Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Historija Sandzak
Matica Bošnjaka Sandžaka: Etièko-sociološki aspekt
(Rožaje, Bošnjaèka stranka, Centar za kulturu i APR TV 29. septembar 2007.)
PRILOG RASPRAVI O POLOŽAJU BOŠNJAKA U SVJETLU NOVOG USTAVA U CRNOJ GORI
Procitaj komentar
Objavljeno: 08. October 2007. 00:10:00
Onima kojima smetaju pripadnici drugih etnosa i religija, zacijelo, oni su u sukobu sa istinom i Bogom.


Prof. dr Šefket KRCIÆ

* Izlaganje prof. dr. Šefketa Krciæa na skupu na otvorenoj tribini: “Položaj Bošnjaka u svjetlu novog prijedloga ustava u Crnoj Gori.” Bošnjaèka stranka, Rožaje, Centar za kulturu i APR TV 29. septembar 2007. U raspravi su pored dr. Šefketa Krciæa, sudjelovali: poslanik Kemal Purišiæ, prof. dr. Èedomir Èupiæ, prof. dr Abedin Feroviæ, prof. dr. Sefer Meðedoviæ, prof. Suljo Mustafiæ, mr. Ervin Ibrahimagiæ i drugi. Ovaj skup su prenosile televizije Crne Gore, Regionalna televizija Sandžaka i APR Rožaje.
Prilog


Najprije želim da uputim èestitke svim graðanima grada Rožaja i prvacima ovog kraja, u povodu Dana opštine 30. septembar.
Poštovana javnosti, drage kolege, zahvaljujem se organizatoru na ljubaznom pozivu da sudjelujem u ovoj raspravi o tako aktuelnoj temi, kao što je - položaj Bošnjaka u Crnoj Gori u kontekstu koncepcije novog prijedloga ustava i da sa svoje strane dam jedan svoj prilaz u cilju rasvjetljavanja ovog pitanja o kojem sam se oglašavao u javnosti i vodio više polemika. Svoj prilog æu iznijeti kroz problematizaciju nekoliko pitanja: Smisao ustava, Etièko-sociološka atmosfera, Koncepta novog prijedloga Ustava R. Crne Gore, dalje, da ustav èuva identitetsku dimenziju svakog naroda i kroz ravnomjerniji regionalni razvoj. Na kraju æu iznijeti zakljuène i kritièke reference, u vezi dalje elaboracije prijedloga Ustava Crne Gore. Dakle, nadovezaæu se na moje prethodnike, kolege poslanika Purišiæa, te profesore dr Èupiæa i dr Feroviæa, s nadom, da ima razloga da shvate da æu unijeti odreðeni debatni poligon, jer strukturu društva Crne Gore prouèavam pune tri decenije. U tom smislu, Crna Gora danas želi da se svijetu predstavi kao multietnièka država, kao što ona i jeste, a na unutrašnjem planu ta ista država, djeluje kao privatni posjed odreðenog klana, koji samo favorizira jednu naciju, tj. Crnogorce dukljanske orijentacije. Zbog toga je i sva ova nervozna diskusija izmeðu vlasti i opozicije, gdje su poljuljane sve pravne i humanistièke vrijednosti.

Smisao ustava


Poznata je èinjenica, da je ustav znaèajan državni i društveni akt koji, u materijalnom smislu obuhvata fundamentalna pravila o društvenom i državnom ureðenju jedne zemlje i njenom pravno-politièkom sistemu i to nezavisno od forme u kojoj su izražena.
S druge strane, u formalnom smislu ustav oznaèava poseban pisani, kodificirani opæi pravni akt i to najjaèe pravne snage u kome su spomenuta kljuèna i osnovna pravila izražena. I dok svaka, pa i najrudimentarnija državna zajednica, ima u materijalnom smislu, ustav u formalnom smislu, poèev od Medinskog ustava i ranije, u formalnom smislu pojavio se tek u drugoj polovici XVIII stoljeæa.
Radi informacije, s izuzetkom svega nekoliko zemalja, ustav u formalnom smislu danas imaju sve države svijeta. Danas su suverenost naroda i pisani ustav postali, ideološki i praktièno, sinonimi. Sve zemlje podjednako nastoje da ustavom ukažu na svoju nezavisnost, te na promjenu ekonomske ili politièke organizacije, produbljivanje usvojenog pravca društvenog razvoja.
Gledano sociološki, pisani ustavi uzimaju se za prekretnice u društvenom razvoju zemalja koje su usvojile ovakav oblik izražavanja svog ustava u materijalnom smislu. Meðutim, paradoks sadašnje vlasti Crne Gore, uprkos u predreferendumskim obeæanjima, želi da izigra odreðene stavove koji se tièu integriteta i identiteta naroda koji èine njenu multietnièku strukturu. Naime, samo se žele forsirati etnos Crnogoraca, koji èini oko 40 odsto populacije. Dakle, nijedan narod u Crnoj Gori nije u veæini. Zato je neophodno propisati sve narode, bez izuzetka koji u Crnoj Gori žive, imaju svoju autohtonu dimenziju, meðu njima, razumije se, i Bošnjake.
Složiæete se, nadam se, poštovane kolege, sve to nameæe pitanje: da li su ustavi stvarno tako moæno sredstvo društvenog preobražaja! Najprije bi trebalo ukazati da se ustavima nikada nisu izvršili, niti je to moguæe, fundamentalni preobražaji u jednom društvu u smislu stvaranja novih nacionalnih polarizacija ili promjene nacionalanog nosioca politièke vlasti. To je bilo moguæe nekad, kada narodi nisu imali jaku inteligenciju, pa su vlastodršci mogli da rade šta hoæe. Danas to nije sluèaj, veæ se kritièka misao èuje i želi ugraðivati u najveæe dokumnte i akte. Upravo zbog toga, vlasti sa podozrenjem gledaju na intelektulace i znanstvenike, posebno pisce. Dakle, da budem jasan, intelektualna misao je ona armatura za oèuvanje identiteta, u suprotnom imat æemo beton bez armature, a njegova trajnost je svima znana.

Bošnjacima prijeti opasnost


Ukoliko ne bi Bošnjaci bili navedeni u ustavu, kao i drugi narodi, prijeti opasnost, da više nikada nijedan Bošnjak ne može dobiti znaèajnu funkciju u politièkom društvenom i univerzitetskom životu Crne Gore. Takvo sredstvo suviše je slabo da bude brana od politièkih autokrata i diktatora koje stvara pogodno društveno tle, posebno od AB, tj. jogurt i balvan revolucije do danas.

Vlastima je stalo da nabrzinu asimiliraju Bošnjake


Konfuzija koja se stvara u raspravi o prijedlogu ustava, svjedoèi, da je vlastima iskljuèivo stalo da jedan dio manjinskih naroda na brzinu asimiliraju, èak i forsiranje prozetilizma i naruèenih sudskih procesa. Zatim, naglo forsiranje konfesije musliman u nacionalnom smislu rijeèi, kako bi se oslabila pozicija Bošnjaka. Ovom pitanju treba da se posveti više i zvanièno Sarajevo, koje bi trebalo da digne glas za zaštitu Bošnjak u Crnoj Gori.

Bošnjaci treba da budu konstitutivni, a ne podstanarski narod


Èinjenica je da regija, odnosno opštine u kojima žive Bošnjaci su marganilizirane od strane vladajuæeg klana i upravo taj južni Sandžak ili sjeverna Crna Gora je najnerazvijeniji dio Europe.
U tom kontektu Bošnjacima je, kao i drugim narodima, kojima se od nekih grupacija osporava nacionalni identitet, da sa svojim punim i pravim imenom budu zastupljeni, odnosno na relevantan naèin legitimirani u najveæem državnom aktu. U suprotnom, Bošnjaci æe biti bezimeni narod. Dakle, Bošnjaci treba da budu konstitutivni, a ne podstanarski narod.

Ukoliko ne budemo zapisani na tom parèetu papira, nad Bošnjacima æe se sprovoditi neviðeni teror i progonstvo


Ukoliko ne budemo zapisani na tom parèetu papira, anticipiramo, da æe se nad Bošnjacima sprovoditi neviðeni teror i progonstva, o èemu svjedoèi i minulo vrijeme u zadnje dvije decenije, a upravo se naravnilo dvije decenije od famozne XII sjednice CK Srbije, èak protagonisti su i dalje na sceni Crne Gore danas.

