Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Teme


Udruženje za razvoj saradnje domovine i dijaspore u povodu 11. aprila, Dana bošnjačke dijaspore
MATICA BOSNA MORA POMOĆI U OČUVANJU I JAČANJU IDENTITETA BOŠNJAKA I DIJASPORI
Procitaj komentar

Autor: Bošnjaci.Net
Objavljeno: 12. April 2021. 14:04:51


U organizaciji Udruženja za razvoj saradnje domovine i dijaspore organizovan je program povodom 11. aprila, Dana bošnjačke dijaspore, sa ciljem obilježavanja ovog dana koji je, prema navodima, ostao neprimjećen u bošnjačkoj zajedici na globalnom nivou. Na panelu se govorilo o iskustvima učesnika sa radom u dijaspori i mogućnostima saradnje koji takav rad nudi.

Na programu su učešće uzeli Nermin Fazlagić, predsjednik Islamske zajednice Bošnjaka u Italiji, Umihana Rašović-Kasumović, švedska političarska bošnjačkog porijekla, Šefadil Ličina, predsjednik Islamske zajednice Bošnjaka Francuske i Mirza Čohadžić, član Upravnog odbora Udruženja ra razvoj saradnje domovine i dijaspore.

Čohadžić se osvrnuo na značaj ovog datuma: “Pripadnici bošnjačke nacije imaju mogućnost više da promovišu svoju zemlju, ime, jezik i vrijednosti, lobiraju na diplomatskom i političkom nivou, prenose i razmjenjuju svoja znanja i iskustva u različitim oblastima, iskorištavaju svoja poznanstava u svrhu spajanja Bošnjaka sa dijelovima svijeta gdje se nalaze, otvaraju nova vrata i mogućnosti saradnje, i što je najvažnije, konsoliduju odnose Bošnjaka među sobom.” Naglasio je da uvezivanje i saradnja bošnjačke omladine u domovini i dijaspori naročito važno u promociji naše zemlje, (o)čuvanju identiteta, jezika, kulture i tradicije, u čijoj je reafirmaciji i promociji dijaspora i u prošlosti imala i više nego istaknutu ulogu, sa ličnostima poput Adila Zulfikarpašića, Teufika Velagića, Smaila Balić, Hazima Šatarića i drugih. Podvukao je da se na dijasporu ne smije gledati kao na kratkotrajnu ekonomsku injekciju, već da se treba usredotočiti na ostvarivanje dugoročnih projekata i ulaganja. “Međutim, da bi do ovoga došlo, potreban je aktivan državni i institucionalni angažman koji će takve projekte i saradnju omogućiti.”, istakao je Čohadžić. Potcrtao je da bi pasivnost i ravnodušnost kao takva bi mogli dovesti do do toga da od identiteta ostane tek davnašnje sjećanje na Bosnu, Bošnjake i bosanski jezik.

Umihana Rašović-Kasumović opisala je stanje Bošnjaka u Švedskoj, istakavši da je ta zemlja omogućila Bošnjacima napredak - “Imamo aktivna udruženja: bošnjačku Islamsku zajednicu, biblioteke sa literaturom na bosanskom jeziku, te više od pedeset bh. i bošnjačkih udruženja, koja obuhvataju i baštinjenje kulture i folklorne tradicije Bošnjaka. Naročito su nam važni i BH Savez žena, kao i Omladinski savez. Sve je trenutačno podržano od strane države.” Rašović-Kasumović naglasila je da unatoč tome, od 100.000 Bošnjaka u Švedskoj, samo 12.000 je aktivnih članova u nekom od tih udruženja. Podvukla je da nije počelo veliko umrežavanje Bošnjaka nakon Agresije na RBiH, kao i da postoji politika asimilacije od strane švedske desnice. Osvrnuvši se na mogućnosti saradnje, istakla je da je manjak komunikacije ključna prepreka u uspostavljanju boljih odnosa domovine i dijaspore: “Naš identitet, naša je zajednička i uzajamna odgovornost. Povezivanje je jako važno za naš napredak, matice i dijaspore, možemo mnogo da naučimo jedni od drugih. Trebamo biti svjesni da smo svi različiti, bez obzira na to što pripadamo jednom narodu. Moramo da poštujemo jedni druge.” Istakla je i potrebu da domovina omogući relevantnu pomoć i kontakte, naglasivši da dosta često Bošnjaci ne znaju kome da se obrate kada žele ući u proces ulaganja u matičnu zemlju.

