KAKO SU KOMUNISTI IZIGRALI NAROD SANDŽAKA I POLOVINU NJEGOVE TERITORIJE DODIJELI CRNOJ GORI
Autor: Prof. dr. Jusuf Mulić
Objavljeno: 28. Oct 2018. 14:10:26

Piše: Dr. Jusuf Mulić, profesor emeritus: Zasluge naroda Sandžaka u antifašističkoj borbi, Predsjedništvo AVNOJ-a je imalo u vidu, pa je temeljem zamisli o nacionalnom i socijalnom oslobođenju, ugrađenim u platformu narodnooslobodilačke borbe, na svome Drugom zasjedanju, održanom 29. novembra 1943. godine u Jajcu, donijelo je odluku u kojoj je, među ostalim, naveden i ZAVNOS u funkciji osnovnoga organa narodne vlasti u Sandžaku. Nema sumnje da se očekivalo prerastanje Sandžaka u saveznu federalnu jedinicu ili, u najmanju ruku, da dobije pilitičku autonomiju.


U odlukama Predsjedništva Prvog zasjedanja AVNOJ-a nagovješteno je osnivanje zemaljskih antifašističkih vijeća narodnog oslobođenja federalnih jedinica buduće zajedničke države.To je, bez sumnje, bilo poznato Josipu Brozu Titu, kao vrhovnom komandantu narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije. U pismu koje je u jesen 1943. godine uputio Ivanu Milutinoviću, delegatu CK KPJ, Tito izražava želju da se formira jedno vijeće za cijelu teritoriju Crne Gore, Boke, Sandžaka i Metohije. U pismu je, između ostalog, navedeno sljedeće:

Smatram da bi bilo potrebno da Vi što prije pristupiti u Crnoj Gori, Boki, Sandžaku i Metohiji - pripremanju konferencije antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja za te krajeve, i to, po mogućnosti, odozdol, demokratskim putem, tajnim biranjem po srezovima.

To je bio prvi pisani trag o osnivajnu Zemaljskog antifašističkog vijeća Sandžaka, ali zajedno s Crnom Gorom, Bokom i Metohijom.

Međutim, Titova zamisa o osnivanju zajedničkog vijeće za sve ove krajeve nije ispoštovana, jer je 15. oktobra 1943. godine osnovano Vijeće za Crnu Goru i Boku. O tome je Ivan Milutinović obavjestio Tita, ali u njemu uopšte nije spomenuo Sandžak i Metohiju.

Sandžak je obuhvatao teritoriju sljedećih srezova: andrijevačkog, beranskog, bjelopoljskog, novopazarskog, novovaroškog, plavskog, pljevljaskog, mileševskog, (pribojskog), sjeničkog i tutinskog.

Kapitulacijom Italije u Drugom svjetskom ratu 8. septembra 1943. godine, došlo je do oslobođenja bjelopoljskog, novovaroškog i pljevaljskog sreza, te dijelova mileševskog (prjepoljskog), novopazarskog, sjeničkog i tutinskog sreza, što je doprinijelo još većem i ubrzanijem rasplamsavanju antifašističkog pokreta u Sandžaku i dovelo do osnivanja Antifašističkog vijeća Sandžaka (ZAVNOS).

Na njegovom prvom zasjedanju, koje je održano u Pljevljima 20. novembra 1943. godine, odabrana su 62 vijećnika, i to: 14 iz bijelopoljskog i pljevaljskog i sreza, 12 iz mileševskog (prijepoljskog), i po 11 iz novovaroškog i pribojskog sreza. Među izabranim vijećnicima bilo je pripadnika svih nacionalnosti, socijalne strukture i vjeroispovijesti, a također i pet žena. Izabran je i Izvršni odbor sa Sretenom Vukosavljevićem kao predsjednikom i Muratom ef. Šećeragićem, muftijom sandžačkim kao potpredsjednikom.

Zasluge naroda Sandžaka u antifašističkoj borbi, Predsjedništvo AVNOJ-a je imalo u vidu, pa je temeljem zamisli o nacionalnom i socijalnom oslobođenju, ugrađenim u platformu narodnooslobodilačke borbe, na svome Drugom zasjedanju, održanom 29. novembra 1943. godine u Jajcu, donijelo je odluku u kojoj je, među ostalim, naveden i ZAVNOS u funkciji osnovnoga organa narodne vlasti u Sandžaku. Nema sumnje da se očekivalo prerastanje Sandžaka u saveznu federalnu jedinicu ili, u najmanju ruku, da dobije pilitičku autonomiju.

Međutim, umjesto toga, nakon što je ZAVNOS poslužilo svrsi-rasplamsavanju i širenju narodnooslobodilačkog pokreta, došlo je do velike obmane naroda Snadžaka, jer su njegova očekivanja iznevjerena: ZAVNOS je na zasjedanju 29. marta 1945. godine u Novom Pazaru donio odluku o prestanku svoga rada i, temeljem Odluka o podjeli Sandžaka donijetj na sjednici Predsjedništva AVNOJ-a bez prethodnoga izjašnjavanja naroda, zaključak o podjeli njegove teritorije između Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, odnosno razbijanju njene teritorijalne cjeline. Kao posebno značajno treba istaknuti da su vodeći časni ljudi ZASVNOS-a: predsjednik Sreten Vukosavljević i treći potpredsjednik Mirko Ćuković, odbili prisustvovati poslijednjem zasjedanju i potpisati Odluku o njegovom ukidanju i podjeli Sandžaka, a potpisali su je prvi potpredsjednik muftija Murat ef. Šećeragić i drugi potpredsjednik Dušan Ivković.

Srezovi andrijevački, beranski, bjelopoljski, plavski, pljevaljski i rožajski dodijeljeni su Crnoj Gori, koja je time skoro udvostručila svoju teritoriju, a Srezovi novopazarski, novovaroški, prijepoljski (mileševski), pribojski, sjenički i tutinski ostali u sastavu Srbije, pa je Sandžak time izgubio polovinu svoje teritorije i ostao bez ikakve autonomije.

Eto, tako je završila priča o komunističkoj obmani naroda Sandžaka.


Položaj rasčerečenog Sandžaka u sastavu Srbije i Crne Gore