Monografija o bratstvu CRNOVRŠANIN, koja je 2024.g., izašla iz štampe, či je autor Šaban Ć. Crnovršanin iz Assena, Hollandija, okupila je ponovo cjelokupno bratstvo koje se već dugi niz godina bilo počelo osipati iz nekih, za sada, još nejasnih historijskih zbivanja, a koja su u prošlosti bila zabeležena i kod mnogih drugih plemena i bratstava.
Autor ove zapažene monografije sa čitavim stručnim timom pomagača je uspio, iscrpnim istraživanjima, preko raznih arhivskih dokumenata, svjedočenja najstarijih članova ovoga bratstva i nizom drugih dokumenata, doći do vrlo važnih više-vjekovnih historijskih podataka o samom porijeklu i kretanju ovog bratstva.
Bratstvo CRNOVRŠANIN je jedno vrlo brojno i ugledno Sandžačko bratstvo, koje je dobilo ime po mjestu prve postojbine Crnom Vrhu, ispod Jelovice planine, nedaleko od Berana, i to kada su bili definitivno protjerani iz svog rodnog kraja oko 1850.g., od strane ratobornih vasojevićkih, crnogorskih plemena. Od tog vremena počinje izbjelička i muhadžirska epopeja ovog cijenjenog bratstva, koje je još u Tursko doba iznjedrilo neke poznate i ugledne svoje članove (kajmakame, poreske činovnike i dr.) da bi kasnije u Srbiji, Crnoj Gori, bivšoj i novoj Jugoslaviji imali podosta vrlo uglednih predstavnika u nauci, politici i vlasti (doktori, profesori, književnici, političari, državni sekretari, ministri i td.)
Ono po čemu je posebno zanimljiva i vrijedna ova monografija je u tome što pruža niz dokumenata i činjenica o nekoliko drugih prezimena koja izvorno vode porijeklo od bratstva CRNOVRŠANIN. Autor tako u knjizi navodi sledeća prezimena:
- NURADINOVIĆ (Sebečevo, Novi Pazar),
- SINANOVIĆ (Sebečevo, Novi Pazar),
- MUŠOVIĆ (Sebečevo, Novi Pazar),
- ŠABANOVIĆ (Sebečevo, Novi Pazar),
- MUSTAFIĆ (Novi Pazar),
- BAHOVIĆ (Kostiće pa Turska, Bijelo Plje),
- MEMIĆ (Memović), (Plav), zatim u Turskoj,
- AKOVA (Bursa i okolina),
- FIRAT (Istanbul, najviše u Opštini Bakirkoy),
- YENIBAYRAK (Istanbul, opština Bajram-paša),
- YENIAY (Izmir, Adapazar, Kartal i dr. mjesta),
- KESTANE (Adapazar i selo Aktaš kod Adapazara),
- YENİGÜN (Novi Dan), (Adapazar i okolna mjesta),
- BAHTIYAR i BAHTIYAROGLU (Istanbul-Bajrampaša i Pendik).
Postoji vjerovatnoća da ima još nekih prezimena, do kojih se za sada, ipak, nije uspjelo doći, ali će ova vrijedna monografija u neko doglednije vrijeme i takve privući sebi pa tako ovo veliko bratstvo (jedno od najvećih Sandžačkih bratstava, koje prema realnim procjenama sada broji nekoliko hiljada članova, sam autor pominje negdje cifru od oko pet hiljada, od kojih skoro dvije trećine danas žive u iseljeništvu, ponajviše u Turskoj, a zatim u više evropskih zemalja, Amerike i Australije) ujediniti u učiniti ga još uglednijim i većim.
U to ime upućujemo najiskrenije čestitke i priznanje autoru Šabanu Ć. Crnovršaninu i njegovom vrijednom timu na ovako jednoj uspješnoj i stručno obrađenoj monografiji. S toga je od srca preporučujemo svim čitateljima i poštivaocima ovog velikog, uglednog i cijenjenog bratstva CRNOVRŠANIN, kao i svim durgim prezimenima koja direktno ili indirektno vode porijeklo od njih ili imaju sa njima bliske rodbinske veze (odive, prijatelji i td.), piše Tim za medijske publikacije.