Simpozij: Kultura i reformatorska misao između Tunisa i Turske, primjeri Tahira ibn Ašura i Fethullaha Gülena
REFORMATORSKA MISAO U TUNISU I TURSKOJ
Autor: Dr. hfz. Safvet Halilović
Objavljeno: 31. May 2013. 14:05:21
Nakon uspješno organizovane konferencije u Sarajevu krajem aprila na temu Od idealnog čovjeka do idealnog društva kroz životopis Muhammeda, alejhisselam, časopis Hira iz Istanbula, koji izlazi na arapskom jeziku, organizirao je 10. i 11. maja ove godine naučni simpozij u Tunisu, pod nazivom Kultura i reformatorska misao između Tunisa i Turske, primjeri Tahira ibn Ašura i Fethullaha Gülena. Suorganizator ovom značajnom skupu, kojem je prisustvovao jedan broj alima, pisaca, istraživača i univerzitetskih profesora iz nekoliko država, bio je Kulturni centar „Fadil ibn Ašur“ iz Tunisa, kojim predsjedava dr. Sami Brahim. Iz Bosne i Hercegovine na simpoziju su prisutvovali: dr. hfz. Halil Mehtić, dr. hfz. Safvet Halilović, dr. Sead Seljubac i Mehmet Karsli, direktor izdavačke kuće Hikmet iz Sarajeva. U ovom prilogu, naš saradnik je, ekskluzivno za čitaoce Preporoda, zabilježio glavne detalje s ovog značajnog skupa.



Dr. Safvet Halilović predsjedava sesijom


Simpozij, koji organizovan na visokom nivou, trajao je dva dana i realizovan je u osam naučih sesija. Razmatrana je tematika vezana za reformatorsko mišljenje dvojice istaknutih savremenih islamskih učenjaka: šejha Tahira ibn Ašura iz Tunisa i Muhameda Fethullaha Gülena iz Turske. Šejh Muhammed Tahir ibn Ašur je znameniti muslimanski učenjak, koji je bio ekspert za nekoliko naučnih oblasti islama, posebno tefsir i fikh. Rođen je 1879. a umro 1972. godine. Živio je u vrlo burnim vremenima, kada je Tunis bio okupiran od strane Francuske i borio se za svoju nezavisnost. Nakon osamostaljenja nastali su drugi izazovi, u okrilju nacionalnog i sekulariziranog sistema predsjednikaHabiba Burgibe. Šejh Tahi ibn Ašur je obnašao različite visoke javne funkcije, a bio je i rektor najstarijeg islamskog univerziteta na svijeta – Zejtune. Autor je brojnih dijela iz područja tefsira, fikha i usuli-fikha, posebno intencija šerijata (mekasiduš-šeri'ah). Njegov tefsir Et-Tahriru vet-tenvir (Oslobađanje i prosvjetljenje) je, zapravo, prava enciklopedija islamskih znanosti i predstavlja veliki doprinos razvoju tefsirkog mišljenja u savremenom dobu. Sam naziv ovog djela ukazuje da je šejh Ibn Ašur imao reformatorska stremljenja, jer arapski i islamski svijet je, još u vremenu u kojem je on živio, bio zapao u duboku krizu. Oslobađanje o kojem on govori mora biti prosvjetljeno svjetlom islama, ali ne na način sam formalnog pridržavanja određenih vjerskih učenja već istinskog buđenja i preporoda u svim segmentima ljudske egzistencije. Zato je potrebno veliko pregnuće širokih muslimanskih masa, posebno njihove uleme i inteligencije.



