ZVIZDIĆ: POSTIGNUT SPORAZUM S EBRD-OM O FINANSIRANJU NOVE DIONICE NA KORIDORU 5C
Autor: Anadolu Agency (AA)
Objavljeno: 09. May 2019. 14:05:33


Bosna i Hercegovina je u 2018. godini imala rekordnih 800 miliona KM direktnih stranih ulaganja, što je povećanje od oko 50 posto u odnosu na prethodnu godinu, rekao je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić u obraćanju danas u Sarajevu na sesiji "Investirajte u Bosnu i Hercegovinu: Investirajte u profitabilne projekte" na Godišnjem sastanka guvernera EBRD-a, prenosi Anadolu Agency (AA).

Kako je kazao, Vijeće ministara BiH, na čijem je čelu, u protekle četiri godine je uložilo velike napore na poboljšanju poslovnog okruženja, i na podršci domaćim investicijama kao i privlačenju stranih investicija.

"Investicije su važan alat za postizanje veće efikasnosti postojećih kompanija, razvoj tehnologije, prijenos novih vještina i znanja i osvajanje novih tržišta za BiH. Sve u svemu, one su važna komponenta poslovne aktivnosti i doprinose poboljšanju konkurentnosti, zapošljavanju i ukupnom ekonomskom rastu i razvoju. Iskreno sam obradovan da je 84 posto postojećih investitora spremno da preporuči BiH kao zemlju za ulaganje, a 70 posto njih planira da reinvestira u BiH u naredne tri godine. Ovo su poruke koje ohrabruju i obećavaju brzi rast i priključenje BiH evropskoj porodici", rekao je Zvizdić.

Raduje ga da istraživanja pokazuju da se u BiH investira zbog bitnih prednosti koje ima BiH, kao što su dobar geostrateški položaj, kvalitetni prirodni resursi, educirana radna snaga, razvijen bankarski sektor i stabilan kurs, mogućnost razvoja poduzetništva kroz mala i srednja preduzeća, razvojni, profitabilni i atraktivni projekti u sektoru transporta, energetike, šumarstva, drvne i metalske industrije, poljoprivrede, kao i u sektoru turizma.

Namjeravaju, istakao je, da u narednom periodu kapitaliziraju komparativne prednosti koje imaju u navedenim sektorima, na veliko zadovoljstvo i investitora i građana BiH.

"Prvi od njih je energetika. Ekonomski potencijal Bosne i Hercegovine u hidroenergiji iznosi 5.800 MW, što BiH stavlja na 8. mjesto u Evropi. Trenutno instalirani kapacitet iznosi nešto više od 2.000 MW, što jasno ukazuje na činjenicu da je još uvijek nedovoljno iskorišten i da postoje realne mogućnosti ulaganja u ovaj trenutno najatraktivniji sektor u BiH", pojasnio je Zvizdić.

Naravno, osim hidropotencijala, Bosna i Hercegovina posjeduje i velike potencijale za iskorištavanje energije iz obnovljivih izvora, poput energije dobijene iz vjetra, solarne energije, energije biomase i geotermalne energije, a raspolaže i značajnim rezervama uglja koje se procjenjuju na više od šest milijardi tona, što predstavlja izvanrednu bazu i vrlo ozbiljan potencijal za investiranje u nove rudnike i nove termoelektrane, u skladu s direktivama i standardima EU.

"Drugi važan sektor je putna infrastruktura. Kroz BiH prolazi najduži dio Koridora 5c, čak 335 kilometara i on za nas ima izuzetnu važnost, posebno zbog činjenice da u pojasu Koridora živi 50 posto stanovništva. Izgradnja ovog transevropskog koridora znači kvalitetno povezivanje Bosne i Hercegovine s centralnom Evropom i predstavlja značajno poboljšanje domaćih potencijala za privredni razvoj", istakao je Zvizdić.

Zbog toga ovaj investicijski forum smatra dobrom prilikom da pozove sve da investiraju u izgradnju autoputa 5c, kao što je to uradio i EBRD koji je do sada u izgradnju Koridora 5c uložio više od 550 miliona eura, a do sada je osigurano 1,3 milijarde eura za cestogradnju u BiH.

"S ponosom vas mogu informirati da smo jučer postigli sporazum s EBRD-om o finansiranju nove dionice na Koridoru 5c - Dobojske zaobilaznice u iznosu 210 miliona eura. Naravno, tu su mogućnosti ulaganja i u izgradnju željezničke infrastrukture, kao i unapređenje i modernizaciju naših aerodroma te uvođenje novih aviolinija, posebno u našem regionu, koji bi doprinijeli boljoj povezanosti naših privrednika. Važno je spomenuti i plinsku infrastrukturu i naše namjere da izvršimo diverzifikaciju snabdijevanja prirodnim plinom - i sa istoka, ali i sa zapada i to vezom s Hrvatskom. Vrijednost investicije je 100 miliona eura i očekujemo zainteresirane partnere i za taj projekt", naglasio je Zvizdić.

