Hadž je posljednji od pet stubova islama i farz (stroga vjerska dužnost) svakom slobodnom, punoljetnom i pametnom muslimanu i muslimanki koji posjeduju imetak za to putovanje. Obavezu hadža potvrđuje i Kur'an u suri Ali-Imran, gdje se kaže: "Hodočastiti Hram dužan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogućnosti.“

Muslimani iz svih dijelova svijeta, pa tako i iz zemalja sa područja Balkana, trenutno se nalaze u Mekki, gdje se pripremaju za početak obreda hadža. Jedan od najzahtjevnijih dijelova hodočašća Dan Arefata je sutra, dan uoči Kurban-bajrama, kada i počinju glavni obredi a koji će intenzivno trajati tokom naredna tri dana.

Kada je riječ o obredima samog hadža, ono što je bitno znati jeste da se obavljaju svake godine u periodu od 8. do 12. zul-hidždžeta, posljednjeg mjeseca lunarnog kalendara, piše Anadoolu Agency (AA).

Već krajem mjeseca zu-l-kadea, pretposljednjeg mjeseca lunarne godine, hadžije iz svih dijelova svijeta stižu u Medinu, grad Božijeg Poslanika Muhammeda. Hadžije iz Bosne i Hercegovine u Medini obično provedu 6-8 dana i taj period, pored klanjanja u džematu u džamiji Poslanika Muhammeda, koriste iz za obilazak značajnih historijskih mjesta u Medini kao i za svojevrsnu pripremu za odlazak u Mekku.

Ono što je značajno naglasiti jeste da hadž kao obred ima svoje jasne smjernice ili pravila koja je neophodno ispuniti kako bi sam hadž bio valjan. Riječ je o farzovima hadža.

Ihram
Riječ farz, kao i u svakoj drugoj islamskoj dužnosti, znači strogi islamski propis bez kojeg određena radnja nije validna. Hadž kao obred ima tri osnovna farza, a to su: Ihram (nijjet za hadž-oblačenje posebne odjeće), stajanje ili boravak na brdu Arefat i Tavaf (obilaženje ili kruženje oko Kabe) poslije boravka na Arefatu.

Pojam ihram odnosi se na odluku (nijjet) kojom musliman ili muslimanka pristupaju obavljanju obreda umre ili hadža, a istovremeno i na posebnu nešivenu bijelu odjeću iz dva dijela koju su muškarci dužni nositi tokom obreda hadža. Muhrimu, osobi koja je zanijetila hadž odnosno obukla ihrame, jasno je propisano koje su njegove dozvoljene a koje nedozvoljene radnje tokom obavljanja hadža.

Boravak na Arefatu
Dan Arefata je u petak, 8. jula. Deveti dan posljednjeg mjeseca hidžretskog kalendara poznat je pod nazivom Jevmu'l-arefe (Dan Arefata). Arefat je brežuljak udaljen od Mekke oko 20 kilometara, a boravak na Arefatu je obaveza svakoga hadžije, sastavni je dio obreda hadža. Sve hadžije se 9. zul-hidžeta, dan uoči Kurban-bajrama, okupe na ovom mjestu.

Taj dan je mjesto velikog okupljanja i susreta muslimana iz cijelog svijeta. Među njima nema nikakve razlike, svi su u bijelim ihramima koji asociraju na jednakost ljudi pred Uzvišenim Stvoriteljem i Dan kada će polagati račun za svoja djela. Na Arefatu se vrijeme provodi u ibadetu, uči se Kur’an, dove i klanja se namaz.

Poslanik Muhammed je rekao: "Hadž je Arefat.“ Prema tome, to je jedan od hadžskih farzova ili glavnih obreda hadža. Uvjet za valjanost arefatskog boravka je da se obavi u predviđeno vrijeme, a to je od zevala uoči bajrama do zore prvi dan Kurban-bajrama. Nikakav drugi uvjet nije potreban za valjanost ovog hadžskog obreda. Kako je boravak na Arefatu obavezan, ako bi se desilo da hadžija propusti stajanje na Arefatu, ne može ga nikako nadoknaditi, niti se za to iskupiti.

Tavaf oko Kabe
Nakon boravka na Arefatu preostaje i posljednji farz a to je tavaf ili obilazak oko Ka’be, mjesta prema kojem se svi muslimani svijeta okreću pet puta dnevno tokom obavljanja molitve. Podrazumijeva se da se tavaf obavlja unutar Mesdžidul-harama, harema Kabe. Sedam obilazaka oko Kabe predstavlja jedan tavaf. Obavlja se u smjeru obrnutom od smjera kretanja kazaljke na satu.

Osim farzova, hadžije tokom boravka na svetima mjestima obavljaju i dužnosti poznate kao vadžibe hadža. Vadžibi su one radnje koje je dužnost izvršiti, ali ako bi se izostavile hadž ne bi bio nevaljan, a onaj ko ih namjerno izostavi grešan je i obavezan zaklati kurban kao kefaret (iskupljenje) za taj prestup. Klanje kurbana je obavezno i za nenamjerno propuštanje vadžiba, ali u tom slučaju nema grijeha.

Vadžibi hadža su: S'aj između Safe i Merve; Stajanje na Muzdelifi, (makar jedan trenutak drugog dijela noći, nakon Arefata); Bacanje kamenčića na Mini (simbolizično gađanje šejtana), brijanje glave ili skraćivanje kose; Tavafu-l-Veda’ (oproštajni tavaf).

Hadž kao uzvišeni ibadet ima svoje mudrosti, koristi (materijalne, duhovne, pojedinačne, kolektivne, lokalne i svjetske) ciljeve i tajne. Jedna od mudrosti hadža je i ta da musliman izlazi iz uže sredine koja ga okružuje i upoznaje se sa muslimanima cijeloga svijeta, te tako proširuje svoje spoznajne horizonte. Hadž muslimane uči miru i toleranciji. Hadžija u toku obreda hadža ne ubija životinje, ne siječe grane drveća, ne kida bilo koje bilje, u najkraćem od njegova uznemiravanja su svi pošteđeni. Hadžije se navikavaju na jednakost u toku obreda hadža.

Muslimani osjećaju jednakost kroz namaz i daleko jaču jednakost kroz hadž. Svi su, u namazu, u safovima, ali je moguća razlika u nošnji, po kojoj se neko razlikuje od drugih. Međutim na hadžu se brišu i te razlike. Sve hadžije zaogrnute su u bijele ihrame i brišu sve vanjske razlike među vjernicima. Za hadž se može kazati da je to hidžra Stvoritelju.