Dr. Safvet Halilović drži predavanje na simpoziju

Halilović u društvu šejha Gannushija

Ispred džamije Malik ibn Enesa

Učesnici iz Bosne: Dr. hfz. Halil Mehtić, dr. hfz. Safvet Halilović, prof. Mehmet Karsli, dr. Sead Seljubac
Drugi primjer reformatorskog mišljenja je onaj koji dolazi iz Turske, a predstavljen je u liku i djelu istaknutog turskog alima, mislioca i pisca Fethullaha Gülena. Inetelektualno i duhovno pregnuće Fethulalha Gülena evidentno je, u posljednjih dvadeset i više godina, na svim stranama svijeta. Pokret Hizmet koji je on inicirao, a koji bi se, u najkraćim crtama, mogao definisati kao „služenje čovjeku“ ili „pomaganje ljudima da budu dobri“, stasao je u vrlo jaku i respektabilnu organizaciju, ne samo u Turskoj, već mnogo šire. Hizmetove obrazovne institucije, kojih izvan Turske ima preko dvije hiljade, danas su prisutne u više od 160 država svijeta, i obuhvatju škole svih uzrasta, koledže, fakultete, univerzitete... Samo u Turskoj Gülen u njegovi učenici su osnovali oko hiljadu škola, a u SAD-u ih ima preko tri stotine (ovaj podatak je saopćen na simpoziju u Tunisu). Hizmet je prisutan u svim evropskim zemljama, tako npr. u Danskoj ima trinaest svojih koledža, a stigao je čak i do dalekog Japana i Kine! Na nedavnom putovanju koje je autor ovog teksta imao u Dansku, gdje je bio gost Islamske zajednice Bošnjaka, Hizmet je ponudio svoj prostor za konak. I, kada smo ušli u Hizmetovu musafirhanu u Kopenhagenu, osvjedočili smo se da, po pitanju čistoće i kvaliteta smještaja, ne zaostaje iza najboljih hotela iako je to, zapravo, samo lijepo uređeno potkrovlje jednog Hizmetovog koledža.

Fethulalh Gülen, kao istaknuti savremeni muslimanski učenjak, pisac i mislililac veliki je pobornik obrazovanja. Zapravo, to i jeste glavna odlika njegovog reformatorskog djelovanja: obrazovanje novih naraštaja, kolji će biti dobro osposobljeni za život u ovom vremenu, koji će poznavati strane jezike, savremena dostignuća i tehnologije, ali koji se neće stidjeti svoje vjere. Jedan od vodećih religijskih sociologa u SAD-u, profesorica dr. Helen Rose Ebaugh, koja je proučavala Gülenov životni put i na osnovu petogodišnjeg istraživanja napisala knjigu Pokret Gülena, kazala je: „U vremenu kada se islam stavlja u ravan sa zaostalošću i nepismenošću, Fethullah Gülen je pokazao cijelom svijetu kako musliman istovremeno i uporedo može biti savremeno obrazovan i živjeti islam."

Bitna karakteristika Gülenovog angažmana je velika pažnja koju posvećuje odgoju čovjeka; u tom pogledu Hodža-efendi, kako ga u Turskoj s poštovanjem zovu, odgojio je generacije čestitih ljudi koji su, za hizmet (služenje) islamu, muslimanima i općem dobru spremni da idu, bukvalno, na kraj svijeta! U to su se uvjerili svi oni koji, makar i površno, poznaju Gülenove učenike, poput npr. Mustafe Ozdžana, Nevzeta Savaša, Džemala Turka, Mehmeta Karslija i dr.; sve su to ljudi prefinjenog ahlaka, pouzdani, sposobni, za opće dobro nastrojeni svim svojim bićem. Spomenuti Mehmet-abi je, za vrijeme agresije na BiH, kroz tunel ušao u Sarajevo s ciljem da pomogne našem napaćenom narodu, da bi potom ostao u Bosni, u stalnom hizmetu. On je intenzivno radio na formiranju obrazovnih institucija Sema, čiji polaznici, već duže od decenije zaredom osvajaju zlatne medalje na svjetskim takmičenjima iz fizike, hemije, matematike, informatike itd., što na svoj način govori o kvalitetu obrazovanja u tim institucijama.

Na simpoziju u Tunisu tetirani su različiti aspekti Gülenovog reformatorskog mišljenja, a posebno zapažena izlaganja u završnoj sesiji imali su Nevzat Savaš, glavni i odgovorni urednik magazina Hira, i dr. Muhammed Baba Ammi, direktor Instituta za izučavanje metodologije iz Alžira. Inače, u sklopu Hizmetovih aktivnosti u Istanbulu egzistira Akademija za usvršavanje i osposobljavanje novih muslimanskih alima i inetelektualaca, gdje se okupljaju mladi izučavatelji islama iz različitih krajeva svijeta. Nedavno je u Istanbulu, u sklopu aktivnosti navedene Akademije, koje su usko povezane sa misijom magazina Hira, organizirana velika međunarodna konferencija o idžama'u (konsezusu isl. učenjaka) na kojoj se okupilo oko osam stotina muslimanskih alima.

Moje učešće na simpoziju u Tunisu je bilo zamišljeno tako da učestvujem u diskusijama i predsjedavam jednom sesijom, po tom osnovu sam bio pozvan i to je, hvala Allahu, i realizovano. Međutim, odmah na početku našeg dolaska u Tunis, organizatori su me pozvali i kazali mi da je jedan profesor iz Jordana, koji je trebao držati predavanje, spriječen i da neće doći pa se traži od mene da održim predavanje. To me je u početku malo zabrinulo, jer nije lahko, bez prethodne pripreme i napisanog referata držati predavanje na tako eminentnom skupu, gdje su se okupili vrhunski muslimanski alimi, psici i inteligencija. Ali, pošto sam vidio da oni to ponovno traže, prihvatio sam, i sačinivši jedan kraći koncept govorio sam, uživo bez čitanja, o iskustvima Bošnjaka sa Hizmetovim aktivnostima u BiH. Ako je suditi po pomnom praćenju i reakcijama koje su uslijedile nakon predavanja, doima se da je izlaganje bilo uspješno, mada me to izlaganje, iskreno rečeno, baš bilo zabrinulo. Ali, eto, hvala Allahu Svemilosnom, podrška koju On daje Svojim stvorenjima nije izostala! Dr. Sead Seljubac je, na ranijoj sesiji, imao jedan zapažen komentar koji je saopćio na bosanskom jeziku, što je prisutnima bilo posebno interesantno, a ja sam ga preveo na arapski. Na samom kraju, hafiz Halil Mehtić je svojim lijepim mekamom proučio ašare, koje je kod mnogih prisutnih izazvalo suze, a učenje dove, na insistiranje organizatora, pripalo je mojoj malenkosti. Kasnije smo saznali da u Tunisu, glavnom gradu istoimene države, nije zapamćeno kad je, na nekoj međunarodnoj konferenciji, proučen odlomak iz Kur'ana i dova, s obzirom da su sekularisti i vojni režimi, koji su decenijama vladali ovom islamskom zemljom, bili veoma oštri kada je u pitanju ispoljavanje vjere u sferi javnog života.

U svakom slučaju, simpoziji u Tunisu je protekao vrlo uspješno, ukazano je na bitne segmente reformatorskog, ili bolje reći obnoviteljskog mišljenja, u dvije veoma značajne zemlje islamskog svijeta – Tunisu i Turskoj, razmijenjena su mišljenja, ljudi su se bolje upoznali i dodatno zbližili. Naši domaćini su se pobrinuli da, pored sesija i rasprava, obiđemo neke znamenitosti ove lijepe zemlje koja je smještena na obalama Sredozemnog mora, da vidimo muzeje, džamije, palače bivših vladara, da obiđemo nastambe stanovnika Kartage, carstva koje je tu postojalo prije više od dvije hiljade godina. Upriličena je i posjeta istaknutom tunižanskom alimu i misliocu, dr. šejhu Rašidu Gannušiju, koji nas je ugostio na jednoj večeri u predivnoj Arapskoj kući (Bejt Arebi). I na kraju, puni lijepih utisaka, vratili smo se hairli u našu domovinu, čineći dovu organizatorima ovog značajnog skupa, da ih Allah nagradi i pomogne u njihovim plemenitim nastojanjima! (Preporod, 1. juni 2013.)