Bivši američki predsjednik Bill Clinton poručio je kako je razočaran rezultatima koje je postigao Dejton, ali je podsjetio da je Dejton u svakom slučaju zaustavio rat.

Clinton je govorio na Gala večeri u Washingtonu, koju je organiziralo Savjetodavno vijeće za BiH. Bivši američki predsjednik je podsjetio da je Sarajevo stotinama godina bilo izvrstan primjer cijelom svijetu, aludirajući na multietnički sastav stanovništva glavnog grada BiH, ističući kako je rat u zemlji nakon toga počeo samo zbog toga što se na neke ljude nije gledalo kao na ljudska bića.

S druge strane, jedan od učesnika mirovnih pregovora u Dejtonu 1994. godine Miro Lazović rekao je da su planovi sa Dejtonskim sporazumom bili potpuno drugačiji, od kojih se sada uveliko odstupilo. Pozvao je SAD da zaštite interese Bosne i Hercegovine, ako ne radi građana BiH, kako je rekao, onda to barem zbog vlastitih interesa.

„U finišu Vašingtonskih pregovora upitao sam Charlsa Redmana američkog medijatora zašto se daje ime Federacija BiH za pola moje države i šta će biti sa drugim dijelom koji je pod kontrolom Karadžićevih snaga. Charls Redman je odgovorio: „Ovo je prva faza a u drugoj fazi teritorij pod kontrolom Karadžićevih Srba bit će uguran u Federaciju BiH i onda će se cijela država zvati Federacija Bosna i Hercegovina“. To je bio stav Clintonove administracije 1994. godine od kojeg su brzo odustali. Njihova „druga faza“ je u Dejtonu naredne godine prihvatila Republiku Srpsku kao administrativnu i teritorijalnu cjelinu u BiH", rekao je Lazović.

„U finišu Dejtonskih pregovora Richardu Holbruku je rečeno da BiH sa dva entiteta i sa lošim Ustavom ne može postati stabilna i demokratska država. Njegov odgovor je bio da je on toga svjestan ali da ćemo morati izdržati najmanje 15 godina, a da će onda doći vrijeme za promjene Ustava BiH“, dodao je Lazović. On je istakao da je tih 15 godina odavno prošlo, ali da BiH i dalje nije dobila novi Ustav.

„Greške moraju ispraviti. Ako neće radi nas onda neka to učine radi sebe jer na njihovim greškama sve više jača ruski utjecaj“, smatra Lazović.

Na pitanje kolika odgovornost za trenutno stanje u BiH leži i na samoj Federaciji, koja nije uspjela ojačati ekonomski i Sarajevu na taj način privući i građane iz bh. entiteta Republika Srpska, Lazović ističe da mu je žao što ekonomija u BiH nije bila jača i što se nije pokazala kao vezivno tkivo u zemlji, ali dodaje i to da iskustva ipak govore da su retrogradne politike uvijek jače od same ekonomije.

„Ante Marković je imao ekonomski program za očuvanje Jugoslavije, ali su ga srušili Tuđman i Milošević, jer nisu htjeli da se očuva Jugoslavija. Tako i u BiH ekonomija još uvijek ne može povezati društvo. U vremenima kada je nacionalizam na sceni, ekonomija ne može povezati jedan prostor, kao što ga politika može razrušiti. Ako bi se promijenile politike u regionu, ako bi /Aleksandar/ Vučić insistirao na jačanju BiH, onda bi i /Milorad/ Dodik promijenio politiku“, kaže Lazović u komentaru za novinsku agenciju Patria.