(Patria) - Visoki predstavnik Christian Schmidt uskoro će Vijeću sigurnosti UN-a podnijeti izvještaj koji se odnosi na period obilježen značajnim porastom tenzija.

Portal Vijesti.ba objavio je dio izvještaja u kojem Schmidt navodi da se radi o vanrednoj krizi u Bosni i Hercegovini - najvećoj od potpisivanja Dejtona pa do danas.

Schmidt podsjeća da je Sud BiH 26. februara 2025. donio prvostepenu presudu i osudio predsjednika Rs Milorada Dodika na godinu zatvora i zabranu obavljanja političkih funkcija u trajanju od šest godina zbog krivičnog djela "neizvršenje odluke visokog predstavnika".

"Nakon presude, vlasti Rs odgovorile su neviđenim napadima na ustavni poredak BiH usvajanjem zakona koji efektivno zabranjuju državni nivo pravosuđa i državnih organa za provođenje zakona od djelovanja na teritoriji Rs.

Ove radnje su namijenjene stvaranju paralelnog i konfliktnog sistema između državnih i entitetskih institucija", navodi Schmidt.

U izvještaju potcrtava da vlasti u Rs pozivaju na "mirno razdruživanje" i "odvajanje" entiteta Republika srpska.

Naglašava da je donošenje zakona u Narodnoj skupštini Rs o zabrani rada pravosudnih institucija BiH i organa za provođenje zakona na teritoriji Rs de facto entitetski nagovještaj secesije.

"Predsjednik Rs Dodik najavio je planove za podnošenje nacrta novog Ustava Rs. Ovaj pokušaj usvajanja novog entitetskog ustava predstavlja posebno opasan korak.

U ovim zabrinjavajućim vremenima sa zahvalnošću primjećujem nepokolebljivost međunarodne zajednice u podršci BiH u njenom nastojanju da se odbrani od svih prijetnji koje se ponavljaju.

Moram, međutim, naglasiti da je vrijeme ključno u odnosu na trenutne izazove s kojima se Bosna i Hercegovina suočava", potcrtava Schmidt.

Navodi i da izvještajni period karakterišu vanredni napadi na Okvirni sporazum za mir u BiH s eksplicitnim elementima secesionizma koji preduzima vlast Rs i njen predsjednik Milorad Dodik.

"Ovi napadi predstavljaju ozbiljnu prijetnju održivosti Općeg okvirnog sporazuma za mir, uključujući i sigurnost i stabilnost u zemlji, kao i u regionu, čime se u pitanje dovode svi relevantni procesi i reforme", naveo je Schmidt.

Također konstatuje razlike u stavovima među članovima koalicije na državnom nivou, koje su na kraju kulminirale odlukom Trojke (SDP BiH, NiP, NS) o raskidu Koalicije sa SNSD-om, dok su opozicione stranke u Rs (PDP, SDS, Za pravdu i red) izrazile spremnost da učestvuju u vlasti na državnom nivou.

"Odmah je uslijedila inicijativa Trojke da smijeni potpredsjednika Nebojšu Radmanovića (SNSD) sa funkcije u Kolegijumu. Trojka je naknadno podnijela zahtjev za smjenu svih članova Kolegijuma iz SNSD-a u Domu naroda i svih ministara i zamjenika ministara iz SNSD-a u Vijeću ministara BiH", dodaje Schmidt.

Ocjenjuje i da se rekonstrukcija vlasti pokazala teškom jer SNSD ima brojčanu moć da blokira odluke u Domu naroda Parlamenta BiH.

"Isto vrijedi i za Vijeće ministara BiH, gdje ministri SNSD-a blokiraju procese donošenja odluka zbog uslova konsenzusa u Kolegiju", ističe Schmidt.

Navodi i da HDZ BiH, kao najveća hrvatska politička stranka, nastavlja da daje prioritet izmjenama Izbornog zakona BiH za članove Predsjedništva BiH.

"HDZ BiH, kao najveća hrvatska politička stranka, nastavlja da stavlja kao prioritet izmjene Izbornog zakona BiH za članove Predsjedništva BiH ispred drugih problema, uključujući i funkcionalnost države i provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava.

U tom smislu, insistiranje HDZ-a na izbornoj reformi kao conditio sine qua non u sadašnjem političkom kontekstu je jednodimenzionalno i spriječilo je neke od promjena koje su potrebne kako bi se pomoglo zemlji da izađe iz trenutne političke situacije i zastoja", dodao je Schmidt.