Na Spomeniku posvećenom svim civilnim žrtvama ratova na prostoru bivše Jugoslavije od 1991. do 2001. godine, na Pobrežju, u Podgorici, odao sam počast žrtvama genocida u Srebrenici. Takođe, u crkvi svetog Đorđa u Podgorici prislužio sam svijeću za pokoj duša svih žrtava genocida.


Dan sjećanja na Srebrenicu ustanovljen je u spomen na genocid 1995. godine. Prostori bivše Jugoslavije zbog traumatičnih posljedica različitih ideologija i velikonacionalizama prinuđeni su na opsjednutost sjećanjima. Inicijativa da se u Crnoj Gori uspostavi Dan sjećanja na genocid u Srebrenici upućena je još u junu 2005. tadašnjem premijeru Milu Đukanoviću. Današnje vlasti i pored napretka u procesu suočavanja s prošlošću još uvijek nijesu uspostavile nacionalni dan sjećanja. Važno je što je zvanična delegacija Vlade Crne Gore, mješovoitog etničkog sastava, prisutna u Memorijalnom centru u Srebrenici. To je snažna poruka za postgenocidne politike i protiv negiranja genocida. Ipak, decenijama ukazujemo da fokus pažnje zvaničnika ne treba biti na komemorativnim aktivnostima van Crne Gore. U skladu sa rezolucijama Skupštine Crne Gore i Ujedinjenih nacija, važna je mobilizacija memorijalizacije u našem društvu. Posebno mladima treba pomoći u razumijevanju genocida i uloge nacionalističkih politika i motiva koji su nažalost i danas prisutni, noseći i smrtonosne prijetnje.


Sjećanje na žrtve je prilika da se ukaže na značaj i neophodnost pokajanja. Osuđeni general Vojske Republike srpske Radislav Krstić javno se pokajao. U priznanju svoje odgovornosti za genocid, general Krstić posebno se obratio mladima sa područja bivše SFRJ pozivajući ih da okruženje u kojem žive učine boljim, piše u saopćenju Aleksandar Saša Zeković, član Građanske inicijative “21. maj” i aktivista sjećanja.