Državni praznici BiH
USTAVNI SUD BIH ODBACIO APELACIJU IZ RS OKO 1. MARTA I 25. NOVEMBRA
Autor: Vijesti.ba
Objavljeno: 06. Jul 2017. 18:07:30


Ustavni sud Bosne i Hercegovine održao je 6. jula 2017. godine 105. plenarnu sjednicu.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je odlučivao o jednom broju zahtjeva za ocjenu ustavnosti zakona i apelacija o navodnim povredama ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Isključivo radi ilustracije sa sjednice izdvajamo:

U predmetu broj U 6/16 Ustavni sud Bosne i Hercegovine je usvojio zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 114. stav (3) Zakona o policijskim službenicima Bosne i Hercegovine. Zahtjev je podnijela Borjana Krišto, u vrijeme podnošenja zahtjeva druga zamjenica predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Naime, utvrđeno je da odredba člana 114. stav (3) Zakona o policijskim službenicima nije u skladu s članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, budući da je neprecizna, nejasna i kao takva dopušta arbitrarnost u tumačenju i primjeni, te je suprotna principu vladavine prava.

Prema tome, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je naložio Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine da najkasnije u roku od šest mjeseci od objavljivanja ove odluke u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ usaglasi odredbu člana 114. stav (3) Zakona o policijskim službenicima Bosne i Hercegovine s članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, te da u ostavljenom roku obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o mjerama preduzetim s ciljem izvršenja ove odluke.

Odlučujući u predmetu broj U 18/16, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je odbio kao neosnovan zahtjev 30 poslanika Narodne skupštine Republike Srpske za ocjenu ustavnosti Zakona o proglašenju 1. marta Danom nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine. Ustavni sud je utvrdio da je Zakon u skladu s dijelom preambule Ustava Bosne i Hercegovine koji glasi: „Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (u zajednici s ostalima), i građani Bosne i Hercegovine ovim utvrđuju Ustav Bosne i Hercegovine,“ članovima I/2. i II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, članom 14. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, članom 1.1. i članom 2. stav (1) tačke a), b), c), d) i e) Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije.

Dalje, odlučujući u predmetu broj U 22/16, Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je kao neosnovan zahtjev 30 poslanika Narodne skupštine Republike Srpske za ocjenu ustavnosti članova 1, 2. i 3. Zakona o proglašenju 25. novembra Danom državnosti Republike Bosne i Hercegovine. Utvrđeno je da navedene odredbe nisu u suprotnosti s članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u vezi s članovima 1.1, 2.a), b), c), d) i e) Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Odlučujući u predmetu broj U 3/17, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je razmotrio zahtjev Bariše Čolaka, predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ispitivanje regularnosti postupka, odnosno za utvrđivanje postojanja ili nepostojanja ustavnog osnova za proglašenje Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine broj 02-02-1-1133/17 od 28. aprila 2017. godine štetnim za vitalni interes bošnjačkog naroda.

Naime, odlučujući o zahtjevu, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je utvrdio da izjava Kluba delegata bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine o destruktivnosti za vitalni interes bošnjačkog naroda u Bosni i Hercegovini u Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine broj 02-02-1-1133/17 od 28. aprila 2017. godine ispunjava uvjete proceduralne ispravnosti iz člana IV/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine.

Također, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je utvrdio da Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine broj 02-02-1-1133/17 od 28. aprila 2017. godine nije povrijeđen vitalni interes bošnjačkog naroda u Bosni i Hercegovini, te da postupak usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine broj 02-02-1-1133/17 od 28. aprila 2017. godine treba provesti prema proceduri iz člana IV/3.d) Ustava Bosne i Hercegovine.

Razmatrajući izvršenje odluke u predmetu broj U 23/14 od 1. decembra 2016. godine, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je utvrdio da Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nije u datom roku izvršila Odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj U 23/14 od 1. decembra 2016. godine.

Prema tome, odredbe Potpoglavlja B člana 10.12. stav 2. u dijelu koji glasi: „Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu“ i odredbe Poglavlja 20 – Prijelazne i završne odredbe člana 20.16.A stav 2. tačke a-j Izbornog zakona Bosne i Hercegovine prestaju važiti narednog dana od dana objavljivanja rješenja u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“.

Naime, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je Odlukom broj U 23/14 od 1. decembra 2016. godine djelimično usvojio zahtjev dr. Bože Ljubića, u vrijeme podnošenja zahtjeva predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Tom odlukom utvrđeno je da odredba Potpoglavlja B člana 10.12. stav 2. u dijelu koji glasi: „Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu“ i odredbe Poglavlja 20 – Prijelazne i završne odredbe člana 20.16.A stav 2. tačke a-j Izbornog zakona Bosne i Hercegovine nisu u skladu s članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine. Također, Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine naloženo je da najkasnije u roku od šest mjeseci od dostavljanja odluke uskladi odredbu Potpoglavlja B člana 10.12. stav 2. u dijelu: „Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu“ i odredbe Poglavlja 20 – Prijelazne i završne odredbe člana 20.16.A stav 2. tačke a-j Izbornog zakona Bosne i Hercegovine s odredbama člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.

Sve odluke o zahtjevima za ocjenu ustavnosti i apelacijama usvojene na sjednici bit će dostavljene podnosiocima u roku od mjesec dana i objavljene na internetskoj stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine održao je 6. jula 2017. godine 105. plenarnu sjednicu. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je odlučivao o jednom broju zahtjeva za ocjenu ustavnosti zakona i apelacija o navodnim povredama ljudskih prava i osnovnih sloboda. Isključivo radi ilustracije sa sjednice izdvajamo: U predmetu broj U 6/16 Ustavni sud Bosne i Hercegovine je usvojio zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 114. stav (3) Zakona o policijskim službenicima Bosne i Hercegovine. Zahtjev je podnijela Borjana Krišto, u vrijeme podnošenja zahtjeva druga zamjenica predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Naime, utvrđeno je da odredba člana 114. stav (3) Zakona o policijskim službenicima nije u skladu s članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, budući da je neprecizna, nejasna i kao takva dopušta arbitrarnost u tumačenju i primjeni, te je suprotna principu vladavine prava. Prema tome, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je naložio Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine da najkasnije u roku od šest mjeseci od objavljivanja ove odluke u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ usaglasi odredbu člana 114. stav (3) Zakona o policijskim službenicima Bosne i Hercegovine s članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, te da u ostavljenom roku obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o mjerama preduzetim s ciljem izvršenja ove odluke. Odlučujući u predmetu broj U 18/16, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je odbio kao neosnovan zahtjev 30 poslanika Narodne skupštine Republike Srpske za ocjenu ustavnosti Zakona o proglašenju 1. marta Danom nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine. Ustavni sud je utvrdio da je Zakon u skladu s dijelom preambule Ustava Bosne i Hercegovine koji glasi: „Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (u zajednici s ostalima), i građani Bosne i Hercegovine ovim utvrđuju Ustav Bosne i Hercegovine,“ članovima I/2. i II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, članom 14. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, članom 1.1. i članom 2. stav (1) tačke a), b), c), d) i e) Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije. Dalje, odlučujući u predmetu broj U 22/16, Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je kao neosnovan zahtjev 30 poslanika Narodne skupštine Republike Srpske za ocjenu ustavnosti članova 1, 2. i 3. Zakona o proglašenju 25. novembra Danom državnosti Republike Bosne i Hercegovine. Utvrđeno je da navedene odredbe nisu u suprotnosti s članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u vezi s članovima 1.1, 2.a), b), c), d) i e) Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Odlučujući u predmetu broj U 3/17, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je razmotrio zahtjev Bariše Čolaka, predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ispitivanje regularnosti postupka, odnosno za utvrđivanje postojanja ili nepostojanja ustavnog osnova za proglašenje Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine broj 02-02-1-1133/17 od 28. aprila 2017. godine štetnim za vitalni interes bošnjačkog naroda. Naime, odlučujući o zahtjevu, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je utvrdio da izjava Kluba delegata bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine o destruktivnosti za vitalni interes bošnjačkog naroda u Bosni i Hercegovini u Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine broj 02-02-1-1133/17 od 28. aprila 2017. godine ispunjava uvjete proceduralne ispravnosti iz člana IV/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine. Također, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je utvrdio da Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine broj 02-02-1-1133/17 od 28. aprila 2017. godine nije povrijeđen vitalni interes bošnjačkog naroda u Bosni i Hercegovini, te da postupak usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine broj 02-02-1-1133/17 od 28. aprila 2017. godine treba provesti prema proceduri iz člana IV/3.d) Ustava Bosne i Hercegovine. Razmatrajući izvršenje odluke u predmetu broj U 23/14 od 1. decembra 2016. godine, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je utvrdio da Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nije u datom roku izvršila Odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj U 23/14 od 1. decembra 2016. godine. Prema tome, odredbe Potpoglavlja B člana 10.12. stav 2. u dijelu koji glasi: „Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu“ i odredbe Poglavlja 20 – Prijelazne i završne odredbe člana 20.16.A stav 2. tačke a-j Izbornog zakona Bosne i Hercegovine prestaju važiti narednog dana od dana objavljivanja rješenja u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“. Naime, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je Odlukom broj U 23/14 od 1. decembra 2016. godine djelimično usvojio zahtjev dr. Bože Ljubića, u vrijeme podnošenja zahtjeva predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Tom odlukom utvrđeno je da odredba Potpoglavlja B člana 10.12. stav 2. u dijelu koji glasi: „Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu“ i odredbe Poglavlja 20 – Prijelazne i završne odredbe člana 20.16.A stav 2. tačke a-j Izbornog zakona Bosne i Hercegovine nisu u skladu s članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine. Također, Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine naloženo je da najkasnije u roku od šest mjeseci od dostavljanja odluke uskladi odredbu Potpoglavlja B člana 10.12. stav 2. u dijelu: „Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu“ i odredbe Poglavlja 20 – Prijelazne i završne odredbe člana 20.16.A stav 2. tačke a-j Izbornog zakona Bosne i Hercegovine s odredbama člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine. Sve odluke o zahtjevima za ocjenu ustavnosti i apelacijama usvojene na sjednici bit će dostavljene podnosiocima u roku od mjesec dana i objavljene na internetskoj stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.