U Sarajevu objavljen roman prvijenac poznatog novinara i publiciste
S „OGRLICOM IZ ŠANLIURFE“ RUŽDIJA ADŽOVIĆ OBOGATIO KNJIŽEVNOST BIH I CRNE GORE
Autor: Husein Buljubašić
Objavljeno: 21. Jun 2014. 14:06:19
- Ako me književna zajednica prihvati i ako smatra da sebe mogu zvati piscem, biću ponosan. To će mi dati podstreka da nastavim sa pisanjem i objavljivanjem književnog štiva, jer imam još mnogo toga ponuditi javnosti, kaže Adžović.


Roman Ruždije Adžovića promovirali Isnam Taljić, Adil Kulenović i Muharem Zejnulahu


Poznati sarajevski novinar i publicista Ruždija Adžović nedavno je objavio svoj prvi roman „Ogrlica iz Šanliurfe“, u izdanju „Amos grafa“. Upješna promocija romana održana je polovinom juna, u prepunoj sali Doma oružanih snaga Bosne i Hercegovine u Sarajevu, a govorili su poznati bosanskohercegovački književnik Isnam Taljić, koji je i recenzent Adžovićevog romana, predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99” Adil Kulenović i predsjednik Zajednice Albanaca u Bosni i Hercegovini Muharem Zejnulahu, inače dugogodišnji diplomata, a moderator je bio profesor Munib Bujak.

U objektivu

Naslovnica knjige

Odlomke iz romana govorio glumac Muharem Osmić uz gitarsku pratnju Šukija Planjanina

Isnam Taljić i Ruždija Adžović

Adžović sa majkama Srebrenice

Adžović i predsjednik Saveza logoraša BiH Jasmin Mešković

Autor Romana Ruždija Adžović


Prema riječima književnika Isnama Taljića, roman Ruždije Adžovića “Ogrlica iz Šanliurfe” je knjiga majstorski i zanimljivo realizirana u svim segmentima – od izgleda naslovne strane i na njoj izuzetne umjetničke slike čiji je autor kćerka Ruždije Adžovića, Aida, pa do izbora fontova i boja na naslovnoj strani, do odabira vrste i veličine pisma unutra, tehničke i suštinske organizacije i realizacije sadržaja, do odabira papira i kvalitetne štampe, pa do rješenja korice pozadi, koje je također svrsishodno i funkcionalno za sadržaj knjige. Taljić je naglasio da “postaje nam jasno da je riječ o pravom piscu i takvoj knjizi”, a na čitaocima da se sami uvjere u kvalitet sadržaja između korica.

Umjetnički perfomans koji obogaćuje knjigu

- Kao što sam napisao na početku pogovora, pun pogodak je već i egzotična riječ Šanliurfa u naslovu romana. To je grad u Turskoj, na granici sa Sirijom, i sa njim Turci povezuju živote peterice Božijih poslanika. Teško je, pak, naći potvrdu tačnosti toga. Time je to već svojevrsna misterija. Nju produbljuje nadovezivanje moguće intrigantnosti da možda roman – time što je i autor boravio u Šanliurfi – ima i mogućih autobiografskih crta, koje je prenio na junaka svog romana Sinana.
U tom gradu iz naslova romana kupljena misteriozna ogrlica, koja se proteže kroz veći dio romana i čini jednu od njegovih okosnica i poveznica u čvrstoj strukrturi građi romaneskne structure – kazao je Taljić.

Ruždija Adžović se, dodao je on, bavi i slikarstvom, pa je, na korici pozadi, ponudio i kako izgleda ta ogrlica.

