KURTĆEHAJIĆ: ČOVIĆ MANIPULIŠE, PARATVOREVINA HERCEG BOSNA NIJE UNESENA U BIH NEGO JE IMALA CILJ DA JE PODIJELI
Autor: Vijesti.ba
Objavljeno: 21. Dec 2017. 23:12:26


Dragan Čović nekada zna napraviti visokosofisticiranu intelektualnu manipulaciju, ali njegova tvrdnja da su Hrvati unijeli Herceg Bosnu u FBiH vrhunski je politički bezobrazluk. Zaista je potrebno da se što veći broj bošnjačkih političara i intelektualaca oglasi u vezi sa ovom izjavom, poručio je u izjavi za Vijesti.ba univerzitetski profesor i član BANU-a Suad Kurtćehajić.

"Ne može se unijeti nešto što je bespravno napravljeno, nego samo nešto što ima legalitet i legitimitet. Nije postojala nikakva mogućnost stvaranja bilo kakvih tvorevina u BiH, niti Herceg Bosne, niti RS. Kada je BiH primljena u UN, primljena je bez ikakvih paratvorevina. Dakle, ono što je ništavo od počekta, ne možete unijeti", dodao je Kurtćehajić.

Čovićeva tvrdnja, naglasio je, identična je stavu iz Memoranudma SANU-a da su Srbi u BiH unijeli RS.

"Ta RS nastala je protivpravno, nepriznata je tvorevina, oformljena na zločinima, a ima i presuđen genocid", naveo je Kurtćehajić.

Stoga smatra da ovakve tvrdnje predstavljaju brutalne prevare i manipulacije, te političke bezobrazluke najvećeg mogućeg nivoa.

"Čović smatra da je nešto što je paratvorevina i što nema pravno utemeljenje, unijeto u Vašingtonski sporazum i da je napravljena FBiH. Tako je i Dodiku sugerisano da neprekidno govori da je RS unijela svoju državnost u BiH i da je tako stvorena BiH. RS je neku vrstu pravnog osnova dobila tek u Dejtonu, a Herceg Bosna je pravno ništavna od počekta i ne može naknadno dobiti valjanost", pojasnio je Kurtćehajić.



Ovaj univerzitetski profesor potcrtao je da se u članu 1 Ustava BiH kaže da BiH nastavlja svoj kontinuitet.

"U tom kontinuitetu, sve što je pravno neutemeljeno ne može dobiti nikakvu naknadnu pravnu snagu", istakao je on.

Osvrnuo se i na istoriju Herceg Bosne i ciljeve njegnog formiranja.

„Herceg Bosna oformljena je 18. novembra 1991. godine, dakle prije nego što je 9. januara 1992. godine formirana druga paratvorevina srpska republika, prvobitno nazvana Srpska Republika BiH. Vrijeme je pokazivalo da je to bio u osnovi cilj između politika Miloševića i Tuđmana da se BiH podijeli. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna prerasla je 28. avgusta 1993. godine u Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu. Prema mom mišljenju, trebalo je otvoreno govoriti o tome. Nakon presude šestorki i ovoga što se desilo u Hagu, te konstatovanja Suda da se radilo o udruženom zločinačkom poduhvatu, počelo se govoriti ono što je bilo potpuno jasno - Tuđmanova politika nije bila politika na fonu očuvanja BiH, nego je bila politika razbijanja BiH. Ono što je dogovorio u Karađorđevu u drugoj polovini marta 1991. godine, bilo je da se BiH podijeli između srpske i hrvatske interesne sfere, a da se Bošnjacima ostavi neki mali rezervat u okivru BiH gdje će živjeti. Ta politika dovela je do sukoba između Armije i HVO-a. Osnov je bio gledanje Tuđmana da BiH ne treba da preživi", ispričao je Kurtćehajić.

No, dodao je, tu se dolazi do druge spoznaje - kako je onda prošao referendum o nezavisnosti BiH?

"Ako zanemarimo Hrvate koji su van prostora Herceg Bosne, koji su većinom bili orjentisani prema BiH i koji su ovu državu vidjeli kao svoju domovinu, Tuđmanova politika je generisala svijest na prostoru gdje su većinski i brojniji Hrvati, koji oni označavaju kao prostor Herceg Bosne da BiH treba razbiti. Kako to da su i oni glasali za nezavisnost BiH? Razlog je sljedeći: procjena do koje su došli bila je da ako hrvatski faktor ne izađe na referendum o nezavisnosti, BiH će ostati u skraćenoj Jugoslaviji. Ako BiH ostane u skraćenoj Jugoslaviji, onda Tuđman ne može ni na kakav način računati ni na jedan procenat BiH i može zaboraviti na dogovore koje je imao u Karađorđevu sa Miloševićem. Smatram da se radilo o dvostrukoj Tuđmanovoj politici. Politika koju je on generisao računala je na to da treba dati podršku referenudmu za nezavisnost i kada se ona ostvari, odmah krenuti praktično u proces diobe BiH sa Miloševićem", pojasnio je Kurtćehajić.