INSTALACIJA ISPRED INTERNACIONALNOGA SUDA U DEN HAGU - PODSJEĆANJE NA EMBARGO BIH
Autor: B.net
Objavljeno: 26. Sep 2019. 18:09:17


Konceptualni umjetni Almir Dervišević realizovao je novu instalaciju ispred Internacionalnoga suda u Den Hagu. Instalacija je posvećena embargu UN-a koji je 25. septembra 1991. bio donesen te bio primjenjen tokom višedržavne agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu.

Kako ističe Almi Dervišević, cilj mu da podsjeti svjetsku javnost, a posebno bosansko-hercegovačku i Bošnjake kako bi se podsjetili na taj odnos svijeta prema našoj prošlosti u kojoj su kumovali da sa takvim oldukama omogućili agresoru da izvrše genocide nad Bošnjacima – europskim muslimanima. Istovremeno da mi kao naroda možemo bolje analizirati našu sadašnjost i planirati našu budućnost.

U informaciji "Embargo 1991 - 1995." piše:

Povelja Ujedinjenih naroda da svaka država ima pravo na samoodbranu nije bila primjenjena tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. 25. septembra 1991. godine Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda rezolucijom 713 donijelo je odluku o embargu na uvoz svih vrsta oružja i vojne opreme u Jugoslaviju.

Tako jedna odluka u periodu agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992-1995) pokazat će se već brzo kao pogrešna odluka obzirom na njene katastrofalne posljedice. Unatoč tome UN je ostao doslijedan primjeni embarga tokom cijeloga perioda agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Genocid, etničko čišćenje, masovna hapsenja, fizicka i psihicka zlostavljanja, silovanja, ranjavanja, otudjivanje i unistavanje imovine su samo neke od posljedica primjene embarga na uvoz oruzja i vojne opreme u Bosni i Hercegovini.



Upravo primjenom embarga, svjesna situacije na terenu, UN će se pokazati da nije bio neutralan faktor. Naprotiv još od samoga početka agresije na Bosnu i Hercegovinu od strane Srbije i Crne Gore odnosno Hrvatske, UN će svojim odlukama predstavljati bitan faktor podrške agresiji na Bosnu i Hercegovinu. Sama činjenica da bi u drugačijim okolnostima broj žrtava zločina bio mnogo manji govori o pogrešenoj strategiji koju je UN primjenjivao.

Danas se Bosna i Hercegovina nalazi u nešto drugačijim okolnostima, ali kada su u pitanju aktivnosti i težnje neprijatelja države Bosne i Hercegovine one su nepromjenjena. Danas smo svjedoci različitih oblika agresije na Bosnu i Hercegovinu: ekonomske i političke agresije, agresije na identitet, agresije na njene prirodne resurse kao i mnoge druge oblike agresije koji za cilj imaju stvoriti etnički čiste teritorije kao i samo uništenje države Bosne i Hercegovine te pripajanja njene vjekovne teritorije Srbiji i Hrvatskoj kao njenim okupatorima.



Da li je i odnos međunarodne zajednice kada je u pitanju pravo na samoodbranu jednoga naroda ostao nepromjenjen?
Da li je odnos nas Bošnjaka i naša očekivanja prema međunarodnom faktoru ostao nepromijenjen? Da li je nas odnos prema nama samima, prema našim obavezama ostao nepromijenjen?

Realizacijom instalacije ‘’embargo’’ i sjećanjem na 25. septembar 1991. kada je UN donio odluku da primjeni embargo na prostoru tadašnje Jugoslavije želim inspirisati istrazivače da detaljnije utvrde sve posljedice embarga na dešavanja u Bosni i Hercegovini.

Nadam se da će svaki čovjek i svaki narod zaista imati pravo na samoodbranu i da niko neće moći ugroziti to pravo i njegovu primjenu. Uskratiti tako jedno osnovno pravo u budućnosti se ne može više smatrati pogrešnom odlukom i politikom već predstavlja zločin protiv čovjeka i čovječnosti.
Također se nadam da narod Bosne i Hercegovine neće više nikada biti ovisan od tuđih odluka već da će pronaći rješenja kako bi vođen vlastitim kapacitetom i vođen ljubavlju prema istini, pravdi, Bosni i Hercegovini bio u mogućnosti čuvati i razvijati Bosnu i Hercegovinu.

Budimo pravedni jer samo istina i pravda predstavljaju put ka istinskome miru. Budimo pravedni i prema sebi i prema drugome. Pravda za sve, svi za pravdu, Pravda za Bosnu i Hercegovinu.