Hamam Isa-bega Ishakovića, tursko kupatilo ili turski hamam, u narodu poznat kao hamam ili gradsko kupatilo, uprkos tome što je stoljećima odolijevalo vremenu i neprijateljima, uništen je u posljednjem ratu u BiH. No, sljedećeg mjeseca će ponovo biti otvoren za javnost.

ZAIMOVIĆ: Čini mi se da nakon Vijećnice nije postojao objekt u Sarajevu za koji su Sarajlije i šira javnost zainteresovane kao što je hamam

U prvom i jedinom hamamu u regiji moći će uživati kako domaći tako i strani turisti. Ponovo je zasjao u punom sjaju. Urađen je u Austrougarskom stilu, a obnova je koštala oko 2,6 miliona konvertibilnih maraka.

Sagradio ga je Isa-beg Ishaković, turski plemić, vojni zapovjednik, upravitelj i osnivač grada Sarajeva, odmah na početku svoje vladavine koja je trajala od 1454. do 1463., odnosno na početku osmanlijskog prisustva u BiH.

Direktor vakufske direkcije dr. Senaid Zaimović u razgovoru za Anadoliju priča o obnovi, ali i značaju prvog i trenutno jedinog hamama u BiH i regiji. Kako je kazao, prvi hamam, udaljen od BiH, nalazi se u Budimpešti, a nakon toga u Istanbulu i drugim mjestima.

"Bilo je predviđeno da ukupan broj radnih dana za izvođenje radova na obnovi odnosno rekonstrukciji Isa-begovog hamama bude 500. Počeli smo u aprilu 2013. godine, a završavamo je sa aprilom ove godine. Dakle, ukupno dvije godine odnosno 500 radnih dana, kako je bilo i predviđeno", ispričao je Zaimović.



Naglasio je da su radovi unutar hamama već završeni kao i vanjski radovi na objektu, fasada i stolarija.

"Ostalo je još nešto sitnih radova na uređenju trotoara oko hamama i zasijavanje trave. Možemo slobodno reći da je hamam završen. Njegovo otvaranje će biti uskoro, sigurno u maju", kazao je Zaimović.

Investitor projekta je Vakufska direkcija Islamske zajednice u BiH, a finansijer projekta je Direkcija vakufa Republike Turske koja je sa iznosom od 2,6 miliona maraka učestvovala u rekonstrukciji ovog projekta.

"Finansijska konstrukcija je otprilike podrazumijevala sve radove, i unutrašnje i vanjske, osim namještaja. Sve je iz ovih 2,6 miliona KM, koji će, prema našoj pretpostavci, narasti do 3 miliona KM", smatra Zaimović.

Značaj hamama se vidi iz interesovanja medija i javnosti u Sarajevu.

"Čini mi se da nakon Vijećnice nije postojao objekt u Sarajevu za koji su Sarajlije i šira javnost zainteresovane kao što je hamam. Isa-begov hamam je po meni i značajniji od Vijećnice i mislim da u tome ne pretjerujem. Zato što se radi o objektu i vakufu osnivača grada Sarajeva i samim tim on dobija na važnosti ali i zato što je stariji od Vijećnice ili bilo kojeg drugog objekta u ovom gradu", ispričao je Zaimović.