Kao važan sektor za ulaganje apostrofirao je i digitalnu infrastrukturu. BiH je, podsjetio je, prije izvjesnog vremena uvela 4G mrežu, i time otvorila mogućnost za nova investicijska ulaganja u sektor telekomunikacija i digitalnih medija.

Spomenuo je i drvnu industriju koja ima veliki izvozni potencijal i zbog toga očekuje daljnji razvoj i kvalitetne investicije koje bi omogućile više faze obrade drveta i kvalitetniji asortiman krajnjeg proizvoda.

"Mi imamo kvalitetnu sirovinu i, siguran sam, dokazanu i kvalificiranu radnu snagu, a vi imate kapital i nove tehnologije. Pozivam vas da uložite svoj kapital u jedan od najbrže rastućih i vrlo profitabilan sektor u BiH", rekao je Zvizdić.

Značajan potencijal vidi i u IT industriji, auto i metalskoj industriji, kao i u oblasti poljoprivrede i turizma, te tekstilnoj i industriji obuće. BiH je, prema podacima Svjetske turističke organizacije, zemlja koja je u posljednjih nekoliko godina ostvarivala rast i do 20 posto u oblasti turizma i trenutno smo među deset zemalja na svijetu s najvećim porastom broja turističkih posjeta u odnosu na broj stanovnika.

"Unapređenje ekonomije u BiH, stvaranje pozitivne poduzetničke klime, povećanje konkurentnosti privrednog sektora, poticanje domaćih i privlačenje stranih investitora, intenziviranje promocije naših ekonomskih i investicijskih potencijala su najvažniji ciljevi svih nivoa vlasti u BiH, pa ću se u tom smislu kao predsjedavajući Vijeća ministara BiH kratko osvrnuti na ono što smo mi uradili i što je ujedno direktan doprinos razvoju bh. ekonomije u nekoliko proteklih godina, a što je jasno vidljivo kroz poboljšanje najvažnijih ekonomskih parametara u BiH", kazao je predsjedavajući Vijeća ministara BiH.

Rast GDP je, kao i prethodnih nekoliko godina, i u 2018. godini bio iznad tri posto, a Zvizdić navodi i da se taj trend nastavio i u 2019 godini.

"Bh. izvoz, kao jedan od ključnih indikatora ekonomskog razvoja, u 2017. godini je porastao za 17,5 posto, dok je u 2018. porastao za 7,8 posto u odnosu na 2017., - obim vanjskotrgovinske razmjene BiH se u 2018. godini prvi put približio iznosu od 32 milijarde KM, što znači da smo u protekle četiri godine povećali izvoz za više od 3,5 milijardi KM. Takav trend se nastavio i u 2019 godini, što znači da ćemo imati povećanje izvoza za dodatnih 10-12 posto u odnosu na 2018. godinu. Ovakvi pokazatelji, poštovane dame i gospodo, u konačnici znače da se izvoz BiH za četiri godine povećao za impresivnih gotovo 50 posto", poručio je Zvizdić.

Istovremeno, pokrivenost uvoza izvozom je premašila iznos od 62 posto, dok pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU, kao glavnim i najvažnijim izvoznim tržištem i vanjskotrgovinskim partnerom BiH, iznosi više od 75 posto.

"Njemačka je, naprimjer, i dalje najvažniji trgovinski partner BiH – obim trgovinske razmjene je premašio četiri milijarde KM, a pokrivenost uvoza izvozom iznosi blizu 76 posto. Italija je i dalje ostala jedan od najvažnijih trgovinskih partnera naše države: prošlogodišnji izvoz u Italiju premašio je 1,4 milijarde KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 64 posto. BiH s Austrijom i Slovenijom ostvaruje suficit – u slučaju Slovenije od 15 posto, za koliko je izvoz iz BiH u Sloveniju bio veći od uvoza u 2018. godini i premašio iznos od 1,05 milijardi KM", rekao je Zvizdić.

Imajući u vidu i činjenicu da je BiH, osim spomenutih zemalja, najviše izvozila u Hrvatsku (1,32 milijarde), Srbiju (1,15 milijardi), miliona) i Tursku 432 miliona KM, da je riječ o pozitivnim trendovima koji, kada je u pitanju rast izvoza, Zvizdić smatra, stavljaju BiH u lidersku poziciju u našem regionu.

"BiH je i dalje najmanje zadužena država u regionu i Evropi - naš dug je manji od 35 posto GDP-a, dok istovremeno imamo najbolju strukturu vanjskog duga. Prihodi od indirektnih poreza su u prošloj godini porasli za 7,5 posto, i veći su za više od 500 miliona KM", pojasnio je Zvizdić.

Podsjetio je da je Bosna i Hercegovina u 2018. godini imala rekordnih 800 miliona KM direktnih stranih ulaganja, što je povećanje od oko 50 posto u odnosu na prethodnu godinu, i ono što je za nas najvažnije, jeste činjenica da se taj trend rasta nastavlja i u 2019. godini, što pokazuje da su brojne provedene reforme dale svoje rezultate i da je BiH postala vrlo atraktivna destinacija za strane investitore iz regiona, EU i cijeloga svijeta.

