AKADEMIK DŽOGOVIĆ - ČOVJEK VELIKOG SRCA I ČISTE BOŠNJAČKE DUŠE
Autor: Vinetu Ganić
Objavljeno: 24. Jan 2014. 19:01:06
Vinetu GANIĆ: Govoreći o ovom sjajnom čovjeku velikog srca, humanisti i čovjeku savremenih shvatanja i razmišljanja može se napisati jedan roman a opet ostati nedorečen. Bošnjak koji je jedini bio član Kosovske Akademije Nauka i Umjetnosti što je bošnjačkoj zajednici na Kosovu mnogo značilo jer je samom svojom pojavom ulivao poštovanje svih onih koji su ga poznavali bez obzira kojoj nacionalnoj zajednici pripadali. U svojim govorima, bilo na poznatim praznicima poput Dana Bošnjaka Kosova ili nekih drugim, uvijek je isticao da je u duši Bošnjak a po razmišljanju građanin svijeta što je uistinu i bio.
U četvrtak, 23. januara tekuće godine nakon kraće bolesti u Peći je u 85-toj godini života na ahiret preselio doajen bošnjačke teorije esejistike i kosovski akademik Alija Džogović.

Govoreći o ovom sjajnom čovjeku velikog srca, humanisti i čovjeku savremenih shvatanja i razmišljanja može se napisati jedan roman a opet ostati nedorečen. Bošnjak koji je jedini bio član Kosovske Akademije Nauka i Umjetnosti što je bošnjačkoj zajednici na Kosovu mnogo značilo jer je samom svojom pojavom ulivao poštovanje svih onih koji su ga poznavali bez obzira kojoj nacionalnoj zajednici pripadali. U svojim govorima, bilo na poznatim praznicima poput Dana Bošnjaka Kosova ili nekih drugim, uvijek je isticao da je u duši Bošnjak a po razmišljanju građanin svijeta što je uistinu i bio. Ovaj doajen bošnjačke književne teorije i esejistike je umijeću pisanja i čarima proze i poezije, naročito bošnjačkih književnih stvaraoca, podučavao brojne generacije mladih.

Upoznao sam ga prije tri godine kada je u prizrenskom Domu kulture održao svoj poznati govor o vezama Balkana sa Republikom Turskom u historijskom, političkom, književnom, muzičkom, sportskom, privrednom i svakom drugom smislu na petom Međunarodnom turkološkom simpozijumu Jugoistočne Evrope koji je trajao tri dana a na kome su učestvovale mnoge poznate ličnosti iz svijeta nauke, filozofije, historije i mnogih drugih društvenih oblasti. Upravo je rahmetli Alija Džogović ostavio najbolji utisak na sve učesnike simozija i musafire koji su za tu priliku došli maltene iz čitavog svijeta. Svojom ljubaznošću, znanjem ali i blagim osmjehom osvojio je srca i starih i mladih učesnika tog simpozijuma tako da se u hotelu gdje su bili smješteni ugledni gosti uvijek tražilo mjesto pored rahmetli Alije jer se od njega moglo puno toga naučiti. Pričao nam je priče iz svoje mladosti, o sjećanjima na Drugi svjetski rat i težak život tih poslijeratnih godina, o školovanju i putovanjima širom svijeta te o današnjem, kako je govorio, nekom čudnom ,,novom“ vremenu, a mi smo se svi slatko

Alija Džogović (1929 - 2014)
smijali, komentarisali te poželjeli da noć nikada ne svane. Tih par dana simpozija prođoše kao dlan o dlanu, učesnici pođoše svojim putem ali sjećanje na dragog nam profesora još dugo nam neće izblijediti jer, vjerujem, da i skoro da i nema više takvih ljudi koji su poput živih enciklopedija. Sreli smo se još jednom kada je upravo akademik Džogović za Dan Bošnjaka Kosova 2012. godine, tog sparnog i vrelog dana, među mnogim značajnim ličnostima kod kosovskih Bošnjaka za doprinos zajednici dobio nagradu u kategoriji Obrazovanja i nauke kada je u prepunom turskom,,Hamamu“ održao sjajan govor više se puta zahvalivši svima onima koji su mu dodjelili nagradu (organizacija Bošnjačkog savjeta Kosova - BSK) i koji ga nisu zaboravili te je zaiskrila suza u njegovom oku.

Danas, vjerujem, da su mnogi od nas pustili suzu za ovim plemenitim Bošnjakom, no drago mi je da će mnoge generacije nakon nas pamtiti ovog skromnog čovjeka jer djelo ovog neumornog čovjeka za svakog Bošnjaka na Balkanu, a posebno Sandžaku i Kosovu svojevrsna je alhambra, tj. temelj i pečat naše kulture i naše, bošnjačke tradicije...

Akademik Alija Džogović, dugogodišnji profesor, pjesnik, znanstvenik, lingvista, antropolog, etnolog, istraživač, teoretičar savremene i tradicionalne bošnjačke književnosti te jedan od najznačajnijih onomastičara i dijalektologa Balkana, rođen je u Laholu kod Bijelog Polja, u Sandžaku 1929. godine. Osnovnu školu završio je u Zatonu, a gimnaziju u Peći. Književnost i jugoslovenske jezike diplomirao je 1955. godine u Beogradu. U zadnje dvije decenije, posebno nakon 2000. godine, radio je na afirmaciji književne tradicije, jezika i kulture Bošnjaka, pogotovu na projektima reforme školstva i izrade novih nastavnih planova i programa za bošnjačku nacionalnu zajednicu, na svom maternjem-bosanskom jeziku kako na Kosovu tako i u Sandžaku. Dženaza je obavljena u rodnom Laholu kraj Bijelog Polja.
Neka dragi Allah njegovog duši podari Džennet, a njegovoj porodici sabur...