EVROPSKA DESNICA U KNOCKDOWNU
Autor: Akademik prof. dr. Adamir Jerković
Objavljeno: 28. Apr 2022. 15:04:55
Za Bosnu i Hercegovinu posebno je važan debakl slovenačkog premijera Janeza Janše, koji je izgubio parlamentarne izbore od Roberta Goloba Evropska desnica je u knockdownu. U Francuskoj i Sloveniji su pobijedili proevropljani. U Francuskoj je Emmanuel Macron uspio zadržati vlast pred naletom ultraradikalne desnice predvođene Marine le Pen, koja je povezana sa ruskim kapitalom i već po tome je predstavljala opasnost za zajedničku politiku Zapada prema Ukrajini. U Sloveniji je Janez Janša pretrpio težak poraz od političkog autsajdera Roberta Goloba. Zašto su iz bh. ugla ovo važni izbori?

PROF. DR. ADAMIR JERKOVIĆ: Za Bosnu i Hercegovinu posebno je važan debakl slovenačkog premijera Janeza Janše, koji je izgubio parlamentarne izbore od Roberta Goloba, čiji je Pokret sloboda izašao kao pobjednik u sudaru dva koncepta. Džaba se čelnik vladajuće Slovenske demokratske stranke J. J. posipao pepelom i tvrdio da je “stranka ojačala na mnogim mjestima gdje je ranije imala lošije rezultate”. BiH se sjeća Janše kao kreatora non-papera, koji je očigledno izašao iz njegove i Orbanove političke radionice. Potiho je podržavao separatizam Dodika. On je podmuklo dovodio u pitanje opstanak BiH, pa je naša zemlja morala preživljavati teške trenutke ovog nezvaničnog osporavanja. Zna se da je upravo Janša pisao predsjedniku Evropskog vijeća Charlesu Michelu najavljujući da će jedan od prioriteta biti “završetak raspada Jugoslavije”, a onda je demantirao svoje učešće u takvim pisanijama.
DŽABA POSIPANJE PEPELOM: Najprije, otklonjena je opasnost da na čelu Francuske zasjedne ultranacionalistica Marine le Pen, koja vodi desničarsku partiju Nacionalnog okupljanja. Ona je na političkoj sceni od 1998. nakon što je prestala da se bavi advokaturom. Imala je meteorsku političku putanju. Naslijedila je stranku svoga oca Jean-Marieja Le Pena, koja je 2011. imala mizernu podrške Francuza od svega 4 odsto. Uspjela je zbiti desnicu, motivirati francusko glasačko tijelo, pa je 2014. njena stranka na lokalnim izborima osvojila 27% glasova. Kandidirala se na predsjedničkim izborima 2012. i 2017, ali je oba puta izgubila. Zanimljivo je da je Le Pen na svim predsjedničkim izborima popravljala svoj rejting.

U proljeće 2012. imala je 17,90% glasova, a kada je pet godina kasnije izgubila od Macrona, stigla je do 33,9%, da bi u ovoj predsjedničkoj trci osvojila 41,5%, odnosno 13,3 miliona glasova. Ako bi nastavila napredovati ovom progresijom, ne bi trebalo iznenaditi da Le Pen za desetak godina postane šefica Jelisejske palate. Ona se tokom kampanje protivila Macronovoj socijalnoj i migracionoj politici. Izgubila je glasove muslimanske zajednice tokom posljednjeg predsjedničkog sučeljavanja. Zna se da Francuska ima snažnu magrebsku zajednicu, Alžir, Tunis i Maroko, koja nije zaboravila Le Penovoj izrečene prijetnje muslimankama da će u slučaju pobjede naplaćivati nošenje vela. Macron, koji ima također upitnu politiku prema muslimanima, obazrivije je reagirao na “mahramu”, rekavši da bi ovakvo što moglo izazvati građanski rat u Francuskoj. Pobjeda Macrona odgovara BiH, jer se zna da Le Pen podržava koncept odmetnug bosanskog Srbina i rusofila Milorada Dodika. O tome svjedoči ovogodišnje prisustvo u Banjoj Luci dvojice radikalno desničarskih parlamentaraca iz njene stranke – Thierryja Mariania i Herve Juvina – na obilježavanju neustavnog 9. januara. Ovaj posljednji je savjetnik Le Penove i prema tome veoma blizak s njom. Možda bismo se mogli složiti sa predsjedničkim kandidatom Jean-Lucom Mélenchonom da je Macron najgori izabrani predsjednik Pete republike, ali neizbor Le Penove je bio jako važan za jedinstvo francuskog naroda. Macron, ipak, provodi zajedničku evropsku politiku prema Rusiji, dok bi Le Pen imala mnogo uzdržaniji odnos prema događajima na istoku Evrope. Poznato je njeno divljenje Putinu, kao i njena zavisnost od ruskih bankarskih kredita.

