“Poslije 11. jula sve utihne i godinu dana se uglavnom šuti. Mislim da bi preko cijele godine trebalo da idu i medijske aktivnosti i svi drugi programi koji podsjećaju na ono što se desilo u Srebrenici”, govori u intervjuu “Jedan” predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 28. godišnjice genocida u Srebrenici Hamdija Fejzić.

Fejzić kaže da je gotovo 99 posto poslova u vezi organizacije ovogodišnjeg obilježavanja urađeno. Ove godine će u mezarju u Potočarima biti ukopani zemni ostaci 30 identificiranih žrtava genocida. Sve što se radi tokom jula mjeseca, ostaje pomalo u sjeni činjenice da Srebrenica poslije 11 jula bude zaboravljena, smatra Fejzić.

Protiv ukopa nekompletnih skeleta u zajedničku spomen kosturnicu
U Organizacionom odboru razmišljaju i o činjenici da veliki broj porodica nije spreman da ukopa nekompletne zemne ostatke svojih bližnjih ubijenih u genocidu.

„Moje mišljenje je da ih oni ukopaju bez obzira koliko kostiju nalaze. Bitnije je da se u mezarju Memorijalnog centra nađe njihov nišan i na taj način se pošalje poruka svima onima koji dođu u Memorijalni centar i javnosti da je taj čovjek bio živ i da je ubijen u genocidu“, govori Hamdija Fejzić.

Fejzić ističe da ne postoji spremnost porodica, kao ni Organizacionog odbora, da se neidentificirani zemni ostaci, odnosno pojedinačne kosti, ukopaju u zajedničku grobnicu. Ideja o zajedničkoj grobnici N.N. osoba, kaže Fejzić, nije nova, te da takvih slučajeva ima oko 120. Porodice smatraju da treba još čekati i vidjeti hoće li će pojaviti novi uzorci krvi srodnika žrtava koji bi pomogli u procesu identifikacije.

„Nadamo se da će tehnologija napredovati i da ćemo moći da dođemo do toga ko je to i koga ćemo mi da ukopamo u mezarje, kome ćemo da klanjamo dženazu. Mi uglavnom radimo na tome, pokušavamo da vrijeme učini svoje jer svi su ti ljudi imali ime i prezime, imali su od koga su rođeni, ko ih je othranio. Zato bi željeli da na njihovim nišanima piše njihovo ime i prezime, a ne da to bude N.N. osoba“, govori za BHRT predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 28. godišnjice genocida nad Bošnjacima sigurne zone UN-a Srebrenica Hamdija Fejzić.

Marš mira ili marš sjećanja na žrtve genocida?
I ove godine, u sklopu obilježavanja godišnjice genocida and Bošnjacima zaštićene zone Srebrenica UN-a, bit će organiziran „Marš mira“. Nakon pandemije koronavirusa, kada je smanjen broj učesnika marša, ove bi godine bi trebalo da vrati masovnost, smatra Fejzić. Za Marš mira je do sada prijavljeno oko 3.500 učesnika, a u Organizacionom odboru očekuju preko 5.000 učesnika.

Marš mira neće mijenjati ime u „Marš sjećanja za žrtve genocida“, što je bio jedan od prijedloga. Hamdija Fejzić objašnjava i zbog čega.

„Mi sa Maršem mira imamo pješački pohod sjećanja na sve ono što se desilo na tom putu, na sve ono što se desilo u Podrinju, u Srebrenici, sjećanje na sve žrtve genocida, ali šaljemo i poruku mira. Mi smo se ovdje vratili u Srebrenicu i želimo da živimo na ovom prostoru i zbog toga ovo nosi ime „Marš mira“. Mi time poručujemo da se mi sjećamo žrtava, odajemo im dužnu pažnju, ali da želimo da živimo na ovim prostorima bez obzira ko to bio s nama komšija i dijelio ovaj prostor“, govori, između ostalog, u intervjuu „Jedan“ predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 28. godišnjice genocida u Srebrenici Hamdija Fejzić.

(Foto: Agencija Anadolija)