U Kamp-Lintfortu je 23. novembra 1997. godine otvorena džamija sa munarom

Džemat u Kamp-Lintfortu je najstariji bosanski džemat u Njemačkoj. Počeo je sa misijom 1. februra 1984. godine u turskoj džamiji Ringstr. 187, koja je bila jedina ustanova ove vrste u gradu. Karakteristično za ovoj džemat je bilo to što su članovi u prvoj generaciji bili 99% rudari, dok u drugoj generaciji ima raznih zanimanja. Kada se džemat okupio izabran je odbor od 21. člana koji je sa malim izmjenama vodio džemat punih 26 godina. Godine 1991. kupljen je objekat u Haarbeckstr. 6-8 sa dvorištem od 2000 qm, a 1995. g. se prišlo dogradnji sadašnje džamije koja je trajala dvije godine, tako da je 23. novembra 1997. godine otvorena džamija sa munarom.

EF. KLANCO: Uradili smo dosta, a mogli smo možda i više. Ono što možemo i trebamo je još pomoći ovim mlađim da nastave i da proširuju aktivnosti kada je u pitanju izobrazba i njegovanje tradicije i čuvanje identiteta Najmlađi polaznici mekteba

Povodom jubileja 30 godina postojanja džemata i rada Mustafe ef. Klanca, posjetili smo ovaj džemat i razgovarali sa ef. Klancom:

Džemat je osnovan u vremenu progona i sudskog procesa muslimanskim intelektualcima u Sarajevu. Bilo je to izazovno vrijeme, vrijeme jakih jugo-klubova i kontrolisanja gradana SFR Jugoslavije preko nastavnika dopunske škole i putem mreže DKP-a. U Kamp-Lintfortu je djelovao vrlo brojan Jugoslavenaski klub "BRATSTVO" u kojeg su mahom bili ujključeni i Bošnjaci. Danas je to klub "RUDAR" kojeg vode Bošnjaci. Uradili smo dosta, a mogli smo možda i više. Ono što možemo i trebamo je još pomoći ovim mlađim da nastave i da proširuju aktivnosti kada je u pitanju izobrazba i njegovanje tradicije i čuvanje identiteta, priča nam ef. Klanco, dodajući kako je bitno da se spomene odbor i ljudi koji su zaslužni većim dijelom za sve uspjehe ovog džemata.
Upitali smo ef. Klanca da nam u kratkom opiše svoje utiske iz 30 godina rada i njega i džemata.

U proteklih 30. godina pređen je dug put od prvih dana džemata do današnje džamije i organizirane zajednice. U materijalnom smislu, za tri decenije džematlije su ostvarile puno kao da je iza njih stajala jaka institucija. Međutim, sve što su uradili - uradili su samoinicijativno i bez pomoći sa strane. Džemat danas nudi i mekteb za sve uzraste, mekteb na terenu, dok svaki polaznik besplatno dobija i sve knjige za mektebsku nastavu. Do sada je kroz mekteb prošlo 1271 dijete, a koji su danas odrasli ljudi koji su zasnovali svoje porodice ne samo u Kamp-Lintfortu i Njemačkoj, nego i širom Evrope, Amerike, Kanade i Australije. Džemat je inicirao i uradio svoj dio aktivnosti na uvođenju islamske vjeronauke u škole u Kamp-Lintfortu i sada čeka odgovor nadležnog ministarstva. Ono što se posebno ističe jeste i aktivna sekcija žena, bez koje bi džemat teško funkcionisao u ovom obimu. U okviru nje djeluje i horska, a aktivna je i folklorna sekcija džemata. Ja u sklopu redovnih aktivnosti posjećujem i članove i nečlanove bolesnike u bolnicama, interreligijski i interkulturni dijalog u Kamp-Lintfortu dugo je prisutan na institucionalnoj osnovi kroz redovne susrete predstavnika crkava i džemata - ističe ponosno Mustafa ef. i dodaje:

"Pred džematom i nama svima u dijaspori stoji krupan zadatak: svjedočenje islama na univerzalan način, organiziranje džemata i džamije na univerzalan način, jer mi svjedočimo islam ovdje parcijalno, nacionalno i imamo džamije sa nacionalnim predznakom. To je do sada moglo tako funkcionisati, ali naša djeca i buduća pokoljenja ne razumiju poruku islama na bosanskom, turskom ili albanskom jeziku nego na njemačkom. Jer, u njemu su rođeni, u njemu žive, stanuju i sanjaju. Između čuvanja duše i jezika naše je opredjeljenje - duša. Sve ovo što vidite, čitav ovaj projekat od kupovine i izgradnje džamije i, što je najbitnije, izgradnje džemata uradila je prva i druga generacija, naši očevi i djedovi. Na nama je da to dalje unapređujemo, nadograđujemo i čuvamo. Nije to baš jednostavno.



Pitali smo i džematlije šta za njih predstavlja 30 godina rada džemata i kako oni vide značaj džemata i njegovih aktivnosti:

Predsjednik džemata h. Mustafa Mašić i imam h. Mustafa ef. Klanco, prvi muftija IZBNJ Organizacioni odbor 4. susreta Bošnjakinja Folklor Hor džemata

Zahid Kozar: Svih ovih godina zajedno živimo, radimo, gradimo i u džematu klanjamo. Zahvalan sam Bogu Uzvišenom pa svom efendiji, Mustafa ef. Klanci što sam ovakav kakav sam - musliman i ponosan na to što jesam.

