Nedžib VUČELJ u povodu izlaska iz štampe i prve promocije monografije "Moja Una - My Una", u izdavaštvu Bošnjaci.Net
RIJEKA UNA GOVORI SVE JEZIKE SVIJETA
Autor: Ilda Alibegović
Objavljeno: 14. May 2015. 17:05:03

U izdavaštvu web magazina Bošnjaci.Net iz New Yorka iz štampe je izašla jedinstvena monografija “Moja Una” – “My Una” autora Nedžiba Vučelja. Monografija je štampana dvojezično, na bosanskom i engleskom jeziku. U monografiji su također objavljene fotografije oko 60 autora od Amerike do Bosne i Hercegovine. Knjiga ima 270 stranica i tvrdi uvez. Više o knjizi saznat ćete iz ekskluzivnog interview sa autorom Nedžibom Vučeljom koji objavljujemo u nastavku.
Prva promocija monografje koja otkriva draži i ljepote rijeke Une zakazana je 17. maja, upravo na Dan rijeke Une.
Neopisiva ljepota jedne rijeke u jednoj monografiji!!! Da li se Una može uhvatiti krajičkom oka ili objektivom fotoaparata? Sve ćete saznati na prvoj promociji tu u neposrednoj blizini rijeke Une, baš kada u rukama držite monografiju i krajičkom oka gledate ljepote Une.
Pozivamo vas da obavezno sa vašim prijateljima dođite na prvu pormociju i da se uvjerite kako ljudi vide našu Unu, da svi pokažemo kako smo sretni što je imamo ovdje!!!
Na dan rijeke Une, za Unu, promocija fotomonografije Moja Una – My Una, autora Nedzib Vučelja.

Centar za kulturu Bihać
17.maj u 20h.


Una je najljepši dio BiH

Bošnjaci.Net: Nedžibe, ko ste vi u svijetu kulture?
VUČELJ:
Trudim se biti prije svega čovjek, a onda pisac, fotograf i novinar. Možda jeste važno za one koji budu čitali ovaj razgovor da saznaju da sam dobitnik nagrade GRNAD PRIX za fotografiju na međunaordnom takmičenju fotografa u Zagrebu. U Zagrebu sam također na temu "Čovjek i fotoaparat" sa fotografijom "Lovac na dobre fotke“ osvojio prvo mjesto, a takmičilo se 160 fotografa iz 12 zemalja svijeta. Imao sam izložbe u Tutinu, Novom Pazaru, Sarajevu, Travniku, Bihaću, Bužimu, Karlovcu, Zagrebu, Luxemburgu, St. Gallenu, Frankfurtu, Chicagu, New Yorku i mnogim drugim gradovima. Vodim fotosusrete na Uni već osam godina.


Kako doći do monografije Moja Una – My Una, kontaktirajte autora Nedžiba Vučelja na email: [email protected]

Važne karakteristike:
Naslov Moja Una – My Una
Autor: Nedžib Vučelj
Izdavač: Bošnjaci.Net
Recenzenti: Irena Pilaš, Hajro Ikić i Mugdim Galijašević,
Osvrt: Husein Dervišević
Uvodna riječ: Nedžib Vučelj
Lektor: Emina Alešević
Tehnički urednik: Nedžad Vučelj
Korice: Nedžib Vučelj i Ekrem Halilagić.
Bošnjaci.Net: U velikoj ste žurbi, pripremate promociju nove knjige, o čemu se tu zapravo radi?
VUČELJ:
Radi se o fotomonografiji rijeke Une, A4 formata, tvrdog uveza sa 270 kolor stranica, sa oko 400 fotografija. Najviše je fotografija Une, ima regate, gradova Unsko-sanskog kantona, naših aktivnosti, te čak i radova likovnih umjetnika kojima je Una bila inspiracija. Knjiga sadrži foptografije oko 60 autora sa fotosusreta, a fotografa ima od Floride do Bihaća. Cilj nam je pokazati svijetu ljepote Une i Krajine. To je definitivno najljepši dio Bosne i Hercegovine.

Vjerujemo da će knjiga doprijeniti povećanu turizma na Uni

Bošnjaci.Net: Odakle ideja napisati i urediti baš ovakvu vrstu knjige? Ustvari koji su bili Vaši motivi,te koji glavni cilj monografije, osim naravno, da publika u njoj uživa, da li ste htjeli postići još više?
VUČELJ:
Više urediti, nego napisati. Veoma malo je teksta. Knjiga sadrži osvrt o Uni, književnika Huseina Derviševića, tekstove recenzenata književnika Hajra Ikića i Mugdima Galijaševića, te učesnice fotosusreta Irene Pilaš. Također ima nekoliko pjesama o Uni, a uvodnu riječ napisao sam ja kako bih jasno uputio u ljepote Une svakog onoga ko posjeti Unu i naše krajeve. Danas se svi bave fotografijom i svijet voli fotografiju, ali kvalitetnu i lijepu. Malo je onih koji fotografije čuvaju i pokazuju svijetu, a nama je to cilj. Vjerujemo da će knjiga doprijeniti povećanu turizma na Uni.

Knjiga kao lijek

Bošnjaci.Net: Planirate li prevoditi knjigu na drugim jezicima?
VUČELJ:
Knjiga Moja Una-My Una, je dvojezična. Znači na bosanskom i engleskom jeziku, dakako radi se o tekstu koliko ima, dok fotografije ne treba prevoditi, jer, na sreću, one govore sve jezike svijeta.

Bošnjaci.Net: Koliko vaše djelo može pomoći u eksponiranju unskih ljepota kod nas i šire?
VUČELJ:
E, to nam je bio jedan od glavnih ciljeva. Ljudi od ničega prave kulturu i turizam, a mi imamo jednu od najljepših rijeka na svijetu sa veoma malo turista. Ova knjiga mora otići u svijet, i ne samo ova. O Uni bi trebalo da postoji na stotine knjiga i da ih ima po cijelom svijetu. Ova fotomonografija nije rađena radi Bišćana, Krupljana, Otočana..., jer oni svoju Unu imaju uživo i stalno su sa njom. Ova knjiga treba da ode u svijet a Krajišnici je samo mogu uzeti da je nose kao lijek kad pođu u svijet ili da je poklone nekome ko nije iz Krajine.


Una u srcu - Ekrem Halilagić


Bez Une bio bih jako siromašan u duši

Bošnjaci.Net: Šta za vas znači rijeka Una? Da li možete uopšte zamisliti da ona ne postoji? Šta bi takva tragedija učinila nama?
VUČELJ:
Neki samatraju kako je Una njihova, jer su rođeni kraj Une, ali na žalost ne čine ništa osim što joj betoniraju obale. Ja kao fotograf, ali i čovjek i pisac, bio bih bez Une jako siromašan u duši. Oni koji su je jednom posjetili uvijek joj se vraćaju. Ona je neprocjenjivo blago Krajine i Bosne i Hercegovine. Da ovakvu rijeku ima, Francuska ili Engleska, recimo, ne bi joj se moglo prići od turista.

Bošnjaci.Net: Kako biste komentarisali što se u zadnje vrijeme, kod nas i u široj regiji, Hrvatskoj npr., govori često o gradnji hidrocentrala te odlaganju nuklearnog otpada blizu obala rijeke Une?
VUČELJ:
Radio sam prije nekoliko dana reportažu o odlaganju nuklearnog otpada i umiranju jako mladih ljudi uz granicu sa Hrvatskom. Sve što ste spomenuli treba biti daleko od Une.

Bošnjaci.Net: Mnogi od nas nisu ni svjesni koliko se bogatstvo krije u rijeci Uni, kako vi objašnjavate taj apsurd, neki je stvarno uzimaju zdravo za gotovo?
VUČELJ:
Napisao sam u jednoj svojoj knjizi, da čovjek i ne zna žaliti nekoga ili nešto, sve dok tog nekoga ili to nešto ne izgubi. Ne smijemo dozvoliti da je drugi uništavaju i da je ne cijenimo. Na sreću, mislim da je većina onih koji znaju i vole vrijednosti Une.




