UGLEDNI BRITANSKI NOVINAR
MARCUS TANNER: ETIKETIRANJE BOSNE KAO "ISLAMISTIČKOG SREDIŠTA" JE POTPUNA GLUPOST!
Autor: slobodna-bosna.ba
Objavljeno: 04. Sep 2017. 20:09:31
Koordinator EU za borbu protiv terorizma rekao je da Velika Britanija ima vjerovatno više islamističkih ekstremista od bilo koga drugog u Evropi – pa zašto onda ljudi i dalje nastavljaju o Bosni?



Bosanski zvaničnici i diplomati zauzeti su ovih dana braneći svoju zemlju od napada da je džihadistički centar usred Evrope.

Predsjednik Češke posljednji je koji se oglasio na ovu vruću temu, kako je BIRN izvijestio ove sedmice.
Prema riječima Miloša Zemana, ISIL-ovi borci povratnici vjerovatno će naći utočište u Bosni, jer je to manje-više muslimanska zemlja i zato što ima toliko gostoljubivih sela nad kojima se vijori crna zastava ISIL-a/Daeša.

-Bosna može postati takva baza (za ISIL-ove ratnike povratnike), prvenstveno zbog svoje nacionalne strukture, a također sudeći po crnim Daešovim zastavama podignutima u više bosanskih gradova i sela - rekao je Zeman u intervjuu za Blesk.

Zeman nije jedini koji ima ovakvo gledište. Ukucajte riječi kao što su “Bosna”, “islamist”, “musliman” i "ekstremist" u pretraživač i pojaviće se istinska planina alarmantnih članaka.

U međuvremenu, bliže kući, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović pretvorila je opasnost islamizma u Bosni u jednu od svojih omiljenih tema, premda koristeći nešto blaže riječi od Zemanovih. U decembru prošle godine u Dubrovniku iznijela je mišljenje o tome kako su se “hiljade” islamističkih boraca vratile sa Bliskog istoka u Bosnu, tema koju je preinačila u martu u Neumu, gdje je upozorila da je u Bosni islamistički “ekstremizam u porastu”.

Stavovi hrvatske liderice pojedinima u Hrvatskoj su muzika za uši, jer odražavaju poznatu opsesiju njenog prethodnika, Franje Tuđmana sa djelima Samuela Huntingtona, i navodnim civilizacijskim razlikama između "zapadne" Hrvatske, "istočne" Srbije i "muslimanske" Bosne – a koja opetuje daleko starije poimanje da je Hrvatska antemurale christianitatis – predziđe kršćanstva – titula koju također prisvajaju Poljska i Mađarska.

Tokom 1500-ih godina u vrijeme pape Lea X - on je taj koji je očito smislio izraz - to je možda i bilo tačno, ali u ovo vrijeme takav govor je više zapaljujući nego tačan i koristan.

Bosanski lideri, vjerski i sekularni, opravdano odbacuju ove navodne izraze zabrinutosti kao klevetu.
Prema riječima većine šefova obavještajnih službi, Bosna nije čak ni u utrci za titulu "džihadističke prijestolnice" Evrope.

Koordinator EU za borbu protiv terorizma, belgijski Gilles De Kerchove, kako je naveo britanski Telegraph u petak, izjavio je španskom El Mundu da je zemlja sa najviše islamističkih ekstremista u cijeloj Evropi – s najmanje 20.000 njih – Britanija.

Stavio je Veliku Britaniju ispred Francuske, za koju misli da ima oko 17.000. Drži da Belgija, i pored svoje nedavne ozloglašenosti kao islamističko središte, ima samo oko 2.000, dok je Španija – meta najnovijeg terorističkog napada – dom za njih oko 5.000.

Naravno, takve brojke moraju se uzeti s krajnjim oprezom. Malo je vjerovatno da će De Kerchove imati direktno saznanje o obimu islamističke aktivnosti u Velikoj Britaniji i sigurno će se oslanjati na same obavještajne podatke Velike Britanije za takvu informaciju.

A neke zemlje imaju više interesa od drugih za povećanje stepena prijetnje s kojom se susreću, često iz različitih domaćih razloga, poput potrebe za opravdanjem žestokog domaćeg antiterorističkog zakonodavstva i nadzornih ovlaštenja.

Ipak, značajno je da se Bosna - i uglavnom muslimansko Kosovo i Albanija - ne nalaze na ljestvicama ovog ranga. Štaviše, empirijski dokazi - evidencija o stvarnim napadima - ukazuju na irelevantnost Bosne i Hercegovine za problem islamističkog nasilja u Evropi.

Za zemlju navodno preplavljenu ekstremistima koji mašu crnim zastavama, Bosna je proizvela vrlo malo terorista.

Do danas je doživjela dva značajna teroristička napada, od kojih je jedan završen bez smrtnih slučajeva, a uključivao je čovjeka sluđenog izgleda, Mevlida Jašarevića, koji je pucao na američku ambasadu 2011. godine. U drugom, 2015. godine, Enes Omeragić je ubio dva vojnika, a potom izvršio samoubistvo.

To je bilo zabrinjavajuće, ali se teško može porediti sa sumornom listom terorističkih napada u Francuskoj, Britaniji, Belgiji i Španiji poslednjih godina.

U Velikoj Britaniji, teroristički napad u Londonu 2005. godine odnio je 56 ljudskih života. To je, međutim, blijedo u poređenju sa novijim događajima u Francuskoj, gdje je 130 ljudi poginulo u Parizu u novembru 2015, a još 86 u Nici u julu 2016.

U avgustu ove godine, islamski teroristi su oduzeli još 15 života u Barseloni, Španiji, u onome što je trebalo da bude mnogo veći napad, navodno usmjeren na poznatu crkvu Sagrada Familia.

Sada već mrtvi imam, za kojeg se vjeruje da je inspirisao ovaj napad, navodno je imao veze sa bombašima voza u Madridu koji su ubili 192 osobe 2004. godine.

Ono što je upečatljivo za većinu tih napada je njihova međunarodna dimenzija. U više navrata otkrivamo da su bombaši ili orkestratori napada letjeli između Londona, Pariza, Brisela, Barcelone i drugih velikih gradova u zapadnoj Evropi.

Gdje se Sarajevo uklapa u ovu evropsku mrežu terorista? Nigdje, očigledno. Začudo, evropsko "džihadističko središte" se izgleda ne nalazi na dnevnom redu, radarskoj ili putnoj mapi stvarnih džihadista.

Možda mislite da će Zeman, Grabar Kitarović i mnogi drugi zabrinuti zbog opasnosti nasilnog islamizma u Evropi uočiti i obratiti pažnju na to kada sljedeći put budu raspravljali o ovoj temi. Ali, hoće li?


O AUTORU:
Marcus Tanner je urednik Balkan Insighta i autor knjige "Planinska kraljica Albanije, Edith Durham i Balkan".