Nermin Fazlagić naveo je da iako Bošnjaci nisu međusobno organizovani na vjerskom i kulturnom nivou na kojem bi to mogli biti, aktivni su na poljima očuvanja folklora i vlastite tradicije i kulture, u čemu se ističu različita udruženja, a naročito udruženje “Stećak” iz Verone: “Najviše ispaštaju mlade generacije, jer nemaju iste mogućnosti u ovom smislu kao Bošnjaci u drugim zemljama. Međutim, druženja su posebno djeci značila mnogo na mogućnostima koje oni sami nemaju.” Govoreći o stanju Bošnjaka u svijetu, Fazlagić je naglasio: “Smatram da kad govorimo o vezama Bošnjaka sa domovinom, moramo uvijek biti svjesni da smo kao narod veoma specifični. Mi se ne možemo porediti sa Talijanima, Francuzima, Njemcima, jer zbog historijskih okolnosti, nemamo izgrađene nacionalne institucije kao što to imaju drugi narodi, iako je moguće napraviti paralele sa pozitivnim primjerom Iraca. Moramo biti svjesni da je svaki Bošnjak pojedinačno mora da se bori za očuvanje identiteta”. Naglasio je i da, premda Italija nije na nivou na kojem su to možda Njemačka i Francuska, obzirom da je postala zemlja migracije, a ne emigracije tek nedavno, Bošnjaci su svesrdno primljeni i uživaju ogroman ugled u toj zemlji. Kao primjer naveo je dolazak prvog imama iz Bosne i Hercegovine u Italiju, Ahmed ef. Tabakovića, koji je postavio presedan: “Na osnovu naših saznanja ovo je prvi imam u historiji Italije da je imam dobio odobrenje za rad kao vjerski službenik. Ovo je važno iz razloga što se imami po italijanskim zakonima ne smatraju vjerskim službenicima.” U ovom smislu, naglasio je i potencijal koji sa sobom nosi Islamska zajednica, kao jedna izgrađena i globalna zajednica koja može poslužiti kao prirodni most između Italije i Bosne i Hercegovine, kao i Europe i islama: “Islamska zajednica je snažna europska i svjetska institucija koja ima neophodan domet i infrastrukturu za šire djelovanje, od Vošingtona do Brisela. To Bošnjaci moraju da shvate, bez obzira na nivo posvećenosti vjeri. Ne trebamo da bježimo od toga da smo autohtoni europski muslimani. Primjeri Bošnjaka u posljednem stoljeću mogu se primijeniti na današnje muslimane Europe. Fazlagić je u zaključio da jačanjem našeg prisustva, te institucija u zemljama u kojima živimo, posredno i neposredno jačamo Bosnu i Hercegovinu, ali i Bošnjake.

Šefadil Ličina istakao je o važnost kulture sjećanja na okolnosti koje su Bošnjake navele da napuste svoju domovinu, naglasivši da moramo poznavati razloge zbog kojih smo naselili različite dijelove svijeta.

- “Bošnjačka zajednica u Francuskoj broji između 30 i 40.000 hiljada članova koji su međusobno organizovani u desetak džemata. Islamska zajednica jedina je u kontinuitetu radila i radi na očuvanju zajednice Bošnjaka u vjerskom i kulturnom smislu, s tim da nam je politička i ekonomska veza sa maticom i ostatkom dijaspore slaba. U kulturnom smislu smo slabo zastupljeni, jer su udruženja koja su ranije postojala danas većinom zatvorena.”, istakao je Ličina. Naglasio je i da se dijaspora u Francuskoj suočava sa borobom između asimilacije i integracije: Mi se u našim kućama borimo da prenesemo naš jezik, identitet i kulturu, s tim da treba naglasiti da su veći rezultati mogući samo kroz institucionalni rad. Ukoliko se ne poduzmu konkretne radnje i iz matice u ovom smislu, bojim se da bi već idući naraštaj Bošnjaka u Francuskoj mogao da radi ne za interee svog naroda i matične džave, već za nečije tuđe”. Govoreći o mogućnostima saradnje, naglasio je da saradnja trenutno postoji samo na vjerskom polju, iako su potencijali daleko veći. U prvom redu je naveo mogućnost snažnije olitičke i ekonomske saradnje “Bošnjaci u Francuskoj imaju svoje firme, svoj novac, znanja i iskustva koja bi mogli prenijeti i staviti na raspolaganje matici. Međutim, teško je govoriti o tome u odsustvu konkretnih institucija i projekata za uspostavu takve saradnje. To je između ostalog i zbog toga što trenutno u matici ne postoji jedna zdrava privredna atmosfera”. Ličina je naglasio da se dijaspora pokazala kao neophodan resurs za balkanske zemlje, čije zanemarivanje bi moglo biti razorno, navodeći da u Bosni i Hercegovini trenutno postoji nedostatak političke volje, koji se najbolje ogleda u tome da ne postoji niti Kancelarija niti Ministarstvo za dijasporu.

VRH



Ostali prilozi:
» GENERAL MEHMED ALAGIĆ – SMRT OD NEPRAVDE
B.net | 07. March 2024 14:06
» IZLET DJECE IZ MEKTEBA HIDAJE U POSJETI DŽAMIJI U PENZBERGU
Damir ef. Babajić | 28. February 2024 16:04
» SEDMOGODIŠNJI MAHIR JEDINI ĐAK U SELU PETROVIĆI KOD OLOVA
Anadolu Agency (AA) | 24. February 2024 12:40
» "BEST MOSTAR" OTVARA PRIJAVE ZA HACKATHON!
Bošnjaci.Net | 18. February 2024 13:06
» PLEMENITOST, HRABROST I ODLUČNOST
Ferhat Korajac | 12. February 2024 02:08
» ČETIRI DECENIJE OD ZOI U SARAJEVU: OLIMPIJSKI DUH I DALJE ŽIVI
Anadolu Agency (AA) | 08. February 2024 20:04
» AZERBEJDŽAN NA GLOBALNOJ SCENI-EKONOMSKI RAST I DOPRINOS DIJASPORE
Božidar Proročić, književnik i publicista | 07. February 2024 14:37
» OJ NERMINEEEEEE, ŠTA KAŽE SV. SAVO O ISLAMU I NJEGOVIM SVETINJAMA
Dr. Muharem Štulanović | 06. February 2024 19:56
» MOJ SEDAMDESET DRUGI ROĐENDAN
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 05. February 2024 14:32
» VEČER BOŠNJAČKE KULTURE, UMJETNOSTI, ILAHIJA I KASIDA
Bošnjaci.Net | 28. January 2024 16:38
Ostali prilozi istog autora:
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EsmirBasic2312.jpg
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif