Promotori i autor: Avdo Huseinović, Eset Muračević i Nisvet Smajić

U Foajeu ispred Kino sale, u Upravnoj zgradi Javne ustanove KSC Vogošća „Jasmin Isanović Žuti“, kojeg su krasile slike izuzetne vogošćanske slikarke Tamare Vučinić, u sklopu ovogodišnje manifestacije privrede, kulture i sporta „Vogošćanski dani“, održana je promcija knjige „SJAJNIJI OD ZLATA - Po njima ulice, Trgovi i Javne ustanove u Vogošći nose imena“, autora Eseta Muračevića, a koju je na tržište izbacila Izdavačko-štamparska kuća „Planjax komerc“ iz Tešnja.
O ovom djelu, pored autora, kao promotori, govorili su: Avdo Huseinović, filmski autor i publicista i Nisvet Smajić, ispred izdavača ove knjige.

- Ovo antologijsko djelo poslužit će kao putokaz budućim publicistima koji će o junacma našeg odbrambeno-oslobodilačkog rata u BiH 1992.-1995. godine pisati nove knjige ili snimati filmove, istakao je, između ostalog, Avdo Huseinović. Autor ove publikacije, uprkos vlastitoj golgoti kroz koju je prolazio tokom života i slaboj podršci institucija vlasti, smogao je snage da o svojim saborcima ostavi vrijedan zapis koji će budućim generacijama pričati o njihovom herojstvu, herojstvu boraca Armije Republike Bosne i Hercegovine koji su se usprotivili fašizmu te nam omogućili da živimo u slobodnoj i nezvisnog domovini Bosni i Hercegovini.

Eset Muračević: Između korica ove knjige kratki su ali vrlo značajni biografski podaci o ljudima koji su, uitinu, sjajniji od zlata. Ljudima sa kojima smo tokom minulog rata „istu muku“ pili boreći se protiv onih koji su željeli zatrti naš trag na tlu Bosanskom.

- Kažu da Bosanci i Hercegovci ne vole čitati velike knjige, kaže Eset Muračević. Otuda sam nastojao da ova moja nema baš puno stranica te da se kao takva može pročitati na brzaka. Vjerujem da će u njoj svako pronaći ponešto što će mu razgaliti dušu i na trenutak vratiti ponos što je bio saborac plejade heroja o kojima knjigaa govori, a koji su nam, svojim zaslugama i svojom žrtvom, omogućili da živmo u najljepšoj zemlji na svijetu - Bosni i Hercegovini. Između korica ove knjige kratki su ali vrlo značajni biografski podaci o ljudima koji su, uitinu, sjajniji od zlata. Ljudima sa kojima smo tokom minulog rata „istu muku“ pili boreći se protiv onih koji su željeli zatrti naš trag na tlu Bosanskom. Možda mi neki zamjere što sam o takvima ostavio pisani trag. No, neka se ljute. Zbog laži onih uz koje smo prije agresije na našu zemlju rasli i obrazovali se platili smo skupu cijenu. Takvo nešto više nokada sebi ne smijemo dozvoliti. Zašto sam se opredijelio za ovakav projekat? Pored čuvanja uspomena na zasluge svojih saboraca još dva su razloga za to. Prvi je vezan za to da onima koji koračaju ulicama ovog naselja ostavim nešto iz čega mogu saznati po kome ili čemu je neka od njih dobila ime, trag o onima koji su hrabro i neustrašivo, ne žaleći svoj trud pa ni život, tokom minulog rata, stali u odbranu naše domovine Bosne i Hercegovine i usprotivili se fašizmu. Trag je ovo o 411 Vogošćana koji su u odbrambeno-oslobodilačkom ratu u BiH 1992-1995. godine dali svoj život za suverenu i nezavisnu Republiku Bosnu i Hercegovinu, ali i živih nosilaca najvećih ratnih priznanja „Zlatni ljiljan“, „Zlatna policijska značka“, „Srebreni štit“, „Heroj oslobodilačkog rata“... Drugi razlog vezan je za to da skrenem pozornost nadležnim iz vlasti, medija i svih drugih koji, nerijetko, u svojim zvaničnim pozivnicama i drugim aktima, izostavljaju pune nazive ulica, trgova ili javnih ustanova te, nerijetko, ne naznače po kome one nose imena. Ako u svakodnevnoj komunikaciji, ili medijskim izvještavanjima sa tih prostora, ne spominjemo njihova imena brzo ćemo ih zaboraviti, zaboraviti sve oni šta su oni činili za slobodnu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu i golgote kroz koje smo, u teškom vremenu iza, prolazili. U vrijeme kada djeca u školskim klupama ne mogu da uče o našoj bliskoj prošlosti, nazivi ulica, trgova i javnih ustanova po imenima zaslužnih boraca jeste nešto preko čega o našoj svijetloj i časnoj borbi za opstanak zemlje i naroda trebamo svakodnevno govoriti. Ako mi u svakodnebnoj komunikaciji i korespdenciji ne budemo spominjali imena naših heroja, zaboravit ćemo svoju istoriju, a golgote, stradanja i novi genocid mogli bi se opet ponoviti.



Inače, Eset Muračević, pisac, pjesnik, novinar, publicist, karikaturist. Rođen je 3. januara 1955. godine u Peševićima kod Zenice. Od 1965. godine živi na području sarajevske općine Vogošća.
Pored aforizama piše i poeziju, bavi se fotografijom i slikarstvom. Saradnik je više dnevnih i sedmičnih listova u Bosni i Hercegovini i široj regiji. Poeziju, karikature, novinske tekstove, aforizme i humoreske objavljivao u više listova, časopisa, radio i TV emisija u zemlji i inozemstvu. Pored tekstova za brojne pjesme novokomponovane narodne muzike, autor je i recenzija za više knjiga poezije, humora, pripovjetki, dokumentarnih filmova i drugih djela.

Jedan je od koautora zbirki pjesama: „Plava svitanja“ (Amaterska radnička scena, Sarajevo 1982. godine) i „Bobarsko biserje“ (Književni klub „Studenac“, Tešanj 1990. godine) te autor zbirke pjesama „Posljednji krug“ (Međunarodni