Meddžida KRESO, predsjednica Suda BiH
EVROPSKA KOMISIJA NASJELA NA DODIKOVE UCJENE
Autor: RFE
Objavljeno: 16. Sep 2015. 18:09:31
Razgovarala: Mirna Sadiković

Nedavno je u Briselu održan sastanak državnog i entitetskih ministara pravde sa predstavnicima Evropske komisije, na kojem je potpisan Protokol iz oblasti pravosuđa u BiH. Predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso upozorila je da je sastanak održan bez predstavnika struke i da su dogovorom da se uvaži prijedlog Zakona o sudovima iz Republike Srpske izigrani davno dogovoreni principi Strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa BiH. O tome ali i o sporosti u procesuiranju određenih predmeta ratnih zločina Predsjednica suda BiH govorila je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa.


Meddžida KRESO: Mislim da referendum, čak i da se održi, ne bi proizveo nikakve pravne posljedice. I da se zaokruže oni odgovori koje gospodin Dodik očekuje šta biste dobili, pravno ništa. Referendumsko pitanje je da li ćete priznavati odluke Suda i Tužilaštva BiH. I ako bi građani odgovorili da neće priznavati odluke šta bi to proizvelo? Sud bi u tom slučaju posegnuo za mehanizmom, potegao bi pitanje nepoštivanja odluka Suda i Tužilaštva BiH, a to je krivično djelo. Dakle, referendum apsolutno ništa ne bi promijenio, iako moram priznati da bih ja voljela da se održi.


RSE: Nakon sastanka ministara pravde u Briselu iznijeli ste oštre ocjene da je tim sastankom i potpisivanjem protokola strukturalni dijalog izvrgnut ruglu. Zašto tako mislite?

Kreso:
Ja učestvujem u Strukturalnom dijalogu od početka. Princip je bio da u razgovorima o reformi pravosuđa učestvuju predstavnici Suda BiH i struka. Međutim, ovim sastankom taj princip je narušen. S druge strane, državni ministar pravde, entitetski ministri i predstavnik Pravosudne komisije Brčko distrikta potpisali su Protokol u čijem tekstu se kaže da će se reforma Zakona o sudovima razvijati na osnovu nacrta zakona koji je tog dana prezentiralo Ministarstvo pravde RS. Postavlja se pitanje zbog čega je Evropska komisija nacrt zakona koji joj je predstavljen tog dana uzela kao osnovu budućeg dijaloga o Zakonu o sudovima. Zašto državni ministar pravde nije donio svoj nacrt zakona, zašto je to prepustio entitetskom ministru?

RSE: Zašto je Evropska komisija dopustila političarima da izostave struku iz ovog dijaloga?

Kreso:
Ja to jedino mogu protumačiti na način da su nasjeli na ucjene. Sjetimo se prvog referenduma koji je najavljivan. Tada je došla visoka predstavnica EU Ketrin Ešton i umjesto referenduma ponudila dijalog. Kako gospodin Milorad Dodik nije zadovoljan rezultatima tog dijaloga on je posegnuo za istim sredstvom ucjene, to je referendum.

Mislim da referendum, čak i da se održi, ne bi proizveo nikakve pravne posljedice. I da se zaokruže oni odgovori koje gospodin Dodik očekuje šta biste dobili, pravno ništa. Referendumsko pitanje je da li ćete priznavati odluke Suda i Tužilaštva BiH. I ako bi građani odgovorili da neće priznavati odluke šta bi to proizvelo? Sud bi u tom slučaju posegnuo za mehanizmom, potegao bi pitanje nepoštivanja odluka Suda i Tužilaštva BiH, a to je krivično djelo. Dakle, referendum apsolutno ništa ne bi promijenio, iako moram priznati da bih ja voljela da se održi.

RSE: Proteklih godina često smo čuli kritike na račun rada Suda BiH i sporog procesuiranja predmeta ratnih zločina, koje su uglavnom dolazile iz Republike Srpske. Šta je osnovni razlog za to?

Kreso:
Ljudi ponekad ne prave razliku između Suda i Tužilaštva BiH. Ja vas uvjeravam da mi nemamo ni jedan predmet u ladici, ni o ratnim zločinima ni o organizovanom kriminalu. Svi su u procedure. To što neki predmet duže traje to je pitanje složenosti predmeta poput većeg broja optuženih ili mnogo svjedoka. No, i tada se process okončava za godinu do dvije. Drugo je pitanje zašto Tužilaštvo BiH ne podiže više optužnica, zašto ne void više istraga.

RSE: Mnogi su spočitavali i neblagovremeno reagiranje Suda kada su u pitanju određeni predmeti pa je tako optužnica protiv Nasera Orića podignuta tek kada se zahuktala priča o referendum i organizovan sastanak sa predstavnicima EU. Da li je po vama to bio politički potez?

Kreso:
Opet ste Sud BiH doveli u kontekst odgovornosti zašto nije procesuiran Naser Orić. Mi smo taj predmet dobili nedavno i u zakonski predviđenom roku smo potvrdili optužnicu. Što se istraga vodila osam godina u Tužilaštvu BiH to je pitanje za Tužilaštvo, a ne Sud, i tu nema odgovornosti Suda BiH. Kao ni za druge istrage koje se godinama vode poput predmeta Dudaković, Tuzlanska kolona, Dobrovoljačka itd. Tu Sud nema apsolutno nikakve odgovornosti.

RSE: Da li smatrate da postoje određeni politički pritisci zbog kojih se pomenuti predmeti godinama ‘istražuju’?

Kreso:
Ja imam svoje mišljenje o tome ali mislim da je to pitanje za Tužilaštvo BiH i glavnog tužioca da li su pod političkim pritiskom, oni to najbolje znaju.