Željko Komšić: Presuda Sejdić - Finci kao i druge su dokaz da u BiH nema jednakopravnosti

Na današnji dan, 22. decembra 2009. godine donesena je presuda Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura u predmetu "Sejdić-Finci" koja je bila prva u nizu od četiri presude (Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Šlaku), kojima je utvrđeno postojanje sistemske diskriminacije u Ustavu BiH, kao i u nizu zakona koji ustav koriste kao pravni osnov.

Tim povodom oglasio se i predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.

"Nažalost, nakon deset godina od donošenja presude Sejdić-Finci, Bosna i Hercegovina kroz svoje zakonodavne organe vlasti nije uspjela da implementira ovu presudu i druge vezane presude Evropskog suda za ljudska prava. Ako pri tome uzmemo u obzir da je diskriminacija na etničkoj osnovi izvedenica rasne diskriminacije, kako je to utvrđeno u presudi Sejdić-Finci, onda se svi zajedno trebamo zapitati u kakvoj to zemlji živimo", kazao je.

Komšić smatra da ako se tome priroda, da je presudi Zornić utvrđeno nepostojanje stvarne političke demokracije, odnosno da ne postoji jednakopravnost svih građana Bosne i Hercegovine, onda se također moramo zapitati da li je sadašnji politički sistem odgovarajući za sve građane ove zemlje.

"Podsjetio bih i na Mišljenje Europske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji od 29. maja 2019. godine, u kojem jasno stoji da etnička pripadnost i mjesto prebivališta kojima se uređuje status građana u izbornim procedurama i donošenju odluka, nije u skladu sa Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, što veoma rječito govori da sadašnji izborni sistem nije usklađen sa evropskim standardima", istakao je.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH smatra da se zato Bosni i Hercegovini nalaže u presudama Evropskog suda za ljudska prava i Mišljenju Europske komisije da izmjeni svoj ustavno-pravni sistem na način da se obezbijedi i garantira jednakopravnost svih građana ove zemlje.

"To je jedini ispravan put ka euro-atlantskim integracijama, posebno prema kandidatskom statusu za Evropsku uniju. Zato na današnji dan, ove neslavne desetogodišnjice formalno-pravnog utvrđivanja postojanja sistemske diskriminacije u Bosni i Hercegovini, pozivam sve političke aktere da izmijenimo i uskladimo sve sporne odredbe Ustava Bosne i Hercegovine, kao i pratećih zakona, te na taj način pošaljemo nedvosmislenu poruku da ova zemlja zna i može zaštiti ljudska prava i temeljne slobode, onako kako to nalažu europski standardi", objavio je portal Vijesti.ba.

Ambasada SAD uputila poruku bh. liderima
Danas se navršava deset godina od historijske presude Evropskog suda za ljudska prava (ECHR) u slučaju Sejdić i Finci.
Iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH kazali su da se nažalost deset godina kasnije ništa nije promijenilo.

Saopćenje prenosimo u cijelosti:

Danas se navršava deset godina od historijske presude Evropskog suda za ljudska prava (ECHR) u slučaju Sejdić i Finci. Nažalost, deset godina nakon donošenja ove presude, ništa se nije promijenilo. Građani BiH ne smiju se naviknuti na puko obilježavanje godišnjica bez konstruktivnog djelovanja. U tom smislu, vlasti BiH moraju izmijeniti Ustav i ukloniti diskriminirajuće odredbe kako bi se osigurala jednaka prava za sve građane.

Neuspjeh u rješavanju problema diskriminatorske prakse ne pogađa samo Rome i Jevreje, niti samo manjine. Ovom diskriminacijom pogođene su sve etničke skupine: Srbi koji žive u Federaciji BiH, Bošnjaci i Hrvati koji žive u Republici Srpskoj, stanovnici Distrikta Brčko koji žele glasati u Federaciji ili Republici Srpskoj, svi koji se ne žele izjasniti kao pripadnici bilo koje etničke grupe, stanovnici Mostara, kao i pripadnici svih manjina širom BiH kojima je onemogućeno da u potpunosti sudjeluju na izborima u BiH. To je neprihvatljivo.

Bh. zvaničnici moraju poduzeti konkretne korake kako bi se riješilo pitanje presude Sejdić i Finci i presuda u drugim relevantnim slučajevima ECHR. Civilno društvo, a posebno predstavnici manjinskih skupina, moraju biti dio tog procesa. Kao što je navedeno u Mišljenju EU iz maja ove godine, BiH mora poduzeti istinske reforme kako bi osigurala da svi građani učinkovito ostvaruju svoja politička prava.