- Taj umjetnički performans obogaćuje ovu knjigu, a čitalac se neće mučiti pitanjima kakva je ta ogrlica i je li kao takva uopće moguća. Ta ogrlica u romanu predstavlja početni simbol bratimljenja, a i simbolizira privid fraze bratstva-jedinstva. Kao i bratstvo-jedinstvo na primjeru Bosne i Jugoslavije, i ta ogrlica bit će totalno i najmorbidnije oskrnavljena, a povezanost dvojice „pobratima“ biti plaćena životima obojice – na sasvim različite načine i različitim neposrednim povodima. Roman se završava onako kako se završava. Hepiend nikako nije moguć i s obzirom na stvarnost, a i na ozbiljnost i odgovornost u pisanju književne proze – zaključio je Taljić.

Prema njegovim riječima, s „Ogrlicom iz Šanliurfe“ Ruždija Adžović je obogatio književnost u dvije države i obradovao čitaoce i u Bosni i Hercegovini i u Crnoj Gori.

- On je uporedio te dvije domovine i „dva pasoša“. U Crnoj Gori je živio i stekao novinarsku afirmaciju. U Bosni i Hercegovini je studirao novinarstvo i sada živi i radi kao novinar. Ovo je strašno vrijeme u kojem Bošnjaci imaju dva zavičaja, dvije domovine, dva državljanstva, dva pasoša. Za razliku od svih ili većine – Ruždija Adžović je prebjegao u Bosnu!


Sala Doma Oružanih snaga BiH u Sarajevu bila prepuna


Kao što je u ovim vremenima, najsmutnijim mogućim i po novinarstvo, uspio u nemogućem – sačuvati čist obraz pišući u novinama, tako se i u književnosti, evo, pojavljuje sa obrazli knjigom. I to s romanom. Roman je, kao što je atletika kraljica sportova, suveren u književnosti. Obično je preteško prebacivanje iz novinarstva u književnost. Niz je takvih primjera i kod nas i u svijetu. Samo rijetkima uspije. Njemu je uspjelo – ocijenio je Isnam Taljić.

Ruždija Adžović je, dodao je Taljić, odabrao književni žanr u kojem previše ne smetaju još uvijek, razumljivo, prisutne novinarske riječi i rečenice.

- Ovo je, naime, roman sa mnogo elemenata trilera, s majstorskim vođenjem fabule, sa stalnim držanjem napetosti, s vođenjem iz kulminacije i kulminaciju, iz novog zapleta u novi zaplet, pa je u tom furioznom tempu autoru uspjelo da „novinarska rečenica“ djeluje funkcionalno u zahtjevima lijepe književnosti.

Trileri su nekim zemljama, odnosno književnostima, rijetki. U ove dvije Ruždijine domovine, veoma su rijetki. Bar oni o kojima se zna, koji su uspjeli.

Važno je i to što u ovom primjeru nije riječ o trileru radi trilera, da bi se udovoljilo tek pukoj formi, nego je to izuzetno aktuelna tematika, rekao bih angažirani roman, a da to „angažirani“ uopće nije s ružnom ili ofucanom konotacijom – naglasio je Taljić.


Ruždija Adžović rođen je 1962. godine u Podgorici. U Tuzima, odakle je njegovo porijeklo, završio je osnovnu školu, u Podgorici gimnaziju, a u Sarajevu fakultet političkih nauka – odsjek žurnalistike.
Radio je trinaest godina na Radiju Crne Gore u Podgorici kao novinar i urednik.
Od marta 2000. godine živi u Sarajevu. Radio je u „Večernjim novinama“, kasnije „Jutarnjim novinama“, zatim „Nezavisnim novinama“, bio je zamjenik glavnog urednika dnevnih novina „BH Dnevnik“ i „As“ te urednik i komentator u „Dnevnom avazu“. Godinama uređuje magazin „Banke u BiH“ i sarađuje sa brojnim časopisima i magazinima.
Sada radi kao portparol HO „Merhamet“ MDD u Sarajevu. Autor je obimne monografije „Merhamet – 100 godina“, objavljene povodom 100-godišnjice osnivanja ove humanitarne organizacije, kao i knjige „Merhamet – 100 godina dobročinstva“, objavljene u Turskoj na turskom jeziku.
Ruždija Adžović se bavi i slikarstvom i muzikom.
Osim s ratom, u „Ogrlici iz Šanliurfe“ Ruždija Adžović se uhvatio u koštac i s mnogim aktuelnim temama koje su činile naše vrijeme prije ovog posljednjeg rata protiv Bosne i Hercegovine i Bošnjaka, 1992.-1995. Pri tome je, kaže Taljić, prvi zašao i u delikatnu i intrigantnu tematiku koja dosad nije obrađivana u našoj književnosti, a to je ulaženje u svijet albanske porodice koja živi u Bosni.