Dijaspora gubi državljanstvo


Zato oni koji su vjerovali kameleonima i sami su postali kameleoni. To posebno važi, za one naše pojedince i grupacije iz dijaspore, koji su zahvaljujuæi plaæenim avionskim kartama, dolazili na referendum iz Amerike, zapadne Europe i drugih krajeva, da glasaju za privatnu državu jednog klana. Danas, svjedoci smo da taj isti klan traži javno da se našim zemljacima u svijetu, posebno sunarodnicima, koji su dobili amerièko ili neko državljanstava zapadne Europe, oduzme državljanstvo Crne Gore?! Eto još jedne kukavièke tendencije aktualnih vlasti Crne Gore, koji ugrožavaju slobode i ljudska prave svojih državljana. Hoæemo da vjerujemo da opozicija neæe dozvoliti, da se graðanima oduzimaju državaljanstva, ako su meðuvremeno stekli neko drugo.

Sticanje prijateljstva od Švicarske do domovine Bosne i Hercegovine


Crna Gora bi trebala da stekne prijatelje u okružnju, posebno oko krucijalnih pitanja poštovana ravnopravnosti naroda, koji bi noviji ustav, ne samo spomenuo, veæ i u cijelosti zaštitio, da se svi jezici u Crnoj Gori poštuju kao ravnopravni, kako je to u drugim zemljama Europe: poèev od Švicarske, Austrije, Belgije, pa do naše matiène domovine Bosne i Hercegovine.
Jasno, ove promjene determinišu èinioci vezani za uslove materijalne egzistencije jednog društva i njihovi ustavi, po pravilu, pismeno izražavaju a posteriori. Upravo se, zbog toga, mnoge presudne društvene promjene i vezuju za pisani ustav, jer one tada, buduæi da su u ustavu izražene u pisanom obliku, postaju vidljive, kao što je to primjer današnjeg koncepta prijedlog ustava Crne Gore, kojim se želi ugroziti nacionalni identitet, izuzimajuæi Crnogorce, svih drugih naroda. Posebno je ugrožen identitet Bošnjaka, od kojih crnogorski vlastodržci žele stvoriti tri grupacije, kako bi ih ponizili i razjedinili. Na taj naèin, ako ustav ne registruje postojanje naroda, nakon usvajanja, mi Bošnjaci i drugi narodi koji èinimo multietnièku sliku Crne Gore bit æe nepostojeæi narodi u partijskoj DPS državi, kojom vlada veæ 18 godina jedna prepoznatljiva Miloševiæeva klika, koja s vremena na vrijeme promijeni džemper nekim sezonskim odijelom! Takvo stanje govori o ponižavajuæem položaju Bošnjaka u Crnoj Gori. Tako dva naša zastupnika u Parlamentu Crne Gore imaju velike muke, posebno sa našim tzv. sunarodnicima iz režimske partije, koji iznose u javnost naruèena mišljenja i stavove vladajuæeg klana, sa osnovnom tendencijom organizacijom Bošnjaka.
U tom pravcu, društvene promjene, koje želimo i apostrofiramo, mogu biti samo rezultat jednog dinamiènog i raznovrsnog djelovanja opozicije u globalnom smislu, ako se želi ostvariti san demokracije, a to je jednakost i ravnopravnost svih. Zato ako se prihvate stavovi vladajuæeg klana imat æemo Crnu Goru, kao onu Njemaèku iz 1933., kada je lider Treæeg Rajha stvarao od Njemaca nad-naciju, tj. jedini odabrani narod. U novim uvjetima, èini nam se da je slièna situacija, tj. prepoznatljiva oko nametanja stavova od vladajuæeg klana u Crnoj Gori, sem što je razlika da glavne stavove ne iznosi aktualni premijer, veæ tajna kabina preko svojih moænika. U takvoj situaciji, mislim da nije tako anticipirati vrijeme koje dolazi, a politièari imaju u zadatak da predviðaju pojave, a ne da kasne. Historièar