BOSANSKI JEZIK JE UGROŽEN U BOSANSKOHERCEGOVAČKOM OBRAZOVNOM SISTEMU
Autor: Mr. sc. Jasmin Hodžić
Objavljeno: 28. Jun 2016. 14:06:49
Mr. sc. Jasmin Hodžić, predsjednik Bosanske lingvističke akademije, povodom ugroženosti bosanskog jezika u bosanskohercegovačkom obrazovnom sistemu:

Djeca koja slušaju svoj maternji jezik i nastavu na tom jeziku trebaju imati diplome, svjedočanstva i knjižice izdate na istom tom jeziku


Mr. sc. Jasmin HODŽIĆ: Visprenom posmatraču lahko može zapeti za oko dvosmisleni karakter sintagme „jezik bošnjačkog naroda“ i to će najbolje biti vidljivo kada s rečeničnim naglaskom na ovom „Bošnjaka“ kažemo: „Bosanski je jezik Bošnjaka“ – što će reći da je s ciljem izbjegavanja dvosmislenosti i manipulacije jezikom ovdje ispravno shvaćeno značenje zapravo u tome da je bosanski ustvari jezik kojim se Bošnjaci koriste, jer bosanski nije samo jezik Bošnjaka kao što nećemo u tvrdnji „Država Bošnjaka je BiH“ shvatiti da je BiH isključivo država Bošnjaka.


Pored toga što je lingvistička bosnistika kao nauka dostigla značajne i zavidne rezultate pa danas imamo na desetine doktora nauka lingvističke bosnistike i na stotine naučnih izdanja iz ove oblasti, i pored toga što je bosanski jezik standardiziran i međunarodno priznat, bosanskog jezika sve manje ima u službenom bosanskohercegovačkom obrazovnom sistemu, u kojem je bosanski jezik evidentno ugrožen, a sve je ustvari samo rezultat sračunatih i konstantnih manipulacija, političkih igara i pritisaka.

Ta besmislena ideja da se u srpskom za bosanski kaže bošnjački stara je punih 18 godina i baš je u februaru ove godine dostigla svoju punoljetnost pa je možda zato i počela požudno pubertetski divljati i iživljavati se nad svakim iole zdravim mozgom. Tvrditi da imenica Bošnjak i pridjev bosanski nisu tvorbeno povezani jednako je besmisleno koliko i tvrditi da npr. pridjev moždani „nema veze s mozgom“.

Ovakvo ponašanje svojstveno je nažalost i nekim hrvatskim institucijama, pa će recimo Filozofski fakultet u Zagrebu, u slučaju da tamo prijavite disertaciju koja istražuje gramatiku bosanskog jezika, službeno tražiti od vas obrazloženje „šta podrazumijevate pod bosanskim jezikom“ ili će vam Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje bosanski jezik preimenovati u bošnjački.

Što se tiče djece u bh. entitetu RS, treba glasno i jasno istaknuti da djeca koja slušaju svoj maternji jezik i nastavu na tom jeziku trebaju imati diplome, svjedočanstva i knjižice izdate na istom tom jeziku. To bar znaju i djeca. Time nas priče da se u drugom jeziku bosanski ne kaže bosanski ne trebaju ni da zanimaju.

Manipulacije moraju prestati jer to su dokazano političke igre, afere i manipulacije. Iako nije moje da to govorim. Pa, neka se uostalom resorno ministarstvo jednog RS-a u pozitivnim rješenjima ugleda na resorno ministarstvo drugog RS-a u kojem se Bošnjacima sasvim prirodno izdaju svjedočanstva u kojima piše bosanski jezik.

Onima koji za sve ovo navode tobože kojekakva lingvistička opravdanja treba reći da i mi jezik izvodimo iz naziva naroda i zato smo od Sloven-ac + -ski dobili slovenski, a od Makedon-ac + -ski dobili makedonski. U dijahronijskom konceptu, od starije tvorbene osnove izvode se različite izvedenice, pa tako nastaju etnici (ili etnonimi) Bosьnь- -ac i Bosьnь- -jak, a od iste tvorbene osnove moguće je sufiksacijom izvesti i ktetik (pridjev) bosanski. Od Bosanac se po modelu Slovenac–slovenački može izvesti samo bosanački, što je smiješno i neprihvatljivo.

Visprenom posmatraču lahko može zapeti za oko dvosmisleni karakter sintagme „jezik bošnjačkog naroda“ i to će najbolje biti vidljivo kada s rečeničnim naglaskom na ovom „Bošnjaka“ kažemo: „Bosanski je jezik Bošnjaka“ – što će reći da je s ciljem izbjegavanja dvosmislenosti i manipulacije jezikom ovdje ispravno shvaćeno značenje zapravo u tome da je bosanski ustvari jezik kojim se Bošnjaci koriste, jer bosanski nije samo jezik Bošnjaka kao što nećemo u tvrdnji „Država Bošnjaka je BiH“ shvatiti da je BiH isključivo država Bošnjaka.