- S tim ljudima smo svi mi živjeli u svim našim gradovima i gradićima i još manjim naseljima. Oni su – prvo kao ljudi s testerom i sjekirom za cijepanje drva, zatim slastičari, onda i kao pekari, potom i buregdžije, na kraju i kao ćevabdžije – junaci naših odrastanja. Nudeći nam u svojim dućanima naše specijalitete iz tradicionalne bosanske kuhinje, bili su nam dragi i poštovali smo ih, a da, zapravo, ništa suštinski nismo znali o njima. U ovom romanu i o tome saznajemo, a pogotovo što je još u pitanju i ljubavna veza između Bošnjaka i Albanke. Ta ljubav je strasna, ali suptilno, s dignitetom opisana... - kazao je Taljić i dodao:

- Iako su bili rijetki neposredno poslije rata, u međuvremenu se pojavilo i mnogo literarnih uradaka o agresiji na Bosnu i Hercegovinu i Bošnjake. Rijetko koji autor se, pak, bavio i mučnom i mučkom atmosferom kakva je bila neposredno pred rat u gradovima širom Bosne i Hercegovine, a potom i neposredno u danima i mjesecima okupacije, kad je ta velikosrpska (i crnogorska i hrvatska) agresija postala bjelodana i „najednom“ se naše komšije odrekle svoje parole o „bratstvu-jedinstvu“ i prešle na sijanje straha i brutalnosti, na svekolika zlostavljanja, paćenja i, uporedo, silovanja i mrcvarenja u ubijanju Bošnjaka. Ko to nije doživio, i oni iz Bosne i Hercegovine koji nisu živjeli u gradovima i krajevima koji su okupirani, a i oni izvan Bosne i Hercegovine, kojima nije poznata ni predstava o tome, uvjerljivo će to osjetiti u ovome romanu.

Taljić je naglasio da je ovo roman tzv. prstenaste strukture – počinje i završava se u koncentracionom logoru za nesrbe. To je tematizirano na početku i na kraju knjige i to je, dakako, osnovna tema ovoga romana.

- I taj dio je napisan uvjerljivo. Napisano je tako da nije pošteđena istina o tome šta je bivalo i bilo sa žrtvama i kako su se ponijeli dželati, ali je napisano spisateljski vješto – tako da to možete čitati i pročitati a da ne bude da sljedeća dva mjeseca niste ni za šta zato što vas je čitanje rasturilo po svim šavovima.

Također je veoma važno da je, osim o velikoj prevari i stradanju nedužnih, ovo i roman o ljubavi. O tome je pisano „u sredini“ knjige, u većem dijelu romana, odnosno njegovog sadržaja. Međutim, ne treba ni pomisliti da su to „priče za malu djecu“ ili izbjegavanje suštine. Nikako! Naprotiv, nižu se napeti događaji, ali takvi da čitaoca ne „ubijaju u pojam“.

Neposredno sam sudjelovao u završnoj realizaciji velikog broja knjiga. Taj moj skor se ne broji desetinama nego stotinama – formom i sadržajem – različitih knjiga. Čitalac o tome i ne zna, ali je to često veoma naporno i mučno, a najmanje predstavlja zadovoljstvo. Saradnja s Ruždijom Adžovićem u završnici ove knjige predstavljala mi je zadovoljstvo.

