Prof. dr. Mersada Nuruddina Agović: Bošnjačkom lađom ima ko sposoban upravljati, ali, zlokobna osobina koja se zove - zavist, uvukla se u jedan broj Bošnjaka i oni godinama usporavaju njenu plovidbu. U zadnje vrijeme, hvala Allahu, 'žito nadvladava kukolj' i naša lađa plovi sve uspješnije i sigurnije.

- Selvija Župljanin: Es-selamu 'alejkum uvažena profesorice! Kako je biti pedagoški radnik, uz to, doktor teologije? Kako izgleda jedan Vaš radni dan?
- Profesorica Agović: Es selamu 'alejkum mlada kolegice! Pedagoški rad je predivan emanet, ali i velika odgovornost nositelju tog emaneta. Život pedagoškog radnika vezan je za njegovo svakodnevno druženje sa djecom i omladinom, što umnogome osvježava njegovu dušu i povećava razumijevanje njihovih problema koje jasnije, u komunikaciji sa njima, sagledava. Da bi neko postao doktor teologije, nakon redovnih islamskih studija, treba završiti i trogodišnji doktorski studij. Ja sam diplomirala na četverogodišnjem dodiplomskom studiju na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, a nakon master studija, završila trogodišnji doktorski studij na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru, gdje sam odbranila doktorsku disertaciju iz oblasti islamske kulture i civilizacije. Moj radni dan nema tačno radno vrijeme, jer nakon odrađenih časova, pored kućnih i porodičnih obaveza, pišem naučno-istraživačke radove i analitičke tekstove. Ali, ko svoj posao voli i uživa u njemu, znatno sebi pomaže kod odaginjanja eventualnog umora, a moram priznati da ste mi Vi, vrijedna i pametna omladina jedno od najljepših osvježenja!

- Medina Hodžić: Da li cijenjena profesorice imate i neki hobi koji bi Vam pomogao da potpunije izrazite sve strane svoje ličnosti?
- Profesorica Agović: Poštovana mlada kolegice, kad smo već kod talenata, koristim priliku da pohvalim Vašu aktivnost na fejsbuk stranici, na kojoj objavljujete pozitivne misli koje čovjekov život čine ljepšim! Nakon izučavanja kaligrafije u medresi, izrada kaligrafskih radova mi je postala svojevrstan hobi. Nakon njega pčelarstvo i slikarstvo! Danas sam autor mnogih izlozbi kaligrafskih radova, član udruženja pčelara i udruženja likovnih umjetnika TK. Oduševili su me studenti na Fakultetu za islamske studije i učenici Gazi Isa-beg medrese (žensko odjeljenje u Rožajama) koji su pokazali veliki talenat u izradi kaligrafskih i likovnih radova. Pomenuto odjeljenje imalo je i svoje kolektivne izložbe. Na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru imala sam izborni predmet koji mi se iz izborne lepeze dopao, a koji se zvao - Kaligrafija u grafici. Kod akademika Fehima Huskovica savladala sam tehniku izrade grafičkih radova, linorez, tzv. suhu iglu i dr. Profesor Husković sa svojim studentima niže konstantne pobjede na polju umjetnosti.



