Ljudski lanac povezao je tri glavna grada pribaltičkih država, 1989.
FELJTON: PUTINOVA GEOMETRIJA-OBNOVA ILI PROPAST POVIJESNE RUSIJE (31)
Autor: Akademik prof. dr. Adamir Jerković
Objavljeno: 01. Dec 2022. 14:12:24
Kada su 8. decembra 1991. šefovi Rusije, Bjelorusije i Ukrajine – Boris Jeljcin, Stanislav S. Šuškevič i Leonid Kravčuk – definitivno razmontirali Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika u mestu Viskuli u Bjeloveškoj šumi u Belorusiji, niko nije mogao ni slutiti da će tridesetak godina poslije krenuti nova drama upravo sa prostora bivših sovjetskih zemalja. Predsjednik Sovjetskog Saveza Mihail Sergejevič Gorbačov, koji je preživio državni udar 19.8.1991.,ali je iz njega izašao veoma oslabljen, pojavio se posljednji put na televiziji tokom Božića 25. decembra da bi saopćio kraj Sovjetskog Saveza. Sljedećeg dana spuštena je crvena komunistička zastava a zalepršala je današnja trobojka.
U toj povijesnoj drami pratimo pokušaj stvaranja nove geopolitičke arhitekture svijeta koju provodi bez milosti „vladar“ ruske države Vladimir Putin. On je već tada imao jasan plan o obnovi stare slave koji je podrazumijevao gubitak nezavisnosti „povijesnih“ ruskih zemalja Ukrajine i Bjelurusije, a u planu su mu ostale Gruzija i Moldavije dok su centralnoazijske republike Kazahstan, Kirgistan, Turkemenistan, Tadžikistan, Uzbekistan – i tako već njegove marionete. Baltičke države – Litvanija, Latvija i Estonija – koje su sada ugrađene u zapadnoevropsku konstelaciju snaga, izazivaju kod Putinu osjećaj najveće nervoze i bijesa. U feljtonu Putinova geometrija – Obnova ili propast povijesne Rusije prof. dr. Adamir Jerković piše o agresiji Rusije na Ukrajinu. Autor govori o događajima bez presedana koji su potresli svijet i još uvijek nema naznaka o kraju ove postsovjetske drame. Feljton prati sve učesnice sukoba u Ukrajini, kako direktne tako i potencijalne. Ovo će, po svemu sudeći, biti dugotrajan rat. Ako je suditi prema Putinovom ludilu nije isključen ni nuklearni rat.


BALTIK SE PONOVO SMRKAVA

NATO će nakon ruske agresije na Ukrajinu rasti na granicama svog velikog konkurenta. Ono što je tražio, Putin je ratom u Ukrajini i dobio. Svijet je definitivno odlučio da zaustavi gladnu istočnu Neman.

U kontekstu ruskih osvajačkih pohoda baltičkim državama – Litvaniji, Latviji i Estoniji –prijeti najveća opasnost. Baltički narodi i danas imaju grozne more iz sovjetskog perioda svoje historije. One su pola stoljeća pripadale komunističkom sovjetskom sistemu. Jedva su se otrgnuli ispod ruske čizme avgusta 1991. godine a danas već strahuju da se događaji iz 1940. kada su silom ugurani u SSSR neće ponoviti i da njihove države neće doživjeti sudbinu Ukrajine. Kako je u najkraćim crtama tekla njihova novija historija.

Litvanija se stalno patila zbog Poljaka i Nijemaca, koji su anektirali njihove gradove Vilnius i Klajpedu pred II svjetski rat. Sovjetske imperijalne namjere se poklapaju sa logikom Trećeg reicha o novoj podjeli svijeta. Sovjeti su progutali baltičke države na osnovu tajnog sporazuma sa fašističkom Njemačkom i pripojili ih 1940. godine. Na početku II svjetskog rata Nijemci su potisnuli Rude i zauzeli cijeli prostor Baltika. Tri godine kasnije Crvena armija „oslobođa“ sve tri zemlje koje ponovo uključuje u svoje komunističko carstvo. Ponovo je uveden komunistički sistem i provedene masovne deportacije režimu nenaklonjenih stanovnika Baltika. U doba Mihaila Gorbačova nacionalna svijest u ovim zemljama je ojačala. Litvanija je bila prva zemlja koja je napustila Sovjetski Savez, a za njima Latvija i Estonija. Sve se na sličan način odigralo u sve tri zemlje. Savezna država je bila u rasulu, a kod pokreta za nezavisnost namjere su se iskristalizirale da izađu iz lanaca komunizma. Pokreti – Latvijski narodni front, Sajudis u Litvaniji, Estonski narodni front – osnovani od juna do oktobra 1988. godine, tražili su nezavisnost svojih zemalja. One su proglasile suverenost i kontinuitet sa građanskim republikama koje su postojale do početka II sv. rata. Sovjetski Savez je reagirao posljednji put 11. I 1991. u Litvaniji zauzevši zgradu Ministarstva odbrane u centru Vilniusa, dok je u napadu na radio stanicu 14 radnika poginulo. Prilikom posjete Litvaniji vidio sam imena poginulih uklesana na zgradu parlamenta.

Nakon referenduma početkom marta 1991. stanovnici se masovno izjašnjavaju za nezavisnost. Neuspjeh državnog udara u Moskvi daje krila stanovnicima baltičkih republika koje proglašavaju nezavisnost svojih država koji Kremlj priznaje u svega nekoliko dana. Nakon dugotrajnih pregovora ruski vojnici su napustili zemlje Baltika do 31. VIII 1994. godine. Nakon toga ove države kreće ubrzano prema NATO-u. Također, cilj Zapada bio je da sve zemlje iz rasformiranog Varšavskog pakta što prije uključi u sistem NATO alijanse. To se i dogodilo. Sve tri zemlje su primljene u njegove strukture 2004. godine, kao i članstvo EU. U ovim vojno-političkim integracijama baltičke zemlje su vidjele spas od evetualnog buđenja revanšističkih ideja u Moskvi. Pokazalo se to kao dobro osmišljen potez što potvrđuju događaji od 24. februara 2022. kada je ruska vojska napala suverenu državu Ukrajinu.

Inače, baltičke države su prilično slabo naseljene. U Estoniji živi oko 1,3 miliona stanovnika, u Litvaniji je nastanjeno 2,8 miliona, a prema popisu u Latviji ima oko 2 miliona žitelja. Sovjetska politika je favorizirala doseljavanje stanovništvo iz drugih republika posebno iz Rusije, Bjelorusije i Ukrajine. S druge strane, recimo, broj Latvijaca stalno je stagnirao. Doseljavanje je trajala do samog raspada SSSR-a. Broj Rusa, od prijeratnih 200.000 (i tada su predstavljali 10% ukupnog latvijskog stanovništva) narastao je 1989. na 906.000, što je oko 34% stanovništva. Litvanija ima 13.500 - 20.000 vojnika i slabu avijaciju, koju nadoknađuju NATO vazduhoplovne jedinice u Šiauliaiu.
Latvija, koja je veća od Bosne i Hercegovine za desetak hiljada kvadratnih kilometara, ima svega 5500 vojnika. Estonija isto tako. Još u novembru 2021. generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je Moskvu na “smirivanje” blizu ukrajinske granice i upozorio na “cijenu i posljedice s kojima će se Rusija suočiti ako upotrijebi silu”. Malo ko je vjerovao, osim američkih obavještajaca, da će Rusi izvršiti agresiju na susjednu zemlju. U martu 2022. godine Latvija je zatražila ojačavanje NATO-a kroz otvaranje vojne baze na svojoj teritoriji. NATO je krajem juna 2022. godine na madridskom summitu odlučio ojačati svoje istočno krilo te započeti proces primanja Finske i Švedske u odbrambeni savez. Tako će NATO nakon ruske agresiju na Ukrajinu rasti na granicama svog velikog konkurenta. Ono što je tražio Putin je i dobio.

To je, eto, priča o današnjoj Rusiji i svijetu oko njega. Nimalo vesela. Naprotiv, veoma tužna.

(Kraj)