BOSNA I BOŠNJACI IZMEĐU GRAĐANSKE ILUZIJE I DAYTONSKE STVARNOSTI
Autor: Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012)
Objavljeno: 24. Oct 2022. 12:10:06
Korijeni stigme o tome da je Bosna „malo terorističko muslimansko ostrvo“.

„Bili smo zabrinuti zbog prisustva u Bosni malo poznate grupe islamističkih ekstremista koji će kasnije postati ozloglašeni kao Al-Qaida. Dejtonskim sporazumom smo zahtijevali njihovo uklanjanje i dali pravo NATO-u da ih napadne. Bez Daytona, Al-Qaida bi vjerovatno planirala napade 11. septembra iz Bosne, a ne iz Afganistana.[1]

Tako je napisao u aprilu 2008. god. Ričard Holbruk (Richard Hollbrooke), glavni pregovarač Amerike u mirovnim pregovorima u Daytonu u svojoj tadašnjoj redovnoj mjesečnoj kolumni u Washington Postu. Dodao je, također, da „politički aranžmani moraju odražavati historijsku i etničku stvarnost,” te da “unitarna država sa jakom centralnom vladom može funkcionirati u Francuskoj ili Japanu, ali ne i u Bosni.“[2]

Dakle, Kristijan Šmit (Christian Shmidt) je imao to na umu kada je donosio aparthejdsku izmjenu Izbornog zakona i promjenu Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Dakako, Šmit ima zadatak da u duhu i slovu Daytona iznova spašava Europu (Zapad) od terorističke Al-Qaide, koja je još uvijek moguća u Bosni nakon što su Bošnjaci preživjeli srpski genocid i hrvatski udruženi zločinački poduhvat (UZP) prema presudama međunarodnog suda pravde u Haagu.

To što je Ričard Holbruk napisao u Washington Postu ponovio je Volfgang Šojble (Wolfgang Schäuble) Kristijanu Šmitu da upamti: "Stupili ste na funkciju visokog predstavnika u vrijeme rastućih napetosti, u fazi koju poznavaoci odavno opisuju kao izuzetno opasnu jer je karakteriziraju tendencije odcjepljenja koje se ne odnose samo na neobičnu entitetsku konstrukciju Bosne i Hercegovine već i na cijeli Balkan, a to znači i na evropski kontinent. Zato je funkcija visokog predstavnika četvrt stoljeća od Dejtonskog sporazuma i dalje neophodna. U slučaju raspada (Bosne i Hercegovine) ostalo bi „malo terorističko muslimansko ostrvo“. To treba izbjeći tako što će se zaštititi teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine“.

Zanimljivo, zar ne, zato što su muslimani Bošnjaci su opasnost za Europi (Zapad) i nakon što su preživjeli srpski genocid i hrvatski UZP-e.

To jasno govori da se danas u najvišim evropskim i američkim krugovima raspad Bosne i Hercegovine doživljava vrlo mogućim te da Dayton nije doveo do deradikalizacije navodno radikaliziranih muslimana u Bosni. U stvari, da bi se u Europi izbjeglo bosansko „malo terorističko muslimansko ostrvo“ nužno je održati cjelovitost bosanske države pod patronatom Srbije i Hrvatske.


Kristijan Šmit (Christian Shmidt) je imao to na umu kada je donosio aparthejdsku izmjenu Izbornog zakona i promjenu Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Dakako, Šmit ima zadatak da u duhu i slovu Daytona iznova spašava Europu (Zapad) od terorističke Al-Qaide, koja je još uvijek moguća u Bosni nakon što su Bošnjaci preživjeli srpski genocid i hrvatski udruženi zločinački poduhvat (UZP) prema presudama međunarodnog suda pravde u Haagu.

Nadalje, izjava bivše hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović o hiljadama spavača Al- Qaide, koji čuče u Bosni i Hercegovini bila je usmjerena na širenju takvih terorističkih stereotipa o Bosni i Bošnjacima iako je NATO tu njezinu izjavu kasnije demantirao.

No, čini se da Kristijan Šmit, visoki predstavnik za Bosnu u ime međunarodne zajednice, ima zadatak da ide dalje i više od Ričarda Holbruka u slabljenju centralne bosanske državne vlasti.

Naime, Šmit uspostavlja de jure i de facto novi, treći ekskluzivni entitet, slabeći tako ionako krhku centralnu vlast bosanske države, koju je Padi Ašdaon (Paddy Ashdown) bio kako-tako uspostavio uz pomoć domaćih političara.

Imajući sve to na umu, mi Bošnjaci – muslimani moramo shvatiti i učiniti sve da skinemo s vrata ovu stigmu o našoj povezanosti sa bilo kakvim pojedincima i organizacijama, koje liče na bilo kakav oblik terorizma.

Mi moramo učinite sve što je u našoj moći da Bosna i Hercegovina bude među najaktivnijim članicama globalne antiteroristicke koalicije. Mora se bez rezerve nastaviti istraga i krivično procesuirati pripadnike terorističkih organizacija koji eventualno djeluju u Bosni i Hercegovini.

To mora biti praćeno jasnim antiterorističkim javnim domaćim kampanjama, kao i kampanjama u inostranstvu. Bosanska država treba redovno pisati izvještaje o tekućim naporima Bosne i Hercegovine u borbi protiv terorizma.