može imati distancu, ali politièarev zadatak jeste da ne kasni, veæ da ide ispred vremena, kako bi razoblièio prepreke i zamke koje se narodu, kojem pripada, postavljaju. Zato politièka analiza treba da da naznake prelaska iz starog u novo društveno stanje. Zato se promjene koje donosi ustav i vezuju za formalno pravno svjedoèanstvo u kome su izražene. Prema tome, pisanim ustavima su otuda pridavana svojstva koja oni nikada nisu mogli imati tj. poluge u društvenom razvoju zemalja i naroda.
Gledano sa stanovišta etike i sociologije, pisanim ustavima društvene promjene nikada se nisu vršile formalnim aktima veæ društvenim faktima, pri èemu su pisani ustavi bili samo pogodno “kostimiranje” takvih promjena, odnosno fakata.
U politièkoj historiji i suvremenoj politièkoj stvarnosti zemalja, fundamentalna vrijednost pisanog ustava je u tome što je on naglašeno moæno sredstvo, zaštita društva i naroda od samovolje vlasti. Zato su pravnici u pravu kada institiraju da se ustav pravi pod lupom objektivnog prava. Ako to nam danas nije jasno, onda sudjelujemo u jednom uzaludnom poslu, gdje vlast oèigledno bježi od objektvinog prava. O tome svjedoèe èinjenice da se u te ustavne pisce tzv. ekspertske verzije, uporno forsira jedan senilni starac, gdje kreativci teško mogu razbiti uèmalost njegovih stavova koji potièu iz staljinske prakse ove zemlje.
Dalje, smisao i znaèaj pisanog ustava upravo je u tome da u normalnim situacijama u politièkom životu jedne zemlje bude sredstvo koje onemoguæuje ekcese vlasti, koje kanališuæi vršenje vlasti, postavlja granice vlasti i time bitno sprijeèava zloupotrebe vlasti. Prema slovu istinskog prava, ustavi predstavljaju sigurnost i politièku izvjesnost o granicama vlasti i time se na zakonski naèin garantuju slobode kako pojedinaca tako i društva u cjelini.
Da budemo još precizniji, ustav je, nezavisno od vremena i prostora, sredstvo kojim se postiže onemoguæavanje ekscesa vlasti, tj. postaje sredstvo kojim se postiže društveni mir i napredak, štite individualna i kolektivna prava i slobode, unapreðuje materijalno blagostanje društva. Zato, ukoliko ne bi Bošnjaci bili navedeni, u ustavu, kao i drugi narodi, prijeti opasnost, da više nikada nijedan Bošnjak ne može dobiti znaèajnu funkciju u politièkom društvenom i univerzitetskom životu Crne Gore. Takvo sredstvo suviše je slabo da bude brana od politièkih autokrata i diktatora koje stvara pogodno društveno tle, posebno od AB, tj. jogurt i balvan revolucije do danas. U takvim sluèajevima pisani ustav, kako su to dobro ukazivali kritikèi filozofi, sociolozi i politolozi, postoje svojevrsni “komad hartije” ili “papirni dokument” (F. Lasal), koji se lahko cilja i ne predstavlja nikakavu prepreku za zavoðenje poretka terora i strahovlade. Ali, èinjenica da se ustavi krše ne znaèi da se njih kao sredstva za ogranièavanje i stabiliziranje vlasti treba lišiti. U tom pravcu, treba dalje oèekivati jednu napornu raspravu u Parlametnu i uopæe u javnosti u vezi dalje elaboracije prijedloga novog ustava. Sad je na sceni opozicija, koja treba da drži konce u rukama i da uèini irelevantinim pravno-politièku fašizaciju Crne Gore, naravno u zakonodavno smislu rijeèi.

Etièko-sociološka atmosfera
koncepta novog prijedloga Ustava R. CG
i zahtjev za regionalizacijom


