U povodu godišnjice Svebošnjačkog sabora
BOŠNJAČKI SABOR - SADAŠNJOST I BUDUĆNOST BOSNE I BOŠNJAKA
Autor: Vehid Muftić
Objavljeno: 26. Sep 2021. 17:09:36
ZASJEDANJE U SARAJEVO POD VELKIKOSRPSKOM AGRESIJOM OPSADOM: Bošnjački sabor 27. i 28. septembar 1993.


VEHID MUFTIĆ: Bošnjaci – i svi patriotski opredijeljeni građani, Bosanci, jesu značajan politički subjekt, koji bi trebao da artikuliše sazivanja Bošnjačkog sabora, ne postavljajući pitanje zašto djelovati mimo državnih institucija ako imamo blokadu istih, prešućuju bjelodanu činjenicu: da te institucija o kojima oni govore, zapravo, mogu biti dovedenene u pitanje.
Bošnjački sabor (27. i 28. septembar 1993.) je bio prvi konkretan, neovisni i suvereni izraz bošnjačkog nacionalnog samodefiniranja, kakav nikada prije, ni poslije, ni u jednoj institucionalnoj – svebošnjačkoj formi – nije ostvaren.

Neargumentovana je dilema da li je potrebno organizovanje Bošnjačkog sabora nakon skoro tri decenije, ali Bošnjaci nikako da se usaglase po pitanju organizovanja.

Zbog toga je potrebno sasvim jasno i dovoljno glasno iznijeti stavove ne ostavljati prostor političkim mešetarima da pod krinkom nacionalnih interesa ostvaruju lični probitak i dobitak. Takvih je danas, nažalost, puno jer se mogu pozivati na nacionalni interes koji nije definiran i za koji niko ne zna šta je. U takvoj maglovitoj zbilji odgovornost vjerske, intelektualne, a i političke elite je najveća.

Nadati se da su dosegnuli stepen razumijevanja svoje vlastite uloge i da će nešto konkretnije uraditi sada kada su konkretni koraci najpotrebniji.

Bošnjaci – i svi patriotski opredijeljeni građani, Bosanci, jesu značajan politički subjekt, koji bi trebao da artikuliše sazivanja Bošnjačkog sabora, ne postavljajući pitanje zašto djelovati mimo državnih institucija ako imamo blokadu istih, prešućuju bjelodanu činjenicu: da te institucija o kojima oni govore, zapravo, mogu biti dovedenene u pitanje.
Afirmacija bošnjaštva kao etničke ili nacionalne odrednice najbrojnijeg naroda u Bosni i Hercegovini, potvrda njegovog identiteta i integriteta je preduvjet razvoja bosanskohercegovačkog identiteta.

Žele li Bošnjaci očuvati svoj nacionalni integritet trebaju Bošnjački sabor, bošnjačke institucije, Akademiju Bošnjaka, Historiju Bošnjaka, Enciklopediju Bošnjaka...

Žele li Bošnjaci Evropu, trebali bi biti još više Bosanci, pa shodno rečenom stvoriti novu Akademiju BiH, Historiju BiH, Enciklopediju BiH...

Kao što su se u ovom ratu Bošnjaci morali iznova rađati, jednom će doći vrijeme da ce svi Bošnjaci, Hrvati i Srbi reći - mi smo Bosanci. Ne moraju se izbrisati nacionalne i vjerske razlike, da bi do toga došlo. Samo treba graditi vrijeme kada će postati važnije da svi budu Bosanci, pa onda nosioci neke nacije, a tek na kraju, za svoju dušu oni će biti vjernici, ili ateisti.
Trenutak u kojem se nalazimo je povijesni, da li će država snažno da nastavi dalje na svom putu ili će je nestati.
Razlog za ovakvu zabrinutost su slijedeći:
- Na djelu je nametanje i etnička podjela BiH uz jak uticaj naših susjeda Srbije i Hrvatske, čak i iz pojedinih krugova međunarodnih zvaničnika što nas vraća daleko nazad u ’90-te godine;
- Zastoj nastavaka ispunjavanja uvjeta za ulazak u članstvo EU i NATO;
- Državni udar od strane SNSD kroz institucije (opstruiranje rada Predsjedništva, Parlamenta BiH, Doma naroda BiH);
- Nepoštovanje zakona o negiranju genocida od strane entiteta RS;
- Uticaj politike na Tužilaštvo BiH i Sud BiH u procesima koje vodi;
- Kontinuirano negiranje bosanskog jezika od strane zvaničnika entiteta RS;
- Daljnje izjašnjavanje Bošnjaka po pitanju ustavnog uređenja te definitivno očitovanje o Aprilskom paketu i njegovoj rekonstrukciji ukoliko bi se uzimala ozbiljno u razmatranje.

Prioritetni cilj Bošnjačkog sabora bi trebao da bude:
- Očuvanje i afirmacija suverene i jedinstvene Bosne i Hercegovine te doprinosa regionalnom i međunarodnom miru u stabilnosti
- Uspostaviti Nacionalnu bošnjačku liniju odbrane od svih eventualnih opasnosti po bošnjački narod kroz zalaganje za očuvanje jedinstva Bošnjaka, zaštitu i afirmaciju bošnjačkog nacionalnog identiteta i kontinuiteta duhovnog, kulturnog i društvenog naslijeđa bošnjačkog naroda; za jačanje veza i solidarnosti među bošnjačkim zajednicama i organizacijama u Bosni i Hercegovini, na Balkanu i u dijaspori; za osiguranje pojedinačnih i kolektivnih prava, statusa i interesa Bošnjaka; za čuvanje sjećanja na genocid nad Bošnjacima i djelovanje na suzbijanju negacije genocida, antibošnjaštva, islamofobije i dehumanizacije bošnjačkog identiteta, što je osnovni preduvjet za opstanak Bošnjaka na svojoj pradjedovskoj zemlji.

Bošnjački sabor bi trebao imati:
- Pripremljene materijale;
- Proglas o sazivanju Sabora;
- Nacrt rezolucije Sabora;
- Odluka o formiranju ekspertnih grupa;
- Ekspertize koje tretiraju pitanje integriteta bosanske teritorije, ekonomskih uvjeta i ekonomske integracije BiH, iskorištavanja resursa, međunarodno-pravnog i političkog položaja BiH, uzroka i razloga ustavno-pravne neodređenosti BiH kao države, obrazovanja, nauke, kulture, zdravstvene i socijalne brige o stanovništvu, naše emigracije…

Bošnjaci – i svi patriotski opredijeljeni građani, Bosanci, jesu značajan politički subjekt, koji bi trebao da artikuliše sazivanja Bošnjačkog sabora, ne postavljajući pitanje zašto djelovati mimo državnih institucija ako imamo blokadu istih prešućuju bjelodanu činjenicu: da te institucija o kojima oni govore, zapravo, mogu biti dovedenene u pitanje samim Dejtonskim uređenjem.

Cilj Sabora, dakle, jeste da prikupi političku energiju bošnjačkog naroda, da postavi minimume ispod kojih niko neće moći ići u svojoj izdaji bošnjačkih nacionalnih interesa.

Sabor bi činili predstavnici svih bošnjačkih i bh. političkih organizacija, nevladine bh. organizacije, predstavnici Islamske zajednice i drugih vjerskih i kulturnih zajednica, i dr., a kao gosti bit će pozvani novinari, diplomati, međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava i sloboda itd...

Kroz potencijale i pamet u našem narodu napraviti zajednički program našeg spašavanja.