Piše: Hakija ĐOZIĆ, umirovljeni nastavnik EFS UNSA, sn.

Živimo u vremenu intenzivnih htijenja o krojenju granica BiH. Kritikuju se samo Bošnjaci, što se protive razgovorima o temi granica njihove teritorije! Naši kritičari preskaču logičan red međudržavnih odnosa. Jer, prvo treba da se ratificiraju međunarodni mirovni sporazumi sa susjednim državama. Zatim se mora uraditi inventura ne riješenih pitanja iz navedenih akata. Kad se objektivno razriješe navedena pitanja, tad će i problem granica Bosne sa susjedima nestati.

Eto zašto temu o granicama ne treba izdvajati iz konteksta povijesne građe sa kojom su skrojene granice Bosne. To su radili i rade susjedni, pa i naši režimi vlasti koje uskoro reiz/biramo.

Rangiranje našeg izbornog sistema
Podsjetimo se da naša pravna pravila kažu kako se, početkom oktobra svake četvrte godine održavaju opći parlamentarni izbori na najvišim nivoima vlasti. Tako je to bilo i 2014. godine, kad je izabrana naša zakonodavna i izvršna vlast. Oni su, nakon ne/korisnog rada od skoro godinu dana, točno 27.07.2015 11:55:40 usvojili akt: Reformska agenda za Bosnu i Hercegovinu za period 2015 -2018. godina.
Sad, kad se približava oktobar 2018. godine, dakle, kad treba da se održe novi izbori našoj državi, najviši čelnici naše vlasti, 'tahmina' vele da 'sa sigurnošću mogu tvrditi' kako je vlast izvršila 70 posto programskih aktivnosti. Bravo!!!

No, ako objektivno cijenimo navedenu izjavu, prvo, takve sintagme nema u validnim rječnicima. Objektivna istina govori da naša država po mjerilima ekonomskog razvoja država nosi bajrak začelja na rang listi država EU. U prilog te činjenice govore i javni protesti naših građana koji žive životom na granici i ispod službenog minimuma životnog standarda.

Nadalje, spomenimo još jedan birokratski biser. Naša vlast žurno želi da postane članica EU. Stoga je osnovana Direkcija za evropske integracije (DEI). Navedeno tijelo zapošljava nešto više od sto lica, osrednjeg obrazovanja i zvanja. Među njima, što bi trebalo biti, nema lica sa najvišim znanstvenim zvanjima. Jer, kako reče Parkinson: 'službenik želi umnožavati potčinjene, a ne takmace'.

Istina, zaposlenici DEI žurno rade na pripremama odgovora na oko 30.000 pitanja Komisije EU. Centralna njihova uloga jeste da urade glosar leksema i sintagmi normi Vlade BiH. Čelnici tog tijela su i recenzenti, a ne Parlament BiH navedenog posla. Ipak, navedeni glosar nema obavezujući karakter, niti ima bilo kakvu vezu sa rječnicima koje izdaje naš Instituta za jezik. Znači, sami sebe lažemo!

Sad kažimo da rezultati rada naše vlasti su opterećene sa brojnim slabostima krivičnog i prekršaj-nog zakonodavstva, jer imaju brojne slabosti u svom radu. Recimo, greške iz član 224. krivičnog zakonodavstva se smatraju kao 'Nesavjestan rad u službi'. Radi sličnih radnji se u drugih država svije, dosta često se odgovornim licima njihove vlasti odmah nakon isteka mandata stavljaju lisice na ruke. Nije bitno sad spominjati imena takvih lica iz Bih, prvenstveno zbog osvetoljubivosti. Jer, za više političkih ubistava u našoj državi, pored protek-a dugog vremena od čina delikta, nosioci tog krivičnog djela još nisu pronađeni! Ćudno!

Relativno nizak stupanj sloboda
Zna se da među 180 država svijeta postoji rangiranje o medijskim slobodama. Dok države područja Skandinavije na toj rang listi zauzimaju čelna mjesta, dotle naša država ima 65, a Srbija 66, zatim, Slovenija se nalazi na 37, Hrvatska na 74, Makedonija na 111, Crna Gora na 106, i na kraju je Makedonija na 111 mjestu.

Bez medijskih sloboda, naravno, nema prava čovjeka na dostojan život. Kad tako nešto dobivamo na 'kapaljku', eto dokaza da nemamo ni prava koje nam garantuju norme Evropskih ljudskih prava. Stoga naši protestanti sa margine životnog standarda nose parolu: ,Nemojte nas pomagati, već nas nahranit-e'.

Spomenimo i jedan politički paradoks. Akad. Milorad Ekmečić, vodeći ideolog rata iz 1992 je kazao 'da su lingvisti više učinili na osvajanju teritorija nego generali sa vojskom i artiljerijom' (v. OSLOBOĐENJE, 29.02.1996, str. 18). Ta borba nikad nije prestala, jer se ona i sad uporno vodi na planu davanja primata pismu ćirilice, što je temelji na poruci Vuka Karadžića: 'Svi i svuda Srbi', moguće, i do Japana.

Međutim, susjedne države BiH, kad je u pitanju politička leksika i državna znamenja, nesmetano ih koriste. Tako, recimo, Hrvata koristi izraz sabor, Slovenija zbor, Makedonija sobranje, Srbija skupština), a Bosna, kako piše Dinić, nije mogla koristi leksem zbor/stanak, najstariji povijesnih naziv balkanskih parlamenta. Spomenute države slobodno koriste i druga znamenja svoje države, dok je Bosni ukinu izvorni naziv, pa nadjeve-n toponim sa dvije imenice. Nadalje, naša država se, kad je u pitanju himna služi muzikom srpskog autora. Nema teksta, jer je tzv. RS stavila veto na više prijedloga po navedenom osnovu.

Na kraju kažimo da su susjedne države, zbog činjenice što nisu retificirani tzv. mirovni sporazumi, 'operušali' oko 30.000 km2 povijesne teritorije Bosne.

Vrana vrani oči ne vadi
Paradoks je svoje vrste da medijske slobode ograničavaju ličnosti iz javnih institucija, gdje se isplaćuju lična primanja kroz tzv. plate, mada međunarodna i lokalna pravila predviđaju zarade. Za ta i slična odstupanja zakon je utvrdio postojanje 'sukoba interesa'. Ali da bi se utvrdila spomenuta činjenica, nadležno pravno tijelo treba da pokrene pravni postupak. Međutim, u našem društvu se rijetko pokreću takve radnje, jer, kako kaže naš narod: 'vrana vrani oči ne vadi'!

Završna rezon-iranja
Naprijed naznačene slabosti našeg društveno ekonomskog sistema bi se mogle, gledano sa znanstvenog stanovišta bitno smanjiti, recimo ako bi se sa anarhičnog prešlo na komparativno upravljene.

Jer, cijeni se da nam se rečene slabosti dešavaju što se naš izborni sistem zasniva na pravilu podobnosti, a ne sposobnosti. Nesporno je činjenica da u BiH postoji sindrom vlasti: svi znaju sve. Za tu bolest, zna se, nema medicinskog lijeka, izuzev temeljite promjene tromog izbornog sistema. Ponadajmo se!

Primjer pljački teritorije tzv. Sandžaka

Zaposlenik para/državnih institucija

Odgovori BiH na pitanja EU

Magare sa dobrim 'kuvetom' bi teško moglo ponijeti bh. odgovore EU