GODIŠNJICA GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE: PREDSTAVLJEN PROJEKAT HRONIKE MUHAMEDA ENVERIJA KADIĆA
Autor: MINA
Objavljeno: 13. Jan 2023. 16:01:17
SARAJEVO, 13. JANUAR 2022. (MINA) - Gazi Husrev-begova biblioteka (GHB) u Sarajevu danas je svečanim programom, u okviru kojeg je predstavljen projekat Hronike Muhameda Enverija Kadića, obilježila 486. godišnjicu rada i postojanja.

Svečanosti su prisustvovali reisul-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović, zamjenik reisul-uleme dr. Enes Ljevaković, predsjednik Sabora Islamske zajednice Safet Softić, direktor Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Dževad Hodžić, direktor Uprave za vjerske poslove hafiz dr. Mensur Malkić, muftija travnički dr. Ahmed Adilović, direktor Biblioteke Osman Lavić, kao i brojni drugi gosti.

„Gazi Husrev-begova biblioteka je centralni dio naše bosanskohercegovačke memorije, našeg pamćenja i naših kulturnih, naučnih i umjetničkih ostvarenja, našeg bitisanja ovdje i našeg trajanja. Naši preci nisu bili lijeni ni u jednom od tih područja i možemo biti, i jesmo, ponosni na njih. Osjećamo ih u svome biću i u svojim emocijama i blagosiljamo ih dok se susrećemo s njihovim umnim, književnim, pjesničkim i umjetničkim pregnućima, ćutimo hukove njihovog entuzijazma, volje i želje da za sobom ostave lijep trag i neku korist za one koji će doći poslije njih. Biblioteka je stjecište svega toga i u svojim njedrima nosi neprocjenjivu mudrost“, kazao je u svom obraćanju na svečanosti reisul-ulema Kavazović.


REISUL-ULEMA: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKA JE CENTRALNI DIO NAŠE BOSANSKOHERCEGOVAČKE MEMORIJE

SARAJEVO, 13. JANUAR 2023. (MINA) - Gazi Husrev-begova biblioteka je centralni dio naše bosanskohercegovačke memorije, našeg pamćenja i naših kulturnih, naučnih i umjetničkih ostvarenja, našeg bitisanja ovdje i našeg trajanja - kazao je danas reisul-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović.
Obraćajući se prisutnim da svečanosti povodom 486. godišnjice Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, reisul-ulema je kazao da je ova godišnjica „nešto iznimno golemo, pa je velika i naša radost“.
„Život je velika tajna, on nam donosi radosti i tuge, uspjehe i neuspjehe. Tako je to i s pojedincima i s društvima. Uvijek osjetimo radost kada obilježavamo neki uspjeh, neko ostvarenje, postignuće nečeg golemog“, izjavio je reisul-ulema.
Istaknuo je da je svaka biblioteka riznica pamćenja, svojevrsna memorija jedne zemlje i jednog naroda, pa tako i Gazi Husrev-begova biblioteka.
„Naši preci nisu lijeni u kulturnim, naučnim i umjetničkim ostvarenjima i možemo biti, i jesmo, ponosni na njih. Osjećamo ih u svome biću i u svojim emocijama i blagosiljamo ih dok se susrećemo s njihovim umnim, književnim, pjesničkim i umjetničkim pregnućima, ćutimo hukove njihovog entuzijazma, volje i želje da za sobom ostave lijep trag i neku korist za one koji će doći poslije njih. Gazi Husrev-begova biblioteka je stjecište svega toga i u svojim njedrima nosi neprocjenjivu mudrost. Neka joj Allah podari dugo trajanje i neka se mnogo ljudi okoristi njenim blagom“, naglasio je reisul-ulema Kavazović.
Ocijenio je da uposlenici Biblioteke ulažu velik napor u njenom održavanju i vršenju namijenjene joj uloge, te tako nastavljaju ono što su radili i njihovi prethodnici.
„Ponosni smo i na ovo zdanje i na njih koji u jednoj ruci čuvaju emanet a drugom rade na unapređenju, dodatnom obogaćivanju fonda novim sadržajima i čuvaju visok nivo i dostojanstvo ustanove. Oni korisnicima pružaju kvalitetnu uslugu i osiguravaju im optimalne uvjete za rad. Nadam se da će i u budućem periodu zadržati dostignuti nivo i nastaviti razvijati našu kulturu“, kazao je reisul-ulema Kavazović.
Na današnjoj svečanosti predstavljen je i generacijski projekat Biblioteke - Hronike Muhameda Enverija Kadića, na što se reisul-ulema osvrnuo u svom obraćanju.
„Na prošlogodišnjem obilježavanju godišnjice obećali su nam da će intenzivirati rad na pripremi za štampu rukopisnog djela Hronike Muhameda Enverija Kadića. Koliko vidim ispunjavaju svoje obećanje i pripreme dobro napreduju. Izdavanje tog djela bit će kulturni događaj u Bosni i Hercegovini i nadam se da ćemo biti ponosni na njegov izgled i sadržaj“, istaknuo je reisul-ulema Kavazović.
Dodao je da „iako svjedočimo digitalizaciji i virtualnom svijetu, biblioteke neće izgubiti svoju svrhu, već će nastaviti čuvati svjedočanstva prošlih vremena“.
„Možda današnje vrijeme od nas zahtijeva da se dodatno angažiramo na sakupljanju preostalih ostataka pisanih djela naših predaka koji se još uvijek nalaze u privatnim kućama, ili izvan granica naše zemlje, a koji predstavljaju vjerodostojan izraz našeg duhovnog, intelektualnog ili materijalnog bitisanja. Sve te dragocjenosti trebale bi se naći ovdje, u veličanstvenom zdanju Gazi Husrev-begove biblioteke, kao što bi i ono neotkriveno u njenim riznicama jednog dana trebalo biti otkriveno. Na svima nama je da se angažiramo na tome“, poručio je danas reisul-ulema Kavazović.


Ocijenio je da je 486 godina rada jedne biblioteke „nešto iznimno golemo, pa je velika i naša radost“.

„Sve dragocjenosti trebale bi se naći ovdje, u veličanstvenom zdanju Gazi Husrev-begove biblioteke, kao što bi i ono neotkriveno u njenim riznicama jednog dana trebalo biti otkriveno. Na svima nama je da se angažiramo na tome“, poručio je, između ostalog, reisul-ulema Kavazović.


Govoreći o projektu Hronike Muhameda Enverija Kadića, direktor Biblioteke Osman Lavić naveo je da je Muhamed Enveri Kadić bio historičar, hroničar, pjesnik i epigraf, koji je skoro cijeli svoj život posvetio prikupljanju arhivske građe vezane za historiju Bosne i Herecegovine od druge polovine 14. do prve polovine 20. stoljeća.

„Bio je svestrana ličnost. Muhamed Enveri Kadić je sakupljao u orginalu ili prepisivao sve ono što se odnosi na Bosnu. Radio je ovaj posao 60 godina bez ikakve reklame, gotovo niko nije znao za ovaj njegov posao. Njegova hronika predstavlja najobimniji autograf rukopisnog djela koje Gazi Husrev-begova biblioteka čuva u svojim fondovima. Njegovo djelo korišteno je kao relevantan izvor u radovima mnogih autora koji su se bavili temom kulturne historije Bosne i Hercegovine“, kazao je Lavić.

Objasnio je da su potpisivanjem protokola o saradnji između Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu i Instituta za historiju Republike Turske 26. decembra 2018. godine započele aktivnosti na pripremi za štampu rukopisa Tarihi-Enveri, čiji prijepisi se čuvaju u obje navedene institucije.


„U Institutu su uradili regeste kompletne Kadićeve hronike, a nama je zadatak da te regeste s modernog turskog jezika prevedemo na bosanski jezik. Naši stručnjaci, ekipa od pet osmanista Biblioteke, već drugu godinu predano radi na projektu. Plan je da u toku 2024. godine završimo projekat i da štampamo ediciju u 50 svezaka“, najavio je Lavić.

O projektu je govorila i dr. Ramiza Smajić, naučni saradnik za oblast starije historije Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu.


„Da je kojim slučajem Muhamed Enveri Kadić rođen negdje drugo, on bi na Filozofskom fakultetu već odavno ima posvećen predmet istraživanju njegovih spoznaja. Smatram da bi jedan takav predmet obogatio naš Filozofski fakultet“, kazala je ona.

Na svečanosti su tradicionalno dodijeljena priznanja i zahvalnice za doprinos u radu Gazi Husrev-begove biblioteke. Dobitnici su: Goethe institut, Ahmet Atabaš, savjetnik za kulturu Ambasade Republike Turske, te dugogodišnji uposlenici Biblioteke Nihad Njemčević i Hamida Karčić.

Također, u okviru programa je postavljena i izložba rukopisa iz Hronike Muhameda Enverija Kadića.




Ramiza Smajić