Provedba presude Sejdić i Finci pitanje je ljudskih prava. Osiguravanje jednakih prava za manjine ne umanjuje prava drugih. Američka ambasada još jednom ističe da je poštivanje i promicanje prava i temeljnih sloboda pojedinca neophodan preduvjet za stvaranje stabilnog, mirnog i prosperitetnog društva. Američka ambasada spremna je pomoći, ali pokretačka snaga procesa ostvarivanja jednakih prava za sve mora doći iz BiH i od njenih građana.

Britanska ambasada: Parlament BiH mora ispuniti osnovne demokratske standarde
Ambasada Velike Britanije u Sarajevu oglasila se povodom 10. godišnjice presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju Sejdić-Finci protiv BiH.
"Obilježavamo 10 godina od presude Sejdić-Finci protiv BiH, a rješenje nije na vidiku, poručuju iz Britanske ambasade.

Oni napiminju da je u osnovi to što je veliki broj građana ostavljen bez prava da budu birani ili biraju svoje predstavnike.

"Uz izbore u Mostaru, ispunjavanje osnovnih demokratskih standarda mora biti prioritet vlada i parlamentaraca u narednoj godini“, poručeno je iz Ambasade Velike Britanije.

Denis Bećirović: Deseta godišnjica od neimplementirane presude 'Sejdić i Finci'
Prije deset godina, 22. decembra Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je odluku u predmetu "Sejdić i Finci protiv BiH" u kojoj je jasno rečeno da je Ustav BiH diskriminatorski jer ne dozvoljava nekonstitutivnim narodima da se kandidiraju za funkciju člana Predsjedništva ili delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Dervo Sjedić, uime romske zajednice u BiH, te Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH podnijeli su apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava upozoravajući na diskriminatorske odredbe najvišeg akta u BiH.

U tih deset godina organizirane su brojne rasprave i okrugli stolovi, skupovi međunarodnih, vladinih i nevladinih organizacija koji su za temu imali upravo implementaciju te presude kojom bi se trebao promijeniti Ustav, ali i posljedično Izborni zakon, no to se još nije dogodilo.

Suština presude je jasna, a to je da svi bh. građani trebaju imati ista prava i to nije nikakva radikalna ideja, upozorava i visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, već način kako funkcioniraju normalna demokratska društva, a diskriminacija po osnovu nečije nacionalne pripadnosti oblik je rasne diskriminacije.

Ova godina svakako je izgubljena, upozoreno je, jer nije bilo formirano Vijeće ministara iako su građani svoj stav o tome ko ih u vlasti treba predstavljati dali još prije 14 mjeseci glasajući na općim izborima.

Nekoliko delegata u Domu naroda PSBiH nakon ovosedmične sjednice u izjavama za novinare također su podsjetili na činjenicu da to pitanje nije još riješeno.



Delegat u Klubu Bošnjaka Denis Bećirović (Socijaldemokratska partija - SDP) kazao je da već nekoliko mjeseci u arhivi stoji njegov prijedlog koji se upravo odnosi na implementaciju te presude, ali Dom naroda nije do sada zasjedao te nije bilo prilike uopće raspravljati o tome.

- Ta činjenica nije nimalo pohvalna ni za koga u ovoj zemlji - stav je Bećirovića.

Za delegata u Klubu Hrvata Zlatko Miletić (Demokratska fronta - DF) nije sporno da se donose izmjene Izbornog zakona te je podsjetio na zakon koji se odnosi na drugačije ustrojstvo izbornih jedinica, a koje je DF sa ostalim strankama u Federaciji prošle godine predlagao.

Najavio je i da stranka iz koje dolazi priprema drugi prijedlog kojim bi se trebali riješiti svi problemi koje identificirala i Evropska komisija u maju. Tim prijedlogom, najavljuje, trebale bi biti implementirane i presude Evropskog suda za ljudska prava.

Delegat u Klubu Srba Lazar Prodanović (Savez nezavisnih socijaldemokrata - SNSD) naglašava da je pitanje implementacije presude, složeno pitanje budući da podrazumijeva izmjene Ustava BiH.

- Ova situacija nije do političara iz Republike Srpske. Opredijeljeni smo da dođe do takvog rješenja. Ne znam kako će u narednom periodu ići ovo pitanje, ali nisam stekao utisak da je to prioritetno pitanje - napomenuo je Prodanović.

Ocjenjuje da bi od najveće važnosti za državu i njene građane bilo da BiH dobije status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji te bi se otvaranjem pregovora oko određenih poglavlja moglo ići u proces koji bi BiH "uveo" u evropsko zakonodavstvo te omogućilo eksperstki razgovar o nekim pitanjima.

Ipak, presuda u slučaju Sejdić-Finci nije jedina presuda tog suda koju vlasti BiH uporno zanemaruju. Potrebno je poduzeti korake koje je sud naložio u predmetima Zornić, Pilav i Šlaku, što bi okončalo diskriminaciju po osnovu etničke pripadnosti i prebivališta, objavila je agencija FENA.