O ovom pitanju, iznio je argumentiranu atmosferu poslanik Purišiæ. Na osnovu njegovog iskaza, jasno se vidi, koji su privelegovani a koji su marginilizirani narodi u Crnoj Gori. Dakle, Bošnjaci su u ovoj drugoj grupi nezaštiæenih naroda. Tako ako ih ustav zaobiðe, predpostavlja se da za nekoliko decenija neæe više biti na ovim prostorima, kako zbog asimilacije, tako i zbog oèiglednog prozetilizma. Konstatiramo, promijenjen je vozni red usaglašavanja platforme u vezi ustava. Oèigledno, veliki raskorak ideja i koncepata pozicije (vlasti) i opozicije.
Prvaci stranaka, posebno parlamentarnih su trebali prethodno da se usaglase u okviru i sadržaju novog ustava. O tome svjedoèe opreèni i žustri stavovi kazani u Parlamentu s jedne i druge strane.
Ukupna dimenzija rasprave, pred zakazanu sjednicu, koja je najavljena za 1. ili 15. oktobar, ili ako se prolongira kasnije, ili govori, prije svega, o jednoj permanentnoj nervoznoj konfuziji, iz koje se može reæi, da se i jedna i druga strana, u odsustvu kompromisa, nalazi u aporijalnom, tj. u stanju æorsokaka. Izgleda, da novi ustav nije dobro došao ni sa jedne niti sa druge strane. Oèigledno, novi ustav æe nekim grupacijama ugroziti pozicije koje neopravdano cementriraju pune dvije decenije.

Ustav èuva identitetsku dimenziju svakog naroda i ravnomjeran regionalni razvoj


O tom pitanju, govorio je cijenjeni profesor Èupiæ, o odnosu maksimalizma i minimalizma u društvenoj teoriji.
Ova premisa je znaèajna za svaki manjinski narod, posebno u ovom trenutku za bošnjaèki. Bošnjaci su danas pred velikim izazovima, što svjedoèe istupanja prvaka Bošnjaèke stranke i drugih subjekata na politièkoj i društvenoj sceni Crne Gore i Sandžaka danas.
U tom kontekstu, identitetski karakter se ogleda da svi etnosi, tj. narodi u Crnoj Gori imaju konstitivni status, to je istinski put stvaranja graðanske države, što znaèi da su i Bošnjaci kolektivni nosioci suvereniteta, posebno što nijedan narod nije u veæini. To znaèi, da nijedan narod ne bi trebao, ukoliko se poštuje slovo demokratije, da bude u manjini, tj. na margini zbivanja. O toj dimenziji i polazištima, mogao bi pravno mnogo struènjije zboriti dr S. Meðedoviæ, koji je sudjelovao u izradi ekspertske verzije nacrta novog ustava, o èemu smo prije tri mjeseca raspravljalo ovdje u Rožaju, na APR televiziji, gdje su sudjelovali poznati znanstvenici i tom prilikom donijeli desetak amandmana, a neki od njih su prošli u završnoj verziji u prijedlogu ustava. S druge strane, poèetkom ove godine, imali smo priliku da proèitamo, preko “Bošnjaèkih novina” i “Pobjede” i njegovo izvjesno distanciranje od tog teksta, tzv. ekspertske verzije, posebno od ideje preambule, kao legitimacije države, prema kojoj se veæina naroda marginaliziraju i bolje reæi prešutkuju. Zatim, zatezanje oko samih prijedloga pojedinih amadmana svjedoèi o stanju konfuzije u Parlamentu Crne Gore.


DPS država


Ako ustav ne registruje postojanje naroda, nakon usvajanja, mi Bošnjaci i drugi narodi koji èinimo multietnièku sliku Crne Gore bit æe nepostojeæi narodi u partijskoj DPS državi, kojom vlada veæ 18 godina jedna prepoznatljiva Miloševiæeva klika, koja s vremena na vrijeme promijeni džemper nekim sezonskim odijelom! Takvo stanje, govori o ponižavajuæem položaju Bošnjaka u Crnoj Gori. Tako dva naša zastupnika u Parlamentu Crne Gore imaju velike muke, posebno sa našim tzv. sunarodnicima iz režimske partije, koji iznose u javnost naruèena mišljenja i stavove vladajuæeg klana, sa osnovnom tedencijom organizacijom Bošnjaka.

Vladajuæi klan stvara crnogorsku nad-naciju


Ako se prihvate stavovi vladajuæeg klana imat æemo Crnu Goru, kao onu Njemaèku iz 1933., kada je lider Treæeg Rajha stvarao od Njemaca nad-naciju, tj. jedini odabrani narod. U novim uvjetima, èini nam se da je slièna situacija, tj. prepoznatljiva oko nametanja stavova od vladajuæeg klana u Crnoj Gori, sem što je razlika da glavne stavove ne iznosi aktualni premijer, veæ tajna kabina preko svojih moænika.

