Nedoličino ponašanje tužilaštva i tužioca
SLUČAJ “ČEMERNO”: JOŠ JEDAN NEKREDIBILAN SVJEDOK?
Autor: Semir Spahić
Objavljeno: 14. Nov 2019. 18:11:05


Pitanje kredibiliteta svjedoka odbrana optuženih u slučaju “Čemerno”, postavila je i na novom ročištu koje je održano u Sudu BiH.

Ovaj put pitanje kredibilnosti odbrana postavila u slučaju drugog danas izvedenog svjedoka optužbe Vile Dačić. Ona je svjedočila o događaju u selu Čemerno od 10. juna 1992. godine, iako je od mjesta događaja bila udaljena tridesetak kilometara.

Svjedokinja je do kraja maja te godine sa porodicom živjela u Zenici, odakle se zbog osjećaja nesigurnosti prebacila u Ilijaš, a potom u Sokolac. Na putu do Sokoca, u Srednjem je saznala šta se desilo na Čemernu, gdje su joj tada boravili roditelji, brat, stric i još dosta rodbine. Prema vlastitom iskazu ipak je produžila do Sokoca, gdje je tek sutradan ujutro na radiju “Srna” čula potvrdu vijesti da su na Čemernu “svi pobijeni i da je selo spaljeno”, te da je čula da su joj ubijeni roditelji, brat, stric, strina i njihova dva sina, te još nekoliko rođaka. O svemu ostalom o čemu je svjedočila, Dačić je pričala na osnovu posrednih saznanja, iz razgovora sa jednim preživjelim rođakom, stricem i drugim osobama, te sa televizije. Ustvrdila joj je kako joj te tetka, koja je u to vrijeme živjela u Brezi, pričala kako je u tom gradu bilo slavlje zbog Čemerna i “da je Alija dijelio zlatne pištolje”.

Svjedočenje Dačićeve koje se temeljilo isključivo na posrednim saznanjima bio je više mego dovoljan razlog da je odbrana označi kao nekredibilnog svjedoka i da je njeno svjedočenje irelevantno jer nije direktan svjedok. Zanimljivo je da je ovu svjedokinju tužilac Simović pitao i o stanju u Zenici, Varešu, zbog čega se osjećala nesigurnom i slično, što nije ni u kakvoj vezi sa samim slučajem.

Prvi svjedok Tužilaštva, Samir Karamuja iz Kaknja ispričao je kako je kao dobrovoljac TO Kakanj upućen u Brezu, gdje su dobili naredbu da idu na Čemerno kako bi neutralisali položaj haubica koje su dejstvovale po civilnim ciljevima u Brezi i okolini. On je izjavio kako se ne sjeća mnogo imena ljudi koji su išli sa njim, osim da su tu bili i borci iz Breze, te da su im se na Koritima pridružili mještani koji su sa njima išli u ulozi vodiča i sanitetskog obezbjeđenja, da su bili u civilnoj odjeći i da nisu bili naoružani.

Posvjedočio je da je od gelera bombe ranjen na samom početku akcije i da su ga upravo ljudi sa Korita izvukli i otpremili do sela Mahmutovića Rijela, odakle je ambulantnim kolima prevezen u bolnicu u Brezu. Sve čega se sjeća jeste da je vidio cijevi pušaka iz kojih su na njih pucali sa prozora jedne kuće, te glave koje su se povremeno pojavljivale na prozoru. Tek u Brezi je čuo da je poginuo Rahman Kovač, da je ranjen i njegov komandir voda Tufo, te da su haubice neutralisane.

Izjavu na ove okolnosti svjedok Karamuja dao je i ranije, u oktobru 2017. godine, nakon što su inspektori nenajavljeno došli pred njegovu kuću i rekli njegovoj supruzi da se mora javiti u SIPU (on je tada bio na putu), ali ne i zašto. U prostorijama SIPE ga je ispitivao inspektor Marković koji mu je rekao da će i on biti optužen ako ne bude svjedočio.

- Rekli su mi da je sve do mene, hoći li biti svjedok ili optuženi i da to ovisi od toga kako ću svjedočiti pri davanju izjave, – rekao je svjedok, dodajući da mu na kraju izjava nije data da je pročita već su mu je onio pročitali sa monitora i on je potpisao.

„Ispitivao me tako kao da je gore sa mnom bio rame uz rame“, – riječi su kojim je svjedok Karamuja završio svoje svjedočenje.

Advokat odbrane Ifet Feraget je stavio prigovor zakonitosti jer je tužilac Vladimir Simović prilikom ispitivanja svjedoka tužilaštva Samira Karamuje koristio zapisnik iz istrage, kojom prilikom su svjedoku od strane ispitivača sugerisani odgovori na pitanja, na koji način se sudsko vijeće kontaminira sadržajem tih nezakonitih dokaza a teret dokazivanja sa tužilaštva prebacuje na odbranu, naglasivši da je to praksa koju tužilac Simović koristi od početka suđenja.