Na konferenciji sudjelovali eksperti i predstavnici vladinih i nevladainih organizacija koje se bave religijskim pitanjima
U FRANKFURTU ZASJEDALO EUROPSKO VIJEĆE VJERSKIH LIDERA
Autor: B.net
Objavljeno: 13. May 2015. 14:05:47

Zasjedanje Evropskog vijeća vjerskih lidera


Od ponedjeljka do srijede, 11.-13. maja 2015. godine, u Frankfurtu (Njemačka) zasjedalo je Evropsko vijeće vjerskih lidera (Religions for Peace - European Council of Religous Leaders). Na zasjedanju su sudjelovali muftija prof. dr. Nedžad Grabus u svojstvu člana Vijeća, glavni imam IZ u Norveškoj Senaid Kobilica i generalni sekretar IZ u Sloveniji Nevzet Porić.

"Religije za mir" je mirovna organizacija (RFP) Europe koja uključuje sve organizacije u Europi koje se bave promocijom mira, uključujući i Europsko vijeće vjerskih lidera, Europsku žensku međuvjersku organizaciju (EWFN), Europsku međuvjersku mrežu mladih (EIYN) i međuvjerska vijeća iz 14 zemalja.


Muftija Grabus u toku obraćanja


Vijeće je raspravljalo o predstojećem zasjedanju grupe G7, zatim o religiji i nasilju, religiji za globalni mir i prijedlozima za rješavanje problema vjerskog ekstremizma, te ulozi Europskog vijeća vjerskih lidera u promoviranju mira i prevenciji konflikta. Na konferenciji su sudjelovali eksperti i predstavnici vladinih i nevladainih organizacija koje se bave religijskim pitanjima. Prof. dr. Tobias Specker je održao predavanje o temi: “Delegitimacija religijskog nasilja, perspektive iz kršćansko-muslimanskog konteksta.

Dr. William Vendely, generalni sekretar najveće nevladine organizacije na svijetu Svjetske religije za mir iz New Yorka je predstavio deklaraciju iz Abu Dabija o globalnoj akciji plana borbe protiv nasilnog vjerskog ekstremizma.



Muftija prof. dr. Nedžad Grabus je predstavio Mekkanski proglas 2015. i govorio o teološkom i kontekstulanom razumijevanju religije i konceptualnim razlikama, socijalnim i ideološkim okvirima i problemima s kojima se suočavamo u razumijevanju globalnih izazova sigurnosti. Muftija Grabus naglasio je da se mora voditi računa o poštivanju ljudskih prava i da su pojedina područja u Europi posebno osjetljiva te da se ne smije podleći ugrožavanju vjerskih prava osjetljivih kategorija, posebno onih koji su bili prognani iz svojih domova i u koje se s mukom i teškim naporom vraćaju u područjima Bosne i Hercegovine u kojima su počinjeni masovni zločini i genocid.



Drugog dana je savjetnica za dijalog sa vjerskim zajednicama u Europskoj komisiji gospodja Katharina von Schnurbein govorila o projektima i planovima Europske komisije u kontekstu politike poslije zločina u Parizu. Posebno pitanje se posvećuje problemu antisemitizma, islamofobije, sigurnosti, govora mržnje i zaštiti imovine i ljudi.

Usvojeni su izvještaji o godišnjem radu i razmatrani prijedlozi i planovi za buduće djelovanje.