Knjigu najtoplije preporučujem. Nezaboravan čitalački doživljaj predstavljat će vam sretanje sa izvajanim literarnim likovima u majstorski realiziranoj fabuli. To je ovaj roman Ruždije Adžovića „Ogrlica iz Šanliurfe“ – zaključio je Isnam Taljić.

Djelo vrijedno uvažavanja

Predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99” Adil Kulenović osvrnuo se na vezu između novinarstva i književnosti.

- Čestitam Ruždiji Adžoviću na odvažnosti da iz jednog esnafa, novinarskog, zaista uspješno progovori u u onom drugom, književnom. I da izbjegne ključnu zamku koja uvijek stoji na putu između politike i novinarstva, s jedne, i književnosti, sa druge strane. I političar, i novinar stvari gledaju u procesu. Ono što je sada samo je slijed onog što je bilo i onog što će biti. I jedan i drugi sa novim danom tu istu stvarnost oblikuju i mijese na drugačiji način. To im daje pravo na grešku, na demanti i ispravku. Književnik, nasuprot tome, zaustavlja slike vremena, zaleđuje ih u vremenu, nema pravo na ispravku. Književnost je nešto poput suhog leda koje u naglom dodiru sa okolinom, sa čitaocem, ekspodira značenjem. Da, i u milionima čestica otvara mogućnost novog isčitavanja, tumačenja i razumijevanja, i sasvim subjektivnog percipiranja. A novinarstvo, kao i politika, bivajući u procesu, u relativitetu prolaznosti, naprosto imlodiraju. Tu kontraverzu, taj svojevrsni sukob jednog i sasvim drugog pristupa, Ruždija Adžović je evo, reklo bi se bez osobitog napora prebrodio. Zaista vrijedi čitati Adžovićev roman – prvjenac. Zbog sjena kojima sa svakom novom stranicom bivamo osjenčani - kazao je Adil Kulenović i zaključio:

- Ruždija Adžović je napravio djelo vrijedno najvećeg uvažavanja. Mi nemamo pravo na šutnju. Kroz njegovo pero progovorili su logoraši, logor je postao iznutra jasan. Ruždija se odvažio da logoraši progovore čineći tako da katarzičnost za njih postane djelatna. Čak i onda kada je svjesno ne priželjkuju. Koliko senzibilno to će samo oni znati. To valjda i jeste zadatak književnosti u našem vremenu. Samo je ona ta koja šutnju o neizrecivom može učiniti glasnom. Književnost nas brani od ubijanja memorije.

Predsjednik Zajednice Albanaca u Bosni i Hercegovini Muharem Zejnulahu, inače dugogodišnji diplomata koji je bio ambasador Bosne i Hercegovine u Albaniji,a potom zamjenik ambasadora u Crnoj Gori, kazao je da je roman „Ogrlica iz Šanliurfe“ Ruždije Adžovića izvrsno djelo.

- Ruždija Adžović je sa ovim djelom zauzeo visoko mjesto na književnoj ljestvici. Ja sam njegov roman pročitao u “jednom dahu”, što mi se rijetko događa. Ruždija Adžović je hrabro, ali i vješto i znalački ušao u jako rizičnu temu za one koji o njoj malo znaju, a to je albanska besa. Naravno, to je samo jedna od tema o kojoj on govori u svom romanu.

Govoriti o besi, a ne znati mnogo o tome je rizičan teren. Adžović je to tako osjećajno i snažno predočio u romanu “Ogrlica iz Šanliurfe”. On dolazi sa tog podneblja i iz mješovite sredine i dobro poznaje običaje i adete Albanaca. Čestitam mu što je ušao u tu sferu i priredio nam ovako sadržajan, snažan roman koji će upotpuniti i obogatiti albansku književnost. Stoga, zdušno preporučujem ovaj roman Ruždije Adžovića, jer u njemu ima mnogo toga što čitaoce neće ostaviti ravnodušnim – kaže Zejnulahu.