Za Bosnu i Hercegovinu posebno je važan debakl slovenačkog premijera Janeza Janše, koji je izgubio parlamentarne izbore od Roberta Goloba, čiji je Pokret sloboda izašao kao pobjednik u sudaru dva koncepta. Džaba se čelnik vladajuće Slovenske demokratske stranke J. J. posipao pepelom i tvrdio da je “stranka ojačala na mnogim mjestima gdje je ranije imala lošije rezultate”. BiH se sjeća Janše kao kreatora non-papera, koji je očigledno izašao iz njegove i Orbanove političke radionice. Potiho je podržavao separatizam Dodika. On je podmuklo dovodio u pitanje opstanak BiH, pa je naša zemlja morala preživljavati teške trenutke ovog nezvaničnog osporavanja. Zna se da je upravo Janša pisao predsjedniku Evropskog vijeća Charlesu Michelu najavljujući da će jedan od prioriteta biti “završetak raspada Jugoslavije”, a onda je demantirao svoje učešće u takvim pisanijama. Bošnjaci, kojih je u Sloveniji veliki broj, “kaznili” su bez sumnje Janšu zbog ovoga, jer se previše zamjerio njihovoj domovini. Golob je političar širih evropskih vidika koji se suprotstavio Janšinim planovima o bližem povezivanju sa mađarskim mentorom V. Orbanom. S njim je bio u dosluhu, a u Sloveniji je napravio policijski i bezbjednosno-obavještajni aparat neprimjeren demokratskim državama. Što se Goloba tiče, BiH bi sada mogla odahnuti. Isto kao onomad (2021), kada je sa scene “sletio” austrijski premijer Kurz, koji je otjeran iz politike zbog koruptivnih radnji. Kurza ćemo pamtiti po neprihvatljivim stavovima o podržavanju svega onog o čemu se dogovore strane na Balkanu, čak i “oko moguće korekcije granice”, što je predstavljalo ohrabrenje separatistima, a naročito u BiH.

TEKTONSKE NAPRSLINE: U cjelini, pobijedila je neoliberalna Evropa u kojoj je smanjena kvota desničarskih stranaka na vlasti, premda one još uvijek stoluju u Mađarskoj, Srbiji, Poljskoj... Prve dvije su rusofilski nastrojene zemlje, koje će se još malo igrati skrivača sa Evropom i SAD-om, ali će uskoro morati da pokažu gdje su. Ovo se posebno odnosi na Srbiju koja je pročitana u evropskim centrima. I Mađarska, kojoj prigovaraju ostale članice EU, morat će utvrditi izbalansiraniju politiku ukoliko želi konkurirati za evropske fondove. Zanimljivo da je Poljska, koju vode desničari sa M. Morawieckim na čelu, zauzela čvrst stav prema ruskoj invaziji, a koji se potpuno razlikuje od viđenja političkog saveznika Viktora Orbana. Zbog ovakvog razrokog gledanja na događaje u Ukrajini došlo je u pitanje i funkcioniranje Višegradske grupe, kojoj pripadaju Češka, Slovačka, Poljska i Mađarska. Na desnici se tako jasno uočavaju tektonske naprsline. (oslobodjenje.ba)