Nedžib Vučelj je rođen 1955. godine u Moranima kod Tutina. Kao prosvjetni radnik radio je u Moranima, Delimeđu, Goraždu i Bužimu. Novinarstvom se bavi još od srednjoškolskih dana, a završio je BBC-ijevu i SOROŠ-evu školu novinarstva. Bio je direktor Informativno-kulturnog centra Bužima u sklopu kojeg su Radio Bužim i Dom kulture, odakle se povlači 2002.godine i prihvata ulogu upravika Doma kulture, kako bi imao više vremena za novinarstvo i književnost. Suradnik je mnogih časopisa za kulturu, među kojima su mu posebno važni «Most» iz Mostara i «Behar» iz Zagreba.
Dobitnik je brojnih međunarodnih i domaćih priznanja.
Pored monografije Moja Una - My Una, Objavio je zbirke poezije «Njedra puna zavičaja» i «Kovacnica», kao i zbirku pripovjedaka «Zulfov kamen», «Obraz»... Sastupljen je u «Antologiji sandžačke poezije», «Antologiji krajiške poezije», zagrebačkoj antologiji u izdanju «Preporoda» Hrvatske, «Pod beharom moje janje spava». Objavljivani su mu radovi u više zajedničkih zbirki poezije i proze, medju kojima izdvaja zbirku poezije «Sa pešterskih istocnika». Svoje književne radove objavljivao je u mnogim listovima i časopisima.
Bavi se umjetničkom i dokumentarnom fotografijom i imao je nekoliko samostalnih i zajedničkih izložbi. Fotografije su mu objavljivane širom svijeta u mnogim časopisima i web prezentacijama.
Osnivač je bužimske likovne kolonije «Kestenijada», te organizator mnogih tribina, okruglih stolova, te drugih intelektualnih i kulturnih aktivnosti, a bavi se i kniževnom i likovnom kritikom.
Književni radovi prevođeni su mu i objavljivani na slovenskom, turskom i engleskom jeziku. (Dio bigrafije iz rubrike Dobri Bošnjani)
Očekujem da sa dijasporom zajednički pokažemo svijetu ljepote Une

Bošnjaci.Net: Iako je to jasno i malo suvišno za reći, ali nikad na odmet za čuti, koji su Vaši razlozi zaljubljivanja u ljepoticu Unu? Kako biste je opisali onome ko je nikad nije vidio? Koji je njen značaj? Šta ona može uraditi za čovjeka?
VUČELJ:
Fotograf može stajati kraj Une i cijeli dan fotografirati isti kadar, uvijek će dobiti različite fotografije, nikad dvije iste. E to je draž, da ne govorim o Uni kakvu vide pjesnici, likovni umjetnici i zaljubljenici prirode uopće.

Bošnjaci.Net: Kako se mi trebamo ponašati prema Uni?
VUČELJ:
Kao prema nečemu svome ličnom. Jedino tako ćemo je očuvati i ona će nas tako voljeti. Za plavljenje Une kriv je samo čovjek.

Bošnjaci.Net: Kad i gdje je vaša promocija? Šta publika može očekivati? Imate li poruku za našu publiku i Unoljupce?
VUČELJ:
Promocija je u Centru za kulturu u Bihaću, to je bivši Dom armije u nedjelju 17. 05. 2015. u 20 sati, upravo na Dan rijeke Une. Dođite svi da to na najljepši mogući način proslavimo. I za kraj da kažem da će knjiga biti upućena na adresu UNESCO-a, gdje ćemo tražiti da je i oni zaštite. Naravno, očekujem da budem pozvan od naših građana iz dijaspore, da zajednički pokažemo svijetu ljepote Une. Što dalje odemo postići ćemo veći uspjeh.

Prva promocija na Dan Une

Bošnjaci.Net: Da li je bilo teško raditi ovakvu knjigu?
VUČELJ:
Bilo je jako teško. Nikada ništa teže nisam radio. Trebalo je prikupiti fotografije oko 60 autora i razmjestiti ih pravilno od izvora do ušća. Drugi problem su bila finansije. Dosta posla urađeno je na veresiju. Čekaće nas da prodamo dio knjiga kako bi vratili dug. Nevjerovatno je koliko su ljudi škrti kada treba dati za kulturu. Posebno smo naišli na totalno nerazumijevanje onih koji su bili dužni pomoći. Nije trenutak da ih prozivamo, ali ako je kultura temelj države, onda mnogi koji trebaju zidati temelje, više ih potkopavaju. Potričati takvima o značaju knjige je tragikomedija. Nadajmo se boljim vremenima. Da nema nade i entuzijasta ne bi bilo ni knjiga.

Bošnjaci.Net: I za kraj ovog razgovora, imate li nekih posebnih želja, obzirom da ste nemirnog duha?
VUČELJ:
Imam, da uradim fotomonografiju Pešterske visoravni. Međutim, koliko sam se napatio oko ove, bez nečije jake podrške se više ne bih usudio raditi ovakvu knjigu. Radije ću pisati roman. Ono što još želim da uradim je, da snimim dokumentarne filmove o Krajini i pokažem Sandžaku, i da snimim dokumentarne filmove o Sandžaku i pokažem ih Krajini, i da snimim dokumentarne filmove o Bošnjacima u Turskoj i prikažem ih i Bosni i Sandžaku.