Ovakva mjesta predstavljaju trajne svjedoke stradanja Bošnjaka, neophodno je spriječiti sanaciju - kazano je danas na konferenciji za medije povodom objavljene informacije o rekonstrukciji Zemljoradničke zadruge u Kravici kojom je predviđeno uklanjanje tragova zločina počinjenih na području Bratunca.

Konferenciju za novinare je organizirala Javna ustanova „Fond memorijala Kantona Sarajevo“, u saradnji s partnerskim institucijama.

Dr. Ahmed Kulanić, direktor JU „Fond memorijala KS“ objasnio je kako će se tenderom koji je pokrenula Opština Bratunac, a dijelom finansirala Vlada RS, izvršiti rekonstrukcija i sanacija četiri hale Zemljoradničke zadruge u Kravici i na taj način ukloniti oštećenja od metaka koja stoje kao spomen na ubijene bošnjačke civile u julu 1995. godine.

- Značaj očuvanja ovih mjesta zaista se ogleda u činjenici da ona predstavljaju trajne svjedoke stradanja Bošnjaka i svega onoga što su Bošnjaci na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine preživjeli. Doista je nehumanu, necivilizacijski, nečovječno, ono što svjedočimo da se dešava na teritoriji manjeg entiteta - kazao je Kulanić.

Amor Mašović, bivši direktor Instituta za nestale osobe, podsjetio je da je Kravica bila mjesto prve masovne egzekucije 13. jula 1995. gdje je, prema presudama Haškog tribunala i Suda BiH, ubijeno više od 1.000 osoba, nakon čega su uslijedile egzekucije u Orahovcu, Kozluku, Branjevu i brani u Petkovcima, gdje je ubijeno više od 7.000 Bošnjaka.

- Sama nakana da se bilo šta radi, pod izgovorom sanacije objekta, krajnje je morbidna. Radi se o sanaciji objekta u času kada još uvijek više od 250 dječaka, mladića, muškaraca, nije pronađeno. Moja poruka je upućena mladima u Bratuncu: Zaustavite ove pokušaje vaših očeva, komšija, da i dalje nameću kolektivnu odgovornost i krivnju cijelom jednom narodu. Nisu Bošnjaci, nije međunarodna zajednica ta koja stigmatizira jedan narod, to su izvršioci zločina koji svoj kukavičluk pokušavaju sakriti iza kolektivne odgovornosti čitavog naroda - naglasio je Mašović.

Prof. dr. Rasim Muratović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava UNSA, istaknuo je kako je genocid historijska, pravna i društvena činjenica, a da je novina jedino nedostatak adekvatne reakcije, prije svega nevladinih organizacija.

- Reagovali su u nekim drugim slučajevima, bili temeljiti i uporni. Ne treba biti selektivan, treba biti dosljedan i uporan da se obilježe mjesta stradanja, ja ih pozivam da reaguju. Osim što je anticivilizacijski, nehuman i nemoralan čin, ovo je i krivično djelo. Prikrivati i maskirati mjesto izvršenja genocida je krivično djelo - poručio je Muratović.

Prisutnima se obratio i dr. Hikmet Karčić, samostalni istraživač genocida i ratnih zločina.

- Želim naglasiti da u cijeloj priči imamo itekako izražen strani utjecaj, kojem trebamo stati u kraj. To je utjecaj onih koji danas ubijaju civile u Ukrajini. Ovo je trenutak kada jasno moramo da zauzmemo strane i stavove, jer, očigledno je da ruski utjecaj dolazi do Drine - kazao je Karčić.

Direktor Memorijalnog centra Potočari dr. Emir Suljagić naglasio je kako ovo nije samo srebrenički problem, nego bošnjački, ali i bosanski problem.

- Kada bi danas bilo gdje u Evropi bilo koji objekat koji ima veze sa zločinom počinjenom u Drugom svjetskom ratu preuzela lokalna vlast a zatim pretvorila u nešto drugo, to bi bilo smatrano barbarskim činom, činom pećinskih ljudi. Jedini razlog što se ovo dešava nama je to što su ubice Srbi a ubijeni muslimani, to je činjenica. Hoću da se zahvalim prijateljima iz međunarodne zajednice koji su reagovali i koji će ostati uključeni - poručio je Suljagić.

Na press konferenciji je upućen poziv za sprečavanje najavljene sanaciju u opštini Bratunac.

Podsjećamo, reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović ranije je pozvao da se Zemljoradnička zadruga Kravica, ali i druga stratišta žrtava genocida - Nova Kasaba, Orahovac, Petkovci, Brana, Kozluk, Piliće i Branjeva, obilježe kao mjesta stradanja, kako bi se onemogućilo uništavanje dokaza i tragova genocida, a kako bi porodice žrtava ostvarile barem mali dio pravde koja im pripada - da nesmetano obilježe stratišta svojih najmilijih.