Roman Ruždije Adžovića "Ogrlica iz Šanliurfe” govori o stradanjima i patnjama nedužnih ljudi u koncentracionom logoru za nesrbe

Ruždija Adžović je za „Bosnjaci.net“ izjavio da je sretan što je prva promocija njegove prvog romana bila izuzetno uspješna, pogotovo što se prvi put sarajevskoj, odnosno bh. javnosti koja ga poznaje kao novinara i publicistu, predstavio i kao književni stvaralac.

- Ako me književna zajednica prihvati i ako smatra da sebe mogu zvati piscem, bit ću veoma ponosan. To će mi dati podstreka, vjetar u leđa, da nastavim sa pisanjem i objavljivanjem književnog štiva, jer imam još mnogo toga ponuditi javnosti. Ja sam - tu i tamo – do sada objavljivao svoje pripovjetke i priče. Međutim, dugo sam se dvoumio sa objavljivanjem romana. Da krenem u te vode ubijedio me moj prijatelj i književni učitelj Isnam Taljić, poznati pisac, koji mi je mnogo pomogao i usmjerio me svojim savjetima, dao mi fursata i sigurnosti. On me je ubjeđivao da roman „Ogrlica iz Šanliurfe“ uopće nije hrđavo djelo i da ga se ne mogu postidjeti. Veoma sam mu zahvalan zbog toga – kazao je Adžović.

Treća knjiga, prvi iskorak u književnost

Inače, roman „Ogrlica iz Šanliurfe“ je njegova treća knjiga, ali je prvi iskorak u književnost. Adžović se nada da će taj iskorak biti uspješan.

- On dodaje da roman govori o stradanjima i patnjama nedužnih ljudi u koncentracionom logoru za nesrbe. Roman govori i o ljubavi. A toga - stradanja, patnji, ali i ljubavi - nikada nije falilo u prelijepoj zemlji Bosni i Hercegovini. To je, nažalost, njen iskonski usud.

Moram spomenuti i moju kćerkicu Aidu Adžović, koja je završila drugi razred Prve gimnazije i drugi razred Srednje muzičke škole u Sarajevu, koja je uradila ilustraciju za naslovnu stranu romana i poštedila me dilema i lutanja u izboru likovnog rješenja naslovne, što je uvijek noćna mora za autore. Njen crtež sa siluetama, a s tim se složio i Isnam Taljić, veoma dobro oslikavaju mučnu i sumornu logorsku atmosferu. Odmah sam se odlučio da to bude ilustracija za naslovnu. S obzirom da se bavim i slikarstvom, ja sam ilustrovao leđnu koricu knjige – kaže Ruždija Adžović.

Na promociji u Sarajevu odlomke iz romana Ruždije Adžovića “Ogrlica iz Šanliurfe” govorio je poznati bh. glumac Muharem Osmić, uz gitaru kantautora Šukija Planjanina.

Promociji su prisustvovali ambassador Crne Gore u BiH Dragan Đurović, Munira Subašić i brojne članice Udruženja Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa, predstavnici Saveza logoraša BiH na čelu sa Jasminom Mekovićem, predsjednik Udruženja zelenih beretki Federacije BiH Emin Švrakić, ratni komandant Cerske Šemsudin Šemso Salihović, Amor Mašović iz Instituta za nestale BiH, autor dokumentarnih filmova o srpskim zločinima i stradanju Bošnjaka Avdo Huseinović.

Ruždija Adžović je Udruženju – Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa i Savezu logoraša Bosne i Hercegovine pokloni po 10 primjeraka njegove knjige, kao znak njegove podrške ovim udruženjima u njihovoj borbi za istinu.

Promocija romana “Ogrlica iz Šanliurfe” uskoro će biti održana i u Podgorici, crnogorskoj prijestonici, a od septembra Adžović će svoj roman prvijenac predstaviti u svim većim gradovima u Bosni i Hercegovini. Kako je nagoviješteno, roman “Ogrlica iz Šanliurfe” uskoro bi mogao biti preveden na albanski i turski jezik.