"Najveći strani ulagači u BiH su Njemačka, Austrija, a zatim slijede Hrvatska i Srbija, te Slovenija dok su najveća ulaganja bila u sektoru proizvodnje (34 posto). Broj zaposlenih u BiH je odavno prešao brojku od 820 hiljada, a želim vas podsjetiti da je u aprilu 2015., kada je imenovano VMBiH kojim ja predsjedavam, broj zaposlenih na nivou BiH bio oko 700 hiljada. Stopa nezaposlenosti se sa 25,4 posto u 2016. godini, smanjila na 20,5 posto na kraju 2017. godine, a prema podacima iz ankete o radnoj snazi u 2018. godini stopa nezaposlenosti je iznosila 18,4%, u prvom kvartalu 2019. već pada ispod 18%, što pokazuje kako se ovaj za nas veoma važan makroekonomski pokazatelj i dalje popravlja", naglasio je Zvidzić.

Vijeće ministara je u ovom sazivu aktivno radilo i na rješavanju administrativnih zapreka za izvoz naših proizvoda, posebno iz prehrambene industrije pa je tako tržište Evropske unije danas otvoreno za bh. mljekarsku industriju i pileće meso, a izvoznici mesnih proizvoda i voća i povrća su napravili velike izvozne poslove na tržišta EU, Turske, Rusije. Uskoro očekuje i izvoz poljoprivrednih proizvoda u Kinu, zahvaljujući postignutim bilateralnim sporazumima.

Na nivou VM BiH usvojen je niz važnih strategija od kojih posebno ističe transportnu, energetsku, ruralnog razvoja i zaštite okoliša, kao i strategiju reforme javne uprave u cilju unapređenja njene profesionalnosti i efikasnosti. Usvajanjem ovih strategija stvorene su pretpostavke za nove investicije u infrastrukturu, prije svega u izgradnju novih cestovnih pravaca i autoputeva.

"Obezbijeđeno je više od 1,3 milijarde eura kredit-invest sredstava, kao i 160 milona eura grant sredstava za cestovnu infrastrukturu, te deblokirana sredstva IPA fondova u iznosu 360 miliona eura za period do 2020. godine. U ovim procesima značajnu ulogu ima EBRD koji je kumulativno investirao više od 2,3 milijarde eura u BiH, u više od 160 različitih projekata, od čega se 82 posto odnosi na investicije u infrastrukturu. EBRD je u 2018. godini u BiH uložio 200 miliona eura, što je značajno povećanje u odnosu na 130 miliona eura u 2017. godini. Očekujem da će doći do daljnje ekspanzije i da će te investicije premašiti iznos od 300 miliona eura u 2019. godini, ne samo u sektoru infrastrukture, nego i u jačanju privatnog sektora i razvoju malih i srednjih preduzeća, energetskoj efikasnosti i zelenoj ekonomiji", podsjetio je Zvizdić.

Osim toga, EBRD također daje savjetodavnu pomoć malim preduzećima širom zemlje, dok kreditne linije za poboljšanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća ili za pomoć domaćinstvima u poboljšanju energetske efikasnosti uključuju kombinaciju kredita sa grant sredstvima za plaćanje poticaja. EBRD ulaže i u komunalnu infrastrukturu kroz projekte u sektorima gradskog saobraćaja, vodovoda i kanalizacije i centralnog grijanja. EBRD također daje kreditne linije lokalnim bankama za kreditiranje preduzeća u BiH u cilju jačanja njihove konkurentnosti i za projekte energetske efikasnosti u domaćinstvima.

"Politike koje ćemo nastaviti provoditi imat će za cilj povećanje potencijala rasta i saniranje strukturalnih slabosti, uz očuvanje ekonomske i finansijske stabilnosti. Među njima su i strukturalne reforme kojima se podstiče potencijal rasta i zapošljavanja putem unapređenja investicijske klime, preorijentisanje strukture javne potrošnje sa ukupnih izdvajanja za plate na kapitalne investicije, unapređenje finansijskog regulatornog okvira i unapređenje finansijske stabilnosti, te jačanje jedinstvenog ekonomskog prostora", poručio je Zvidzić.

Smatra i da postoji potreba za jednom od najvažnijih reformi, a to je reforma obrazovanja.

"Politike zapošljavanja i obrazovanja moraju biti usklađene jer moramo prestati kreirati kadrove koji nisu konkurentni na tržištu rada, koji nisu educirani da razvijaju vlastite ideje i inicijative. Mladim ljudima moramo omogućiti stjecanje savremenih znanja i vještina koje su kompatibilne sa potrebama tržišta rada. Mladi ljudi su naš najvažniji i najvredniji resurs i fokus našeg rada i rada svih budućih vlada je bio i mora ostati na pitanju kreiranja novih radnih mjesta, na porodici kao osnovnoj ćeliji društva i na većoj socijalnoj pravdi", istakao je Zvizdić.