- Selvija Župljanin: Bosanski mediji Vas 2003.godine spominju kao 'Prvu ženu kaligrafa u BiH'. Imali smo prilike da vidimo takve natpise, ali spominju se i druge Vaše specifične titule. Možete li nam kazati nešto o tome?
- Profesorica Agović: Bosanski časopis "Ljiljan" je 2003.godine objavio naslov da sam 'Prva žena kaligraf u BiH'. Danas ih ima dosta koje se veoma uspješno bave kaligrafijom. U Rožajama (južni dio Sandžaka) sam druga od ženskog roda koja se propisno hidžabom pokrila, a prva od djevojaka. Prije mene to je učinila jedna majka i supruga, Ramija Šahman. Ako nije neskromno dodati, u Bosni imam još jednu titulu - Prva vjeroučiteljica Doktor teologije! Također, među prvim vjeroučiteljicama sam obavila hadž (1997.godine), te prvu samostalnu izložbu levhi imala 2001. god. Međutim, želim istaći da se 'utakmica igra do posljednje sekunde!' Znači, Allah nas je zadužio da se trudimo u činjenju hajra do posljednje sekunde! Insan se ne smije opustiti i pomiriti mišlju da je na ovom svijetu, eto, dosta učinio i da se, napokon, može odmoriti. Odmor je na Ahiretu! Kao što su pohlepnici za novcem uvijek gladni, pa ih niko ne može, što se u narodu veli, 'nahraniti, sem crna zemlja', tako i oni koji su gladni nauke i činjenja dobrih djela su gladni onoga što smatraju vrijednim na oba svijeta i sa čim je Allah s.w.t. zadovoljan. Opet podvlačim, meni su jedna od većih nagrada i Vaša sretna, nasmijana lica, nakon što postignete neki značajan uspjeh. Jer, mi stariji polahko odlazimo, a Vi mladi polahko i sigurno preuzimate kormilo odgovornosti.

- Medina Hodžić: Imala sam priliku da pročitam jednu od Vaših knjiga, čiji je naslov "Na bošnjačkoj lađi". Zašto ste se odlučili za taj naslov?
- Profesorica Agović: Bošnjačka lađa je na planetarnom okeanu jedna od manjih, ali najkvalitetnijih. Nad bošnjačkim narodom, na prostoru Bosne i Sandžaka počinjeno je 11 genocida. Svi, recimo, znaju da je počinjen genocid u Srebrenici 1995.godine , ali ne znaju svi da Sjenicu u Sandžaku danas, po pitanju stradanja, zovu "Prvom Srebrenicom", zbog velikog broja poklanih Bošnjaka u vrijeme Karađorđa, zatim 1924.godine u Šahovićima kod Bijelog Polja (južni dio Sandžaka) i dr. S druge strane, bošnjački narod jedan je od onih koji nije okrvavio ruke ovakvim nedjelima, čije su ruke čiste od činjenja genocida ikome.
Bošnjačkom lađom ima ko sposoban upravljati, ali, zlokobna osobina koja se zove - zavist, uvukla se u jedan broj Bošnjaka i oni godinama usporavaju njenu plovidbu. U zadnje vrijeme, hvala Allahu, 'žito nadvladava kukolj' i naša lađa plovi sve uspješnije i sigurnije. Ona poziva da se na nju ukrcaju svi koji su razumom obdareni, kako bi zajednički afirmisali sve pozitivne vrijednosti.



- Selvija Jusić: Javnost Vas često ističe kao borca za ljudska prava, za koja prava se najviše borite?
- Profesorica Agović: Borim se za prava svih ugroženih kategorija društva, siročadi, udovica, hendikepiranih osoba, Roma, diskriminiranih osoba, prava pokrivenih žena kad su ugrožena, prava djece, mladih, radnika, penzionera i dr. Radim to na način da se oglasim kad god je neko od navedenih prava ugroženo, pišem tekstove, naučne radove, organiziram tribine, debate, okrugle stolove, izrađujem programe za zaštitu određenih vrijednosti itd.

- Medina Hodžić: Uvažena profesorice, hvala Vam na učešću! Šta biste za kraj poručili javnosti?
- Profesorica Agović: Želim da javnost zna da sam zaista zadovoljna svojom djecom, učenicima, studentima, uopće mladima! Želim poručiti društvu da svakoj mladoj osobi omogući bar minimum šanse za napredak, da vjeruje da će mladi pozlatiti sve čega se dotaknu! Mladi nekad neposluhom iskazuju revolt i bunt prema nepravdi koja im se čini, zapostavljanju, a kad im se da, makar i minimum šanse za napredak, optimistične priče, savjetodavne podrške, oni kamen pretvaraju u zlato. Mene svi učenici i studenti slušaju. Ja ne znam šta je nedisciplinirano dijete! Mladi su, zaista, naša najsvijetlija budućnost!