Međunarodna zajednica i dalje ne napušta staru paradigmu o BiH kao postkonfliktnom društvu, naše najbliže komšije ponovile su svoje odranije poznate stavove, a krucijalni je bio istup predstavnika SAD-a koji bi se mogao protumačiti najavom novog puta za našu zemlju.

Na ovaj je način bivši diplomata i član Kruga 99 Fuad Đidić za Novinsku agenciju Patria (NAP) prokomentarisao sinoćnju sjednicu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) u New Yorku na kojoj je raspravljano o situaciji u našoj zemlji.

Đidić podsjeća da je američki predstavnik pri UN-u John Kelley, između ostalog, sinoć iskazao podršku suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru BiH, te dodaje da je osim toga izrekao i još jednu veoma važnu rečenicu:

"SAD ostaju posvećene stabilnosti u Bosni i Hercegovini i Dejtonskom mirovnom sporazumu, i podržavaju Bosnu i Hercegovinu dok radi na osiguravanju budućnosti svih svojih građana."

- Moglo bi se protumačiti da Sjedinjene Američke Države stavljajući težište na budućnost bh. građana najavljuju neki novi put za našu državu, - kaže Đidić, dodajući da bez liderstva SAD-a stanje u BiH ne može biti razriješeno.

Negativnim je okarakterisao sinoćnje obraćanje predstavnika Evropske unije, koji je koristio staru paradigmu, - da je Bosna Hercegovina i danas postkonfliktno društvo.

- Govorio je o BiH kao o društvu u kojem se konstruktivnim dijalogom mogu dogovoriti tri strane. A mi dobro vidimo da u proteklih 30 godina od tog dogovora naroda, odnosno od takve vrste pristupa postkonfliktnom društvu nema ništa.

Mi trenutno živimo u jednom novom, pretkonfliktnom stanju koje iz političke vodi u sigurnosnu krizu. A visoki predstavnik Christian Schmidt govorio je samo o političkoj krizi. Međutim, ova kriza ima elemente i sigurnosne. Schmidt je taj momenat preskočio, ne znam iz kojih razloga, - navodi Đidić.

A tvrdnju da Bosna i Hercegovina ima i elemente sigurnosne krize potkrijepio je najavom entiteta Rs o stupanju u vojni savez sa Srbijom i Mađarskom, i oslanjanja predsjednika Rs Milorada Dodika na vojnu pomoć Mađarske.

- Mađarski premijer Viktor Orban na to je uzvratio riječima da će vojno štititi Republiku srpsku, i to su prvi nagovještaji i elementi te sigurnosne krize, - ocjenjuje Đidić.

S druge strane, nastavlja naš sagovornik, naše komšije sinoć su pokazale svoju dobro poznatu staru politiku - Hrvatska je pružila punu podršku novom Izbornom zakonu BiH, a Srbija zatražila odlazak visokog predstavnika iz Bosne i Hercegovine.

- Dakle, i jedni i drugi pod svojim političkim "oblandama" traže fragmentaciju i podjelu Bosne, i oni su sinoć te svoje stavove ponovili, - govori Đidić.

Kaže i kako bi nakon sinoćnje sjednice trebali uslijediti konkretni dokazi podrške međunarodne zajednice Bosni i Hercegovini koja bi se prije svega ogledala u raspoređivanju snaga EUFOR-a na područje Brčko distrikta.

- Da bih se ja kao građanin ove zemlje mogao pouzdati u snage EUFOR-a, one nužno trebaju biti raspoređene u Brčko distriktu, i to će u stvari i dokazati njihovu kredibilnost, - navodi Đidić.

Smatra da je podrška međunarodne zajednice znatno opala odlaskom sada već bivšeg američkog ambasadora u BiH Michaela Murphyja, dok visoki predstavnik Christian Schmidt djeluje potpuno izgubljen.

- Lično mislim da je potrebno završiti s tim floskulama, odnosno paradigmom da smo mi još u postkonfliktnom društvu. Davno smo mi napustili taj period, mi smo ušli u jednu potpuno novu fazu, odnosno krizu za koju moramo pronaći adekvatno rješenje, - rekao je Đidić.

Po staroj paradigmi, koju i dalje zastupa međunarodna zajednica, a koja se ogleda u pozivima upućenim ka sve tri strane da razgovaraju i dogovore se, Đidić kaže kako se ne može pronaći pravo rješenje za krizu u BiH.

- To očigledno 30 godina nije dalo, niti će dati ikakve rezultate, već će samo ohrabrivati prorusku stranu u BiH, dakle Dodika, ali i Srbiju i Hrvatsku da nastave sa svojim destruktivnim i po BiH opasnim politikama.

Međunarodna zajednica mora napustiti svoju staru paradigmu, koja je bila očita na sinoćnjoj sjednici Vijeća sigurnosti. Jedino su Amerikanci dali jedan mig da bi eventualno mogli otvoriti prostor za jednu novu viziju BiH, - zaključuje Đidić.