Uporno forsiranje senilnog starca


U politièkoj historiji i suvremenoj politièkoj stvarnosti zemalja, fundamentalna vrijednost pisanog ustava je u tome što je on naglašeno moæno sredstvo, zaštita društva i naroda od samovolje vlasti. Zato su pravnici u pravu kada institiraju da se ustav pravi pod lupom objektivnog prava. Ako to nam danas nije jasno, onda sudjelujemo u jednom uzaludnom poslu, gdje vlast oèigledno bježi od objetkvinog prava. O tome svjedoèe èinjenice da se u te ustavne pisce tzv. ekspertske verzije, uporno forsira jedan senilni starac, gdje kreativci teško mogu razbiti uèmalost njegovih stavova koji potièu iz staljinske prakse ove zemlje.

Gledano sa stanovišta perspektive, ako se stvori demokratska atmosfera, sociološki reèeno, onda treba oèekivati da æe vlast i opozocija u procesu pregovaranja o usvajanju novog ustava postiæi kompromis. Sa stanovišta etike valja oèekivati da æe buduæi razgovori, ukoliko do izražaja doðe, volja tolerancije – dobiti sadržajniju formu i ljudsku dimenziju u smislu preciznijeg definiranja onog što je zajednièko prihvatljivo i jednoj i drugoj strani.
Prema tome, decentralizacija i regionalizacija države je pitanje koje treba da se ostvari u Crnoj Gori, ako želi Crna Gora da priðe demokratskom društvu. Èinjenica je da, regija, odnosno opštine u kojima žive Bošnjaci su marganilizirane od strane vladajuæeg klana i upravo taj južni Sandžak ili sjeverna Crna Gora je najnerazvijeniji dio Europe.
U tom kontektu Bošnjacima je, kao i drugim narodima, kojima se od nekih grupacija osporava nacionalni identitet, da sa svojim punim i pravim imenom budu zastupljeni, odnosno na relevantan naèin legitimirani u najveæem državnom aktu. U suprotnom, Bošnjaci æe biti bezimeni narod. Dakle, Bošnjaci treba da budu konstitutivni, a ne podstanarski narod. To je jasna èinjenica. U tom pravcu, daljeg djelovanja, svi bošnjaèki subjekti, posebno zasupnici trebaju biti budni kod svake rijeèi, koje se usvajaju u tekstu ustava. Evo naveo bih primjer iz R. Makedonije. Naime, Ustav ove zemlje je pobrojao sve narode, pa i Bošnjake, iako ovog naroda ima svega oko 1 odsto (vidi Ustav R. Makedonije, str. 34).
Da budemo jasni, ukoliko s imenom uðemo u ustav onda i Bošnjaci, bez dvojbe, imaju i èuvaju suverenitet, bez toga oni (Bošnjaci) postaju bezimeni narod. Upravo, konfuzija koja se stvara u raspravi o prijedlogu ustava svjedoèi, da je vlastima iskljuèivo stalo da jedan dio manjinskih naroda na brzinu asimiliraju, èak i forsiranje prozelitizma i naruèenih sudskih procesa. Zatim, naglo forsiranje konfesije musliman u nacionalnom smislu rijeèi, kako bi se oslabila pozicija Bošnjaka. Ovom pitanju treba da se posveti više i zvanièno Sarajevo, koje bi trebalo da digne glas za zaštitu Bošnjak u Crnoj Gori.

