„ISLAMSKA MISAO“ - ČASOPIS KOJI JE OSTAVIO TRAG U HISTORIJI MUSLIMANA BIH
Autor: Muhamed Hodžić
Objavljeno: 05. Apr 2023. 21:04:41
„Islamska misao“ je naziv časopisa Starješinstva Islamske zajednice SRBiH, Hrvatske i Slovenije, koji je izlazio u periodu od 1978. do 1993. godine.

Već duže vrijeme osjećala se potreba za pokretanjem jednog islamsko-informativnog časopisa Starješinstva, koji bi sistematizovano objedinjavao i prezentirao islamskoj javnosti teorijsko praktični rad Starješinstva, njegovih organizacionih jedinica i odbora Islamske zajednice, navodi se u raspisu Starješinstva IZ BiH, Hrvatske i Slovenije, upućenom svim odborima IZ, članovima Sabora i imamima na području ovog Starješinstva.

Ideja o pokretanju ovoga časopisa aktuelizirana je na zasjedanju Sabora Islamske zajednice u SFRJ, 10. maja 1976. godine, kada su počele i prve pripreme za njegovo izdavanje.

Nakon što je Starješinstvo IZ na čelu sa tadašnjim predsjednikom Starješinstva Ahmedom Smajlovićem, proučilo potrebu i mogućnosti za izdavanje ovakvog časopisa te na temelju zaključka Sabora IZ, pokrenuto je izdavanje stručno informativnog mjesečnog časopisa za islamistiku, teologiju i vjersku informatiku pod nazivom „Islamska misao“.

Kako se u raspisu navodi: „prvi broj časopisa trebao je da izađe u tiražu od 10 000 primjeraka sa početkom Nove hidžretske godine (1389), odnosno 01. decembra 1978. godine.

Časopis će imati 32 stranice, na papiru formata A-4, koji se smatra najpraktičnijim i tehnički najprikladnijim za ovu vrstu edicije. Cijena časopisa nije definitivno određena, ali prema sadašnjoj kalkulaciji koja treba da pokrije samo troškove štampanja, kretaće se oko 10. N. Dinara.
Koncepcija časopisa je, s obzirom na tematiku koju će tretirati određena, a prema sadašnjoj zamisli predviđene su slijedeće rubrike:

1. Kura'an, tefsir i hadis, tekstovi i prevodi;
2. Nauka i kultura, popularna islamsko-filozofska štiva i sadržaji, članci, prevodi i sl., te kulturno-islamska tematika iz područja naše i svjetske islamske kulturne baštine;
3. Iz islamskog svijeta, tekuća aktuelana zbivanja u islamskom svijetu, kraći osvrti, crtice, vijesti;
4. Fikh i šerijatsko pravo, fikhsko-pravna tematika, tekstovi, fetve, poznate uleme u najvažnijim šerijatsko-pravnim pitanjima te odgovori na postavljena pitanja;
5. Naše tribine, prigodni tekstovi, hutbe, instrukcije za imamsku i hatibsko-muallimsku dužnost te informacije o radu i aktivnostima na terenu.
6. Službeni dio, odluke Sabora, Vrhovnog i Republičkog Starješinstva, uputstva, službena saopštenja, organizacijska pitanja, postavljenja, premještaji i razriješenja imama, statistički podaci, izvještaji i drugo.“
(GHB, Arhiv IZ, Zbirka Varia, sign: V-57-21_1978).


Da se primijetiti kako je tematika časopisa veoma široka i raznovrsna i zahtijevala je veliki broj saradnika iz svih navedenih oblasti. Saradnja se posebno očekivala sa terena, od imama i muallima, koji su najneposrdnije uključeni u sve vidove islamskog rada na terenu. Časopis je upravo pružao mogućnost svim imamima, posebno onima koji žele i imaju smisla za pisanje i saradnju, da daju svoj dopirnos u rasvjetljavanju mnogobrojnih teorijsko praktičnih pitanja i dilema iz vjersko prosvjetne oblasti.

Predviđeno je da se prvi brojevi časopisa štampaju u tiražu od 10 000 primjeraka, te je bilo potrebno da svi imami na području Starješinstva, putem hutbe i drugim prigodnim prilikama, upoznaju pripadnike islamske zajednice o pokretanju, značaju i sadržaju ovog časopisa, kao i o potrebi njegovog širenja i rasturanja među pripadnicima IZ.

Kako je i najavljeno, prvi broj „Islamske misli“ izašao je decembra/muharema 1978/1399. godine. „Prvi glavni i odgovorni urednik časopisa bio je prof. dr Ahmed Smajlović. Neki od ostalih istaknutijih urednika su Enes Karić, Ismet Bušatlić i Šefik Kurdić. U maju 1992. godine usljed ratnih dejstava u BiH, došlo je do prekida izlaženja „Islamske misli“. Pokušaj njenog obnavljanja desio se u maju 1993., kada je izašao posljednji broj časopisa.“ (ghb. ba, glasila IZ, Islamska misao).

Priredio: Muhamed Hodžić