijom Zukorlićem poduzeli u pravcu „Potpunog preporoda države i društva“ pronašla je svoje izvođače radova, sada od njihove vještine i spremnosti da do kraja prihvate spasonosni projekt zavisi hoće li i u kojoj mjeri ta građevina dati rezultate, a šta je sa parlamentarnim i lokalnim izborima i ulaganjima u Bošnjačku demokratsku zajednicu i koaliciju „Sve zajedno“? Da li smo i tu zadovoljili minimalnu kvotu koja će opravdati ulog?

Nije tajna i ne treba skrivati istinu da je Bošnjačka demokratska zajednica nastala kao političko krilo nacionalnih institucija koje su zadnjih godina utemeljene u okviru duhovno-nacionalnog pokreta nastalog u eksploziji emocionalnog i racionalnog elektriciteta koji se kod bošnjačkog naroda pojavio nakon brutalne agresije na Islamsku zajednicu od strane srpskih vlasti i državnih i izvandržavnih interesnih struktura. U tom istom pokretu nastale su Bošnjačka kulturna zajednica, Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti, Bošnjačka nacionalna fondacija i na kraju Svjetski bošnjački kongres. Što će reći da je Bošnjačka demokratska zajednica politički odgovor na izazove koje pred nas postavlja vrijeme nipodaštavanja autohtone i autentične duhovne, nacionalne, kulturne, političke i svake druge posebnosti bošnjačkog naroda u Sandžaku. Garant da je to u istinu tako jeste sam Muftija Zukorlić koji je na predizbornim skupovima više puta ponovio rečenicu: „Ja vjerujem ovim ljudima.“ – što se odnosilo na čelne ljude BDZ-a Emira Elfića, Seada Šaćirovića, Admira Muratovića, Samira Tandira i druge. Zahvaljujući toj rečenici i glasači su počeli da im vjeruju i daju podršku. U tome i jeste čudo da jedna mlada politička partija, uz sve ogavnosti izbornih oponenata (prljava kampanja, krađa i kupovina glasova, ucjene itd), za svega pet mjeseci dobije zavidan broj odborničkih mandata u lokalnim parlamentima svih sandžačkih gradova i jednog predstavnika u republičkom parlamentu. Zato su i svi aktivisti nacionalnog pokreta žrtvovali nemalo dana i noći i podnosili psihičke pritiske, materijalne i nematerijalne gubitke – jer su bili ubijeđeni da je to ulog za sretniju budućnost njihove djece. Oni koji su očekivali da će se to dogoditi na prečac, možda su se u prvom emotivnom udaru donekle razočarali jer proces političkog sazrijevanja jednog naroda nije jednostavan, lahak i jednokrat, već predstavlja iscrpni i napregnuti fazni rad dugoročnog karaktera u kome su tek u pojedinim dijelovima vidljivi pozitivni ili negativni rezultati. Upravo se godinu dana nakon izbora nalazimo u toj fazi da možda možemo racionalno sagledati konkretne rezultate BDZ-a i na neki način, s pozicije simpatizera i aktivista, dati neku vrstu ocjene njenog djelovanja. U tok kontekstu, treba postaviti pitanje šta je danas Bošnjačka demokratska zajednica, da li je odgovara izazovima trenutka i može li i dalje imati naše povjerenje?

Prvo što zapažamo jeste činjenica da je kroz Bošnjačku demokratsku zajednicu izrasla potpuno nova garnitura bošnjačkih političara koja nije kopija postojećih i dostojno nas, bar prema onome što je vidljivo, zastupa na svim nivoima. Također smo svjesni da će na njih baš zbog te originalnosti biti konstantni udari i pokušaji slamanja političkog karaktera, jer uloga te snage koja iz dana u dan postaje respektabilnija i predstavlja realnu nadu za političku budućnost Sandžaka u lokalnim, državnim i međunarodnim očima biva sve značajnija. U tome leži stalna strepnja da ljudi kojima vjeruje Muftija Zukorlić i kojima smo zbog toga i mi povjerovali ne podlegnu raznim izazovima i iznevjere očekivanja. Naravno, da je politika rastegljiva kategorija i polje kompromisa, ali ne pod svaku cijenu i nikako ne na uštrb osnovnih programskih načela i postulata na kojima je izgradila vlastiti brend i dobila povjerenje građana, jer ukoliko to uradi ulazi u kolotečinu već postojećih ponuda na političkom tržištu, koje je u isto vrijeme i najprimamljivije i najriskantnije – te zapravo predstavlja umjetnost pehlivanisanja po ivici konopca. BDZ u ovom trenutku ima najčvršće uže koje može postojati, i dok ga se bude držala i konstantno zbijala redove, odoljevat će svim izazovima i iskušenjima.

U svakom slučaju, u narednom periodu, kroz sva pozitivna i negativna iskušenja kroz koja će prolaziti ključni ljudi BDZ-a, može se desiti diferencijacija između onih koji su u ovu stranku ušli iz jasnih duhovno-moralnih i ideoloških ubjeđenja spremni da se bore za ciljeve ove stranke i našeg naroda, bez obzira koliko ta borba trajala i koštala i, s druge strane, onih kojima je načelno program BDZ-a bio prihvatljiv, ali su u suštini u ovoj stranci vidjeli šansu za ostvarenje ličnih pozicija i privilegija. Uostalom, Bošnjačka demokratska zajednica će vrijediti samo ukoliko pokaže da ima kapacitet ljudskog resursa koji će je trajno učiniti različitom u moralnom i ideološkom smislu od Stranke demokratske akcije (SDA) i Sandžačke demokratske partije (SDP).
Ovo pišem po osjećaju i ličnoj potrebi, kao logično preispitivanje najprije sebe a onda i onih kojima vjerujem sa željom da osnažim rukovodioce, članove, aktiviste i smipatizere Bošnjačke demokratske zajednice u njihovom nastojanju da naše tumornu stvarnost učine boljom.