Završni eksurze


Zato je poseban znaèaj budnosti sadašnje generacije bošnjaèkih subjekata, posebno akcentujem na njihovu budnost, jer najveæi formalni akt, biæe, bez sumnje, prelagomena za druge društvene akte, èija konstrukcija se oèekuje, a koja æe sudbinski odrediti sudbinu oèuvanja identiteta, tj. posebnosti bošnjaèkog naroda, kao i drugih naroda, u cilju garantiranja ljudskih prava i sloboda pojedinaca i društva. U suprotnom, ukoliko ne budemo zapisani na tom parèetu papira, anticipiramo, da æe se nad Bošnjacima sprovoditi neviðeni teror i progonstva, o èemu svjedoèi i minulo vrijeme u zadnje dvije decenije, a upravo se naravnilo dvije decenije od famozne XII sjednice CK Srbije, èak protagonisti su i dalje na sceni Crne Gore danas. Jasno, prilike u Srbiji najsurovije su se demonstirale na prostoru Crne Gore, jer su prijeteæi mitinzi prvo 1988. g. poèeli u Crnoj Gori, pa se zatim proširili u druge krajeve Srbije. Psihološki gledano, èovjek se teško mijenja, a narod je iskristalisao mudrost: “Vuk dlaku mijenja, a æud ostaje ista.” Zato oni koji su vjerovali kameleonima i sami su postali kameleoni. To posebno važi za one naše pojedince i grupacije iz dijaspore, koji su zahvaljujuæu plaæenim avionskim kartama dolazili na referendum iz Amerike, zpadne Europe i drugih krajeva, da glasaju za privatnu državu jednog klana. Danas, svjedoci smo da taj isti klan traži javno da se našim zemljacima u svijetu, posebno sunarodnicima, koji su dobili amerièko ili neko od državljanstava zapadne Europe, oduzme državljanstvo Crne Gore! Eto još jedne kukavièke tendencije aktualnih vlasti Crne Gore, koji ugrožavaju slobode i ljudska prava svojih državljana. Hoæemo da vjerujemo da opozicija neæe dozvoliti da se graðanima oduzimaju državaljanstva, ako su meðuvremeno stekli neko drugo.
Bošnjacima kao i graðanima drugih etnosa, koji su obespravljeni, u netoleratnom i surovom režimu Crne Gore, a brojne rasprave o konceptu Ustava i drugih akata to najbolje ilustriraju u daljoj politièko-pravnoj borbi – nema drugog puta osim puta istine i pravde.
Onima kojima smetaju pripadnici drugih etnosa i religija, zacijelo, oni su u sukobu sa istinom i Bogom.
Na koncu, moja poruka graðanima Crne Gore bi bila slijedeæa: Da svaki narod ostane na svome, da bude uzvišen i uspravljen i da bude dostojanstven u svojim zahtjevima. Jedino na taj naèin, Crna Gora bi trebala da stekne prijatelje u okružnju, posebno oko krucijalnih pitanja poštovanja ravnopravnosti naroda, koje bi noviji ustav, ne samo spomenuo, veæ i u cijelosti zaštitio, da se svi jezici u Crnoj Gori poštuju kao ravnopravni, kako je to u drugim zemljama Europe: poèev od Švicarske, Austrije, Belgije, pa do naše matiène domovine Bosne i Hercegovine. Hoæu da vjerujem da æe opozicija i vlast doæi do kompromisa, jer je to demorkatski put za rješenje nastale situacije u Crnoj Gori, tj. da nakon usvajanja novog ustava, da doðe do novih parlamentarnih izbora, što bi bilo u interesu svih graðana ove Republike. U tom kontekstu, nadamo se, da æe se Bošnjaci nakon Ramazana konaèno \'opasuljiti\', i da više neæe trèati za fašizodnim DPS plus SDP grupacijama.

Zahvaljujem na pažnji.

VRH



Ostali prilozi:
» CRNI PETAK - 19. FEBRUARA 1919. GODINE U PLAVU
Dr. Mustafa Memić | 20. February 2024 14:17
» POKOLJ U LJUMI 1913.
B.net | 02. January 2020 16:23
» 20. NOVEMBAR - DAN SANDŽAKA
| 20. November 2013 04:47
» ČETNIČKI POKOLJI U PLJEVALJSKOM KRAJU
Damjan Pavlica | 22. July 2013 00:55
» PLAV - GUSINJE: SMRT ILI KRST
Mehmed Meša Delić | 17. February 2011 20:18
» BOŠNJACI U SANDŽAKU NISU RAVNOPRAVNI!
| 28. September 2009 12:50
» UNUK JUSUFA MEHONIĆA U SANDŽAKU I RODNIM ŠAHOVIĆIMA
Almir Mehonić | 02. December 2008 05:42
» ŠEHADET JAKUPA PEPIĆA 1912. GODINE
Almedin Pepić | 30. August 2008 08:16
» BOSNA I SANDŽAK - CARIGRADSKA KONVENCIJA
Dr. Mustafa Imamović | 11. March 2008 19:08
» NOVI USTAV CRNE GORE
| 12. November 2007 00:00
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EsmirBasic2312.jpg
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif