Jučer (13.01.2023) je u Sarajevu obilježena 486. godišnjica Gazi Husrevbegove biblioteke, posvećena velikom bošnjačkom kroničaru Muhamedu Enveriju Kadiću.

Drago mi je što sam se na vrijeme vratio iz Kine kako bih prisustvovao ovom važnom zlatnom jubileju Gazi Husrevbegove biblioteke od gotovo pet zlatnih stoljeća riznice bosanske povijesne pismenosti, riznice što su je punili veliki bošnjački umovi na pismima - bosančice i arebice te na jeziku bosanskom arapskom, perzijskom, turskom, engleskom, njemačkom, francuskom…

Naši umni bošnjački preci su znali da je identitet nacije i države „kontinuitet pamćenja,“ pamćenja koje se čuva u bibliotekama. Zato je veliki Gazi Husrevbeg pored džamije i medrese u Sarajevu dao da se iz njegovog vakufa podigne biblioteka, gdje će se čuvati i razvijati „kontinuitet pamćenja“ kod Bošnjaka.

To su znali i Gazi Husrevbegovi potomci sve do naših dana, ali nisu bili u mogućnosti da, pored džamije i medrese, podignu zamišljenu Gazinu biblioteku, prema zahtjevu „mjesta i vremena“ kako je to veliki Gazija definirao za svoju medresu.

Allahovom milošću, posrećilo mi se da budem u prilici da se Gazijin san o adekvatnoj biblioteci pored džamije i medrese a prema zahtjevu „mjesta i vremena“ ostvari baš u vrijeme mog reisovskog mandata.

Nedavno na konferenciji u Dohi, Katar, imao sam zadovoljstvo zahvaliti se ljudima, koji su zaslužni da se odmah poslije rata, a nakon više godina čekanja, podigne Gazi Husrevbegova bibliotekeka uz Gazi Husrevbegovu džamiji i medresu.

Bivši Emir Katara Šeikh Hamed bin Khalifa, kojeg zovu „Valid“ - Otac, zaslužuje da mu se u Gazi Husrevbegovoj biblioteci svaki dan uči dova za dug život i dobro zdravlje na Dunjaluku, kao što se svaki dan uči dova Gazi Husrevbegu u Gazi Husrevbegovoj džamiji za vječnu nagradu od Allaha na Ahiretu. Tim više ako se zna da je izgradnja Gazi Husrevbegove biblioteke najveći projekat Islamske zajednice u Sarajevo od vremena Gazi Husrevbega.

Direktor dr. Osman Lavić je jučer podnio iscrpan izvještaj o radu, razvoju i postignućima Gazi Husrevbegove biblioteke u pogledu obrade i očuvanja stoljetne bibliotečne građe, uključujući i digitalizaciju.


No, osjećam mojom moralnom obavezom da naglasim da je u vrijeme opsade Sarajeva izvršeno mikrofilmiranje bibliotečne građe, posebno dragocjenih rukopisa, zahvaljujući donaciji od $40.000.00 od prof. dr. Naqiba Al-Attasa, direktora Međunarodnog instituta islamske misli i civilizacije (ISTAC) u Kuala Lumpuru, gdje sam radio (1991-1993), kao gostujući profesor i odakle sam se vratio u Sarajevo na telefonski poziv Hilme Neimarlije da preuzmem dužnost naibu-reisa. Islamska zajednica je bila u totalnom rasulu, ali uz Allahovu milost digli smo je iz pepela i uredno predali 2012. god. u dobrom stanju prostorno, kadrovski i financijski mom nasljedniku reisu-l-ulemi Huseinu Kavazoviću na upravlajnje.

Jedna kopija mikrofilmiranih rukopisa Gazi Husrevbegove biblioteke je prebačena i pohranjena u biblioteku ISTAC-a u Kuala Lumuru, Malezija, kao rezerva ukoliko bi opet dšlo do opsade Sarajeva i paljevine biblioteka, kao što se to desilo biblioteci u Vijećnici i biblioteci Orijentalnog instituta u Sarajevu.

Ponosan sam na ovaj poduhvat mikrofilmiranja Gazi Husrevbegove biblioteke, mikrofilmiranje koje je osigurala Malezija.

Ima još poduhvata na koje sam ponosan u mom reisovskom mandatu, ali poduhvati izgradnje Gazi Husrevbegove biblioteke i zauzimanje prostora na Kovačima za izgradnju rezidencije za reisu-l-ulemu i administrativni centar Rijaseta su na vrhu ljestvice moje zahvalnosti Svevišnjem Allahu te mog ponosa i časti da se moj narod ima s čime ponositi.

Bilo mi je rečeno da će mi se uručiti priznanje ovom povodom, ali je u međuvremenu došlo do odgode ili promjene te odluke. Zahvaljujem se na tom pokušaju od strane direktora dr. Lavića, ali Allahovo priznanje i nagrada su najdragocjenije.

Koristim se ovom prilikom da čestitam 486. jubilej direktoru Gazi Husrevbegove biblioteke dr. Osmanu Laviću i predsjedniku Upravnog odbora Gazi Husrevbegove biblioteke Hilmi Neimarliji, koji je jako zaslužan da obnaša tu dužnost.

Čestitam mom narodu što u Sarajevu ima jednu od najstarijih i najbogatijih biblioteka u Europi.

Allahu Sveznajući, povećaj nam znanje i osnaži nas da čuvamo i sačuvamo „kontinuitet našeg pamćenja“ u Bosni! Amin!