Analiza
ŠTA ZNAČI ZAKON O ZABRANI PORICANJA GENOCIDA U BIH
Autor: Hamza Karčić
Objavljeno: 30. Jul 2021. 13:07:17
memorijalni centar žrtava genocida Potočari - Srebrenica
/font>


DR. HAMZA KARČIĆ: Iako su nove izmjene i dopune Zakona već na papiru, ostaje da se vidi da li će se i kako primijeniti. Ključnu ulogu imaće državno Tužilaštvo i Sud Bosne i Hercegovine. Mnogi analitičari i novinari oštro su kritikovali, posebno državno Tužilaštvo, tvrdeći da je njegov pristup selektivan i politički pristrasan. Sada će Tužilaštvo BiH imati zadatak provesti novi zakon.
Ukratko, odluka odlazećeg visokog predstavnika je ispravna i dobrodošla nakon više od decenije uglavnom samonametnute političke irelevantnosti. Inzkovo naslijeđe kao visokog predstavnika sada će uglavnom biti obilježeno donošenjem zakona o zabrani poricanja genocida. Ostaje da se vidi kako će se novi zakon provoditi i hoće li državno Tužilaštvo poduzeti neki korak.
Nekoliko dana prije isteka njegovog mandata kao visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, Valentin Inzko konačno je pokazao političke mišiće. Dvanaestogodišnji staž Austrijanca na mjestu visokog predstavnika bio bi uveliko beznačajan da nije odluke koju je donio 23. jula ove godine. Budući da je predvodio propadanje Ureda visokog predstavnika - međunarodnog tijela koje nadzire civilnu provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma - Inzko je bio predodređen za pamćenje kao možda dobronamjeran, ali zasigurno beznačajan evropski birokrata. Odluka od 23. jula da nametne zakon koji zabranjuje poricanje genocida u BiH najznačajnija je Inzkova odluka u posljednjih dvanaest godina.

Poricanje genocida u BiH velika je prepreka za napredak. U posljednjoj deceniji značajno su porasli napori da se porekne genocid nad Bošnjacima. Nekoliko pokušaja članova državnog Parlamenta da usvoje zakon osujećeno je vetom poslanika iz entiteta Republika Srpska. Dejtonskim mirovnim sporazumom poslanicima iz Republike Srpske odobren je veto na odluke državnog Parlamenta. To u suštini znači da zakon o zabrani poricanja genocida ne bi bio usvojen u doglednoj budućnosti.

Inzko je sada nametnuo zakon. Ova historijska jedinstvenost - da je visoki predstavnik u stanju nametnuti zakonodavstvo i odluke u BiH mimo domaćih političara - nije se primjenjivala više od decenije.

U Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine u članku 145. a) dodaju se novi stavci koji glase: "Ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. augusta 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog kaznenog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve skupine osoba ili člana takve skupine, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina."

Ovo je prvi put da se nameće zakon na državnom nivou koji kriminalizira poricanje genocida i primjenjuje se na cijeloj teritoriji BiH. U suštini, Inzkova odluka znači da se izmjenama nastoji očuvati sudski utvrđena istina kako na Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), tako i na domaćim sudovima u BiH. Jednako važno, bilo koji poricatelj koji umanjuje ili negira sudski utvrđene zločine protiv čovječnosti i ratne zločine može biti procesuiran prema novim izmjenama Zakona. Iako je nekoliko medija objavilo da je ovim zakonom zabranjeno poricanje genocida u Srebrenici, Inzkova intervencija u zakonodavstvo uključuje i sudski utvrđene istine koje se protežu izvan Srebrenice.

Inzkovu odluku pozdravila su udruženja žrtava i svjedoka genocida, bošnjački političari, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH, delegacija Evropske unije (EU) u zemlji i intelektualci. Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik održao je konferenciju za novinare tokom koje je odbacio Inzkovo nametanje zakona, negirao genocid u Srebrenici i prijetio otcjepljenjem od BiH. Dodik je najavio sazivanje sjednice Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će se odlučiti o daljim koracima. Dodikovi protivnici, uključujući mladog gradonačelnika Banje Luke, također su kritikovali novi zakon. Navodno umjeren stav opozicije o ovom zakonu ukazuje na to da su razlike između Dodika i njegovih mlađih političkih rivala u najboljem slučaju zanemarive. Zanimljivo je da je jedan visoki zvaničnik iz reda hrvatskog naroda u BiH također osudio odluku, što je i sam odraz političkog saveza s Dodikom, dok je ministar vanjskih poslova Hrvatske istu pozdravio.

Iako su nove izmjene i dopune Zakona već na papiru, ostaje da se vidi da li će se i kako primijeniti. Ključnu ulogu imaće državno Tužilaštvo i Sud Bosne i Hercegovine. Mnogi analitičari i novinari oštro su kritikovali, posebno državno Tužilaštvo, tvrdeći da je njegov pristup selektivan i politički pristrasan. Sada će Tužilaštvo BiH imati zadatak provesti novi zakon.

Ukratko, odluka odlazećeg visokog predstavnika je ispravna i dobrodošla nakon više od decenije uglavnom samonametnute političke irelevantnosti. Inzkovo naslijeđe kao visokog predstavnika sada će uglavnom biti obilježeno donošenjem zakona o zabrani poricanja genocida. Ostaje da se vidi kako će se novi zakon provoditi i hoće li državno Tužilaštvo poduzeti neki korak.


(Ovaj članak je izvorno objavljen na engleskom jeziku pod naslovom "ANALYSIS - What Bosnia's new genocide denial ban means" i na bosanskom na Anadolu Agency)
- Autor dr. Hamza Karčić je vanredni profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu