Jutros mi prijatelj posla podcast „Oslobođenja“, Direktno sa Vildanom, pokrenutog povodom osamdesete godišnjice ovoga lista. Vildanin gost ovog ponedjeljka, tj., jučer, bio je prof. dr. Ivo Komšić, koji je „učestvovao u stvaranju Vašingtonskog i Dejtonskog sporazuma, bio je član ratnog Predsjedništva Bosne i Hercegovine od 1993. do 1996, bio je i predsjedavajući Doma naroda federalnog Parlamenta, zastupnik u sarajevskoj kantonalnoj Skupštini, od 2013. do 2017. godine gradonačelnik Sarajeva, bio je i dekan Filozofskog fakulteta Sarajevskog univerziteta, a po svojim političkim uvjerenjima je zapravo bio i ostao socijaldemokrata“.



Razgovor Vildane sa Ivom je podug, ali osobno volim slušati teze prof. Komšića pa mi nije bilo teško da ih saslušam do kraja. Neke teze su mi prijemčive, a neke baš i nisu. Prvi puta sam ih čuo glasnije nego ranije na Konferenciji „IGES 2023.: Strateško partnerstvo BiH - Euroatlantski svijet“, koja je održana 22. maja 2023. godine. Drugi puta svoje teze o bošnjačkom nacionalizmu i radikalizmu Profesor je ponovio 26. maja, 2023. na Face TV sa Senadom Hadžifejzovićem i treći puta jučer na podcastu „Oslobođenja“ Direktno sa Vildanom.

Nisu ni domaćica ni njezin gost obraćali pažnju na kritiku prethodno iznošenje ovih teza, koje je gost ponavljao, već su se uglavnom slagali, a te teze prof. dr. Ive Komšića su:

1) Milorad Dodik radikalizira Bošnjake ili jedan dio njih. 2) Dragan Čović je raskinuo savez sa Miloradom Dodikom zahvaljujući viskom predstavniku Christianu Schmidtu. 3) Dragan Čović se više ne poziva na legitimno predstavljanje iako je Bakir Izetbegović to prihvatio potpisom na „Mostarski dogovor“, opet zahvaljujući viskom predstavniku Christianu Schmidtu. 4) Zahvaljujući Christianu Schmidtu Bosna i Hercegovina je dobila status kandidata u Europsku Uniju a ne zahvaljujući domaćim političarima. 5) Američka se strategija u Bosni i Hercegovini bazira na čvrstom savezu između Bošnjaka i Hrvata na temelju „Vašingtonskog sporazuma“. 6) Bošnjačka esdeaovska politika ruši američku strategiju u Bosni i Hercegovini. 7) Bošnjaci, odnosno SDA na čelu sa Bakirom Izetbegovićem je odustala od euroatlantskog puta, dok Hrvati, odnosno HDZ, na čelu sa Draganom Čovićem se zdušno zalaže za euroatlantski put. 8) Bošnjaci ili dio njih se radikalno okreću prema „azijatskom svijetu“ ili „islamsko-hrišćanskog savezu“, Srbi su zaljubljeni u „rusko-srpski svet“, dok su Hrvati jedini, koji se svesrdno zalažu za euroatlantski put Bosne i Hercegovine. 9) Visokog predstavnika Christiana Schmidta ne treba ocjenjivati na sitnim detaljima, kao što je, npr., promjena ustava radi izmjene izbornog zakona prema kojem jedan glas Bošnjaka u Federaciji vrijedi četiri puta manje od glasa Hrvata i deset puta manje od glasa Srba, jer to je “pravda“, koju je nametnuo Schmidt da bi se odblokirao veći entitet „Federacija“, koji nakon toga evo već mjesec dana funkcionira. 10) Ne treba dozvoliti da viski predstavnik ode iz Bosne i Hercegovine jer globalno radi dobar posao za Bosnu. Bošnjaci griješe što ga kritiziraju jer on ima podršku relevantnih institucija u Europi i Americi. 11) Bošnjaci moraju odustati od protesta i pomiriti se sa dominacijom hrvatske politike u Bosni i Hercegovini, koja ne radikalizira Bošnjake kao Dodik osim što se ponekad čula, ali više ne, pokoja žestoka uvreda na Bosnu i Bošnjake od strane predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića i premijera Hrvatske Andreja Plenkovića, koji se „legitimno“ miješa i dogovora sa viskom predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu Christianom Schidtom o izmjenama bosanskog izbornog zakona, kojeg Bošnjaci bespogovorno treba da prihvate te da shvate da im dobri Schmidt želi dobro pa čak i onda kad im zakida neka njihova osnovna ljudska prava. 12) Predsjednik Republike Turske Tajip Redžep Erdogan je u svom govoru imamima i muftijama u Sarajevu 7. septembra, 2022. poručio: „Zapad postoji da bi podijelio i iscijepao muslimane.“ Otada, Bošnjaci šire antieuropsku histeriju u smislu da je Europa kršćanska i križarska. 13) Bošnjaci na neki način žele da protjeraju Hrvate iz srednje Bosne, gdje je očuvana multietničnost i gdje se ona mora održati jer to je kičma Bosne.

To su, dakle, „legitimne“ teze prof. dr. Ive Komšića.

Pošto se smatram „legitimnim“ Bošnjakom imam potrebu da dobronamjerno postavim neka pitanja uvaženom profesoru Komšiću, kojeg držim da je dobronamjeran, jer ove teze nisu izazov ni za koga drugog već za „legitimne“ Bošnjake, koji se u zadnje vrijeme naopako radikaliziraju.

Prvo, „radikalizam“ znači (prema lat. korijen) pojam, koji označava korjenitost beskompromisnost te dosljednost u zastupanju nekog mišljenja, djelovanja, teorije ili ideologije. Pitam profesora Komšića: Je li Bošnjacima grijeh biti korijenit, beskompromisan i dosljedan u zastupanju neovisnosti, cjelovitosti i suverenosti bosanske države?

Drugo, da li vi, profesore Komšiću, zaista mislite da Milorad Dodik radikalizira Bošnjake svojom otrovnom retorikom ako ih ni Karadžić ni Mladić nisu mogli radikalizirati svojom genocidnom kamom?

Treće, da li vi, Komšiću, zaista mislite da je Dragan Čović, nasljednik Mate Bobana, raskinuo savez sa Miloradom Dodikom, nasljednikom Radovana Karadžić?

Četvrto, da li vi, Komšiću, zaista vjerujete da je Christian Schmidt došao u Bosnu da spasi građansku supstancu bosanske države i uvede bosansko društvo i državu u EU ili je Schmidt došao da oživi koncept trećeg entiteta zvanog „Herceg Bosna“ prema željama i potrebama hrvatske politike iz Zagreba, koju provodi bosanski HDZ na čelu sa Draganom Čovićem?

Peto, da li vi, Komšiću, podržavate odluku visokog predstavnika Christiana Schmidta na dan izbora, kojom mijenja ustav i pomiče granicu nepoštivanja osnovnih ljudskih prava Bošnjacima tako da jedan glas Bošnjaka u Federaciji vrijedi četiri puta manje od glasa Hrvata?

Šesto, jeste li, Komšiću, ikada čuli ijednog Bošnjaka, političara ili nekog drugog, da je javno ili privatno bio protiv euroatlantskih integracija bosanskog društva i države bilo kada i u bilo kojim okolnostima pa čak i onda kada je Bošnjacima bio u pitanju goli opstanak u Europi, koja je nijemo posmatrala genocid i udruženi zločinački poduhvat nad njima?

Sedmo, jeste li, Komšiću, ikada čuli relevantnog Bošnjaka u političkom i javnom životu da je zagovarao „azijatski svijet“ ili „islamsko-hrišćanski savez?

Osmo, da li vi, Komšiću, zaista ocjenjujete bošnjačku politiku na temelju otkačenih spinova, koji lutaju po društvenim mrežama o antiamerikanizmu kod Bošnjaka? Evo dok ovo pišem Američki teški bombarderi nadlijeću Sarajevo. Ima li ijedan Bošnjak, koji je protiv toga?

Deveto, zar vi, Komšiću, zaista mislite da jedan govor, poput govora predsjednika Turske Tajipa Redžćepa Erdogana može okrenuti Bošnjake, posebno imame i muftije, protiv Europe i Zapada?

Deseto, čuli smo sve šta ne valja u Bošnjaka. Ima li, profesore Komšiću, išta što je dobroga u Bošnjaka da bi bili ravni hrvatskoj uljudbi nakon što se osafunjaju u hrvatskoj aparthejdskoj retorici i parfemišu u hrvatskoj europsko-paternalističkoj politici što bi trebalo da ih odvrati od „azijatskog svijeta“ i „islamsko-hrišćanskog saveza“?

Jedanaesto, da li vi, Komšiću, zaista misliti da je Bošnjacima ikad palo na pamet da protjeraju Hrvate iz srednje Bosne? Da li vi, zaista, u to vjerujete?

Dragi Bošnjaci,
Ova pitanja su samo naizgled upućena prof. dr. Ivi Komšiću. A, u stvari, ova pitanja su upućena nama, Bošnjacima, jer ove teze Ive Komšića valja nam shvatiti ozbiljno i valja nam osmisliti antiteze, koje su suvisle i uvjerljive ne zbog bilo koga, već zbog nas samih.

Činjenica je, dragi moji, da nam se politička i državna pamet razvlači sa neizvjesnim ishodom. Narod, koji je preživio genocid i udruženi zločinački poduhvat nema pravo na luksuz poigravanja sa svojom sudbinom zbog neodgovornih ahmaka u njegovim redovima.

Učim dovu Svevišnjem Allahu da nas urazumi da shvatimo, da nam otvori uši da čujemo i da nam otvori oči da vidimo opasnost, koja nas vreba iznutra prije nego izvana! Amin!