Proučen mevlud uoči današnjeg svečanog otvorenja IKC u Rijeci
NAJLJEPŠA DŽAMIJA U EUROPI
Autor: Nevzet Porić
Objavljeno: 04. May 2013. 11:05:52
U petak, 3. maja nakon akšam-namaza, u skladu sa muslimanskom tradicijom na ovim prostorima, proučen je mevlud povodom svečanog otvorenja Islamskog kulturnog centra u Rijeci.


Europski mediji proglasili je najljepšom džamijom u Europi


Mevludu su prisustvovali ugledni gosti muftija ljubljanski dr. Nedžad Grabus, banjalučki Edhem ef. Čamdzić, goraždanski Hamed ef. Efendić, mostarski Seid ef. Smajkić, predsjednik Islamske zajednice u Austriji dr. Fuad Sanač, profesori obrazovnih islamskih institucija iz BiH, glavni imami iz BiH, zatim iz Hrvatske, Slovenije, Njemačke, Austrije. Mevludu je prisustvovao veliki broj džematlija i džematlijki iz Rijeke, cijele Hrvatske i inostranstva.

Mevlud su proučili imami predvođeni kurra hafizom Azizom Alilijem i omladinskim horovima iz džemata Rijeka i Pula.

Glavni imam Medžlisa IZ Rijeka Hajrudin ef. Mujkanović u uvodnoj besjedi uputio je riječi dobrodošlice okupljenim vjernicima i vjernicama uz iskrenu zahvalu za podršku u kompletnom projektu izgradnje IKC Rijeka.











Muftija dr. Grabus: Svi mi koji smo na bilo koji način uključeni u izgradnju džamija znamo da su dva problema s kojima se muslimani u suvremnoj i demokratskoj Europi suočavaju na sličan način bez obzira gdje žive. To je pitanje munare i pitanje mahrame.

Muftija ljubljanski dr. Nedžad Grabus


Mevludu su prisustvovali ugledni gosti muftija ljubljanski dr. Nedžad Grabus, banjalučki Edhem ef. Čamdzić, goraždanski Hamed ef. Efendić, mostarski Seid ef. Smajkić, predsjednik Islamske zajednice u Austriji dr. Fuad Sanač, profesori obrazovnih islamskih institucija iz BiH, glavni imami iz BiH, zatim iz Hrvatske, Slovenije, Njemačke, Austrije. Mevludu je prisustvovao veliki broj džematlija i džematlijki iz Rijeke, cijele Hrvatske i inostranstva.


Vazu-nasihat prisutnima uputio je muftija dr. Nedžad Grabus koji je između ostalog kazao da svi mi koji smo na bilo koji način uključeni u izgradnju džamija znamo da su dva problema s kojima se muslimani u suvremnoj i demokratskoj Europi suočavaju na sličan način bez obzira gdje žive. To je pitanje munare i pitanje mahrame. Svi koji smo uključeni u nastojanje da gradimo bilo gdje džamiju, znamo da osim političkih postoje i administrativni i financijski problemi. Usprkos tome, želju za izgradnju džamije niko ne može zaustaviti. Vjernička srca koja su imala želju prije tridesetak godina da grade džamiju u Rijeci, isto kao i u Ljubljani, a ja vas podsjećam da je jedan imam bio zadužen i za Rijeku i za Ljubljanu, ta vjernička srca nikad nisu odustajala i neće odustati dok ne dođu do svog cilja, tj., izgradnje džamije. Otuda, kada smo sve ovo izgradili, ostaje nam da učimo dovu Ibrahima, a.s.: “Dragi Allahu, mi smo sagradili ovu džamiju i molimo Te da nam to ukabuliš”. Vi ste sa ovom džamijom izašli iz malog u veliki trud. Veliki trud će biti da sučuvate ljude, džemat, omladinu od asimiliacije, jer mi smo narod koji je najviše izložen asimilaciji. Mi kao muslimani smo izloženi, u ambijentu u kojem živimo, snažnim izazovima kako sačuvati svoj identitet. Sjećajmo se posljednjeg Poslanikovog, a.s., vasijeta koji je dao ashabima da čuvaju džemat i da budu čestiti. Ko čuva džemat taj je blizu dženneta, a ko je protiv džemata taj je blizu džehennema.
Ovih dana čitamo različite tekstove o riječkoj džamiji. Ona je proglašena najljepšom džamijom u Europi. Neka je najljepša. Ali ona mora imati svoje bisere, neka ima svoju omladinu, ljude koji će ovdje svjedočiti ono u šta su naši preci ulagali veliki trud. Stoga, poštovani imami, poštovani aktivisti, svi znate da nije isto čuvati ovdje džemat kao što je to negdje npr. u Bosni. Suvremeno društvo nije za religiju. Suvremeno društvo često je protiv religije. Mi smatramo da je važno imati simbol koji svjedoči vjeru u Jednoga Boga. Munara ima višestruku simobiliku. Stoga naši prijatelji, džematlije u Rijeci i svi aktivisti, zaslužuju našu zahvalnost i dovu Allahu, dž.š., da ih nagradi za ovo hair djelo. Samo kroz džemat i kroz odgovornost koju imamo možemo očuvati naše muslimansko stanovništvo na ovim prostorima. Bez toga, bez imama, bez odgovorne osobe, ovdje je teško sačuvati vjeru. Veoma je važno imati duhovnog vođu. Braćo i sestre, vi koji ste iz Rijeke, znate gdje ste klanjali i šta imate sada. Sve se u posljednje vrijeme promijenilo, mnogo više ljudi je u džamijama. Mi smo danas došli iz različitih krajeva da vas podržimo. Ono što je također važno jeste kakve ćemo obrazovne programe nuditi u ovom prostorijama. Mi imami i muallimi, moramo pomoći ljudima da sačuvaju svoju vjeru, da im olakšamo i da ih oslobađamo straha. Praktična primjena islama može se pokazati samo u džamiji. Zamislite samo koliko muhafizi potroše vremena da bi jednog čovjeka poučili Kur’anu. Sve to rade besplatno iz ljubavi prema vjeri i Kur’anu. Sličano je i sa imamima. To se ne može platiti novcem kao što platimo neke kurseve za djecu. Ne zaboravimo da džemat ne može funkcioirati bez imama. Svi se moramo boriti za dostojanstvo, da ljudi žive u suvremenom svijetu dostojanstveno. Potrebno je biti član Islamske zajednice. Niko nas ne može osloboditi toga da ne dajemo priloge za džamiju. Niko ne smije prestati misliti o džematu, jer ovu džamiju je potrebno održavati. Potrebno je voditi računa o ljudima aktivistima koji održavaju džamije čistim. Mi se moramo ponositi sa čistoćom naših džemija. Veoma je važno da smo se ovdje okupili, jer je u našem narodu jedna od najvećih svečanosti otvorenje džamija. Naši domaćini možda nisu ni svjsni koliko hair djelo su učinili što su nas ovdje okupili, kazao je muftija dr. Nedžad Grabus.

Svoje obaćanje muftija Grabus završio je savjetima koje je uputio omladini da čuvaju svoj moral, da roditelji uče dove za svoju djecu da budu na pravom putu, jer su djeca važna u cijelom ovom procesu, oni će preuzeti ovaj džemat u budućnosti. Obavijestio je prisutne da je predviđena svečanost polaganja kamena temeljca za ljubljansku džamiju, 14. septembra 2013. godine. Na kraju je predložio da se prouči sura Fatiha za sve one koji su na bilo koji način pomogli izgradnju riječke džamije, a preselili su na Ahiret.