I - AKTUELNO STANJE
1. Pored osporavanja, negiranja i konstantnih omalovažavanja i sa Istoka i sa Zapada, i iz Hrvatske i iz Srbije, svjesno ili nesvjesno, najveći negatori bosanskog jezika su naši političari, mediji i lektori, koji brzinom svjetlosti prihvataju tuđe riječi i izraze, u nadi da su pametniji nego što jesu. To je najveća opasnost.

2. Podatak da je u pola mandata ministrica obrazovanja entiteta Federacija Bosne i Hercegovine imenovana za ambasadora u nekoj zemlji a da nije popunjeno njeno ministarsko mjesto najbolje pokazuje naš odnos prema obrazovanju i prema bosanskom jeziku.

3. Postoji koordinacija ministara obrazovanja kantona, ali pitanje je šta ona radi.

4. Umrežavanje zaštitnika bosanskog jezika, kao jednog od tri zvanična jezika u našoj državi, prepušteno je entuzijazmu pojedinaca i udruženja, gdje posebno treba istaći Institut za jezik u Sarajevu i Tuzli, BZK „Preporod“, te priloge pojedinaca iz udruženja naših građana, trenutno nastanjenih van Bosne i Hercegovine.

5. Od najmanjeg uzrasta djece, slušamo sinhronizaciju crtanih filmova na srpskom ili hrvatskom jeziku i djeca to upijaju i govore u svakodnevnoj konverzaciji. Vrhunac je da SFF plaćamo mi iz naših budžeta a da se rukovodstvu festivala „ne isplati“ titlovati filmove na bosanski jezik. Konstatacija da smo mali je tužna i karikuturalna jer po zvaničnim podacima, Hrvatska ima 4,5 miliona, Srbija 7 a Bosna i Hercegovina 3,5 miliona stanovnika. U Sloveniji sa 2,5 miliona stanovnika, to se ne može desiti.

II - PRIJEDLOZI MJERA
a) KRATKOROČNI ZADACI

1. Zahtijevati od BHT, FTV, koji žive od plaćanja naše takse, te od kantonalnih i lokalnih televizijskih kuća na prostoru entiteta Federacija Bosne i Hercegovine, da sedmično emituju emisije o pravopisu, gramatici, leksici i svim drugim vrijednostima i ljepotama bosanskog jezika. Gosti bi bili akademici, stručnjaci iz oblasti bosanskog jezika i sl.

2. Objediniti podatke o trenutnom broju studenata bosanskog jezika na svim fakultetima u Bosni i Hercegovini.

3. U saradnji sa zainteresovanim kompanijama i pojedincima, obezbjediti stipendije od 500 KM mjesečno.

4. Zahtijevati od svih sufinansijera SFF i ostalih festivala iz oblasti filmske industrije, te od distributera, da svi filmovi iz glavnog programa budu titlovani na bosanski jezik.

5. Stipendistima iz 3. tačke garantovati radno mjesto po završetku studija.

6. Uvezati lektore i, poslije usaglašavanja, odrediti zajedničke pravce djelovanja u misiji zaštite jezika. Izuzetke prozivati jasno i glasno na svim nivoima.

7. Početkom 2023. organizovati Okrugli sto na ove teme. Nosioci mogu biti Instituti za jezik iz Sarajeva i Tuzle, BZK „Preporod“, u saradnji sa federalnim i kantonalnim ministarstvima obrazovanja.

b) DUGOROČNI ZADACI
1. Pristupiti izradi školskog rječnika bosanskog jezika.

2. U saradnji sa privrednicima, organizovati međukantonalna i federalno takmičenje u poznavanju bosanskog jezika uz atraktivne nagrade za najbolje. Primjera radi, najbolji razred od neke turističke agencije da bude nagrađen sa putovanjem po Bosni i Hercegovini, laptopi, bicikla i sl. Ne treba zaboraviti ni novčane nagrade za pojedince i nastavnike.

3. Pokrenuti sinhronizaciju crtanih filmova na bosanski jezik.

4. Uvezati odnosno umrežiti sve subjekte van Bosne i Hercegovine koji rade po bosanskom planu i programu. Misli se na dopunske škole u dijaspori te na škole u Sandžaku, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji.

5. Pokrenuti osnivanje nove izdavačke kuće , ili novog sektora u postojećim, da se u oblasti školskog pribora počne sa domaćim projektima a ne samo uvozom a time i indoktrinacijom iz Srbije i Hrvatske.