Omer Kozar: To je period uz koji sam ja rastao. U svakom dijelu, u svakom ćošku ove džamije ja se vidim kako rastem, kako se igram, u mejtefu kako recitujem ilahije, činim hatme itd., a sada je došao i taj trenutak da sam predsjednik džemata. Ja imam, takoreći, dvojicu baba: jednog po krvi i mesu, a drugog Mustafa ef. koji mi je uvijek o dobru govorio i na dobro upućivao, sve ono što me je moj babo kod kuće učio to je u džamiji nastavljao i moj efendija.

Edmin Karajković: Moj dedo h. Alaga je bio blagajnik džemata, tu je dužnost poslije preuzeo moj otac Meho, a danas sam to ja. Uz džemat sam rastao i sazrijevao, u džematu se i oženio, tako da je čitav ovaj moj dosadašnji život vezan za džemat.

Džehva Smajlović: Ovo je jedan izuzetno organizovan džemat, prvi koraci moje djece su napravljeni ovdje, u ovome džematu. Samim tim što ga čuvamo mi čuvamo svoj identitet i kultur, naša djeca perfektno govore bosanski jezik, što je za nas od izuzetnog značaja.

Fata Klanco: Puno toga mi znači ovih trideset godina, to je dovoljan period da se doživi puno toga lijepoga ali i da se prođe kroz teške trenutke. Prelijepo je to iskustvo kada danas vidite djecu koja su imala 3-4 godine, kada smo moj suprug Mustafa efendija i ja ovdje došli, a danas su oni u vrhu džematskog odbora i brinu se o džematu, ali i o svojoj djeci koja već stasavaju u polaznike mekteba.

Hajrija Hodžić (Oberhausen): Džemat je prije svega utočište od svakodnevnog života i iskušenja koja u dijaspori imamo. Majka sam blizanaca koji imaju po 17 godina i koji su periodu kada se trebaju družiti, upoznavati i sa djevojkama. Zahvaljujući džematu, ja kao majka imam mogućnost da upoznam i njhove roditelje, džemat nas drži na okupu i pruža onu neophodnu kvalitetu života.

Nermina Ljevaković: Iz Frankfurta smo došli ovdje i našli utočište u ovoj oazi gdje i djeca imaju veći stepen samostalnosti. Ovdje se osjeti ta tradicija džemata od 30 godina, osjeti se taj prijelaz sa one prve generecije na onu generaciju koja je već stasala. Osjeti se taj prijelaz tradicije sa dede i nane na unučad i to je jedna divna slika i iskustvo.

Meho Karajković: Bio sam najmlađi član džematskog odbora kada sam od oca preuzeo dužnost blagajnika i tu sam dužnost obavljao punih 25 godina. Pošto je mlađa generacija dostigla taj nivo obrazovanja i snage da mogu voditi, mi stariji smo draga srca predali taj emanet njima koji će to, uz Božiju pomoć, i kvalitetnije raditi. Drago mi je da sam svoj veći dio života, u ime Allaha, ugradio u ovaj džemat i hvala Mu što je omogućio da vidim svog rođenog sina da je preuzeo istu odgovornost i istu dužnost kao nekada ja.

h. Alaga Karajković: Većina članova današnjeg džamijskog odbora nije bila ni rođena kada smo mi osnovali dzemat i počinjali sa radom. Kada smo ugostili Mehmed ef. Butkovića pa kasnije primili Mustafa efendiju na mjesto imama, a danas su oni vođstvo i "doktori" svoga posla.
Na kraju da dodamo da će završna svečanost 30. godina kontinuiranog rada džemata i 30. godina misije Imama Mustafe ef. Klanco u džematu Kamp-Lintfort će biti upriluičena u subotu 08.11.2014. godine u gradskoj dvorani Stadthalle, Moerserstr. 167, 47475 Kamp-Lintfort sa početkom u 18.00 sati.

Članovi Upravno - izvršnog odbora:
H.Mustafa ef. Klanco, Imam
H.Mustafa Mašić - predsjednik,
H. Ahmo Suljkanović - zamjenik predsjednika
Edin Klanco - sekretar,
Mirnes Bešir-zamjenik sekretara,
Edmin Karajković - blagajnik,
Zehrid Smajlović - zamjenik blagajnika
Mirza Alajbegović -član
Emir Ahmetović - član

Nadzorna komisija
Zikrija Grgić
Hajrija Avdić
Jasmin Džafić

Prošireni odbor
Jasenka Zukić
Sadmir Seferović
Fadilj Selimi
H. Suad Imamović
H. Elvis Kolenović
Miralem Smajić
Remzo Sezairi

U proteklom periodu kao članovi odbora su bili: izmedju 10 i 25 godina:
h. Sefik Burnic (predsj. od 1984-2010)
h. Nusret Fehrić,
h. Meho Karajković ,
h. Ebib Hakiki,
Ferid Cibrić,
Halid Hamzić,
Hajrudin Trumić,
Islam Ismaili,
Džemil Junuzović,
Meaz Krupić,
Vehid Ramić
Ibrahim Ribić
Dursum Ćatić
rah. Hakija Smajlović
rah. Mahmud Karajković
rah. h. Jasim Hankić
Meho Tutan
h. Bego Lević,
rah.Alagić Atif
Bahrija Dedić,
Omer Kozar (jedan mandat predsjednik (2010-2014)
Ibrahim Kadrić
Ševal Pilavdžić