Također, Islamska zajednica i civilna društva moraju intenzivno raditi među Bošnjacima na uklanjaju motiva i uzroka radikalizacije i nasilnog ekstremizma koji vodi u terorizam.

Treba poduzeti sve mogućnosti na repatrijacije, rehabilitacije, reintegracije i resocijalizacije eventualnih boraca povratnika sa stranih ratišta i članova njihovih porodica.

U svim nominalno bošnjačkim-bosanskim političkim strankama treba da se uklone kadrovi, koji bi se osnovano mogli dovesti u vezu sa teroristickim organizacijama i pojedincima ili sa podržavanjem radikalnih ideologija koje vode u nasilni ekstremizam i terorizam.

Bez da se čeka unaprijeđenje zakona na nivou Bosne i Hercegovine, finansiranje svih stranaka u kantonima sa bošnjačkom većinom treba uvjetovati ispunjavanjem svih važećih standarda u EU, kako bi se izbjegla svaka optužba o povezanosti sa terorizmom ili koruptivnim aktivnostima.

Bosanske političke stranke treba da konsenzusom donesu odluku od nacionalne i državne važnosti o tome da neće odustati od građanskog koncepta bosanske države unatoč novim izmjenama Izbornog zakonodavstva i Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.

A to znači da bosanske političke stranke neće odustati u svom djelovanju od pravila građanske demokracije koja znači vladavinu prava, poštivanje ljudskih prava, jednakopravnost svih bosanskih građana te puni ekonomski razvoj kako bi se zaustavio val odlaska ljudi, posebno mladih, iz zemlje.

Nužno je da se formira tim od vrsnih bosanskih pravnika kako bi uradio detaljnu analizu reforme Izbornog zakona i Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, reforme koje je nametnuo na dan izbora Kristijan Šmit, nošen predrasudom o „malom terorističkom muslimanskom ostrvu“.

Također, potrebno je da se formira tim vrsnih analitičara kako bi objektivno analizirali sve ocjene i procjene međunarodne zajednice o Bosni i Hercegovini, kako one pozitivne tako i one negativne.

Posebno treba obratiti pažnju na opravdane kritike međunarodne zajednice zbog eventualnog prisustva i aktivnosti teroristickih organizacija i pojedinaca u Bosni.

Ovisno o rezultatima tih analiza, bosanske intelektualne i političke snage treba da unaprijede borbu protiv terorizma i ekstremne desnice sa ciljem otklanjanja terorističkih i ekstremno desničarskih prijetnji.

Bosna mora biti prisutna u prostoru međunarodne politike kako bi onemogućila da se jedna od te dvije sigurnosne prijetnje – terorizam i ekstremna desnica - iskoristi kako bi se prema Bosni i Hercegovini vodila islamofobična politike i kako Bosna i Hercegovina ne bi imala stigmu "sigurnosnog problema" kako je nedavno rekao mađarski premijer Viktor Orban.

Dragi moji Bošnjaci,
Vjerovatno se neki čude što baš ja otvaram ovu temu, temu o terorizmu i ekstremnoj desnici u nas. U pravu su oni koji će reći: - Pa mi Bošnjaci nismo nikad bili ni teroristi ni ekstremna desnica, ni onda kada nam je bilo najteže.

Slažem se s tim uvjerenjem i s tom konstatacijom jer je tačna.

No, razlog što otvaram ovo pitanje je pojava u zadnje vrijeme narativa na TikTok videu kroz modificirani glas, u kojima se Bošnjacima nastoji omraziti križarska i islamofobična Europa (Zapad), pozivajući Bošnjake da se okrenu prema Turskoj i Iranu.

Takav narativ u ime Bošnjaka nije se mogao čuti ni kad su sipale srpske granate po Sarajevu svih 1425 dana i noći pred očima Europe i cijeloga svijeta.

Zašto to danas neko radi „u ime Bošnjaka“?

Na to pitanje ima samo jedan odgovor, a to je da se od Bošnjaka danas želi napraviti upravo ono što je rekao Ričard Holbruk – da nije bilo Daytona 11. septembar bi se dogodio iz Bosne, a ne iz Afganistana te ono što je rekao Volfgang Šojble – da Bosnu treba držati cjelovitom kako bi se izbjeglo malo terorističko muslimansko ostrvo u Europi.

Molim naručitelje ovakvog narativa na TikTok videu da prestanu s time jer to podebljava stigmu o tome da su Bosna i Bošnjaci „sigurnosni problem“, a ne civilizacijska i moralna sramota Europe i svijeta zbog srpskog genocida i hrvatskog UZP-a nad njima.

Pametan i odgovoran Bošnjak će razumjeti ovu poruku!

Allahu Milostivi blagoslovi i čuvaj nam Bosnu od zlotvora i Bošnjake od ahmaka! Amin!



Fussnote:
1] "We were concerned with the presence in Bosnia of a little-known group of Islamist extremists who would later become infamous as al-Qaeda. In the Dayton Agreement, we required their removal and gave NATO the right to attack them. Without Dayton, al-Qaeda would probably have planned the September 11 attacks from Bosnia, not Afghanistan.”
2]„Political arrangements must reflect historical and ethnic realities… A unitary state with a strong central government may work in France or Japan, but not in Bosnia“