Izvršni potpredsjednik Međunarodnog komiteta za Auschwitz Christoph Heubner pozdravio je odluku izaslanika UN-a za BiH da donese zakon o kažnjavanju negiranja genocida u Srebrenici, piše njemački nedjeljnik Jüdische Allgemeine.

- Za preživjele iz Auschwitza, događaji u Srebrenici bili su užasan i duboko bolan dokaz da čak i nakon Auschwitza mržnja i genocid još uvijek mogu prevladati u Evropi, - izjavio je Heubner danas u Berlinu.

Za preživjele holokausta ova odluka UN-a još je važnija imajući u vidu da će "negiranje genocida učiniti kažnjivim djelom i na taj način stvoriti preduslove za poštenu i dostojanstvenu raspravu svima onima koji se bave vlastitom prošlošću".

Uz to, ova odluka važan je pokazatelj važnosti i snage Ujedinjenih naroda da ljude i narode ne ostavljaju same sa njihovim ranama i sukobima.

U Bosni i Hercegovini negiranje genocida u Srebrenici iz 1995. godine sada je krivično djelo. Tu odluku prošle je sedmice u Sarajevu donio visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko, i to četvrt stoljeća nakon što je oko 8.000 ljudi ubijeno.

Prije toga godinama su propadali pokušaji da se to zakonsko rješenje donese u parlamentu, - prije svega zbog otpora srpskih političara. Uredba na snagu stupa 31. jula.

U skladu s tom uredbom, negiranje genocida kažnjava se sa do tri godine zatvora. Ako je negator neki službenik, dodat će mu se tri godine i još tri ukoliko je djelo propraćeno prijetnjama i uvredama.

Svako ko dodjeljuje nagrade i javne počasti osuđenim ratnim zločincima također će biti kažnjen sa tri godine zatvora. Inzko mandat završava krajem mjeseca. Nasljednik Austrijanca je bivši savezni ministar poljoprivrede Christian Schmidt (CSU).

U julu 1995. godine policija i srpske paravojne snage ubile su više od 8.000 bosanskih Muslimana u Srebrenici i njenoj okolini. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni krivični sud u Hagu okvalificirali su masakr kao genocid. Srpski nacionalisti širom bivše Jugoslavije uporno ga negiraju.

Ured visokog predstavnika formiran je Daytonskim mirovnim sporazumom, kojim je okončan rat u BiH. Trebao bi pratiti i podržati obnovu. U tu svrhu može intervenisati u političkim događajima, donositi i ukidati zakone i smijeniti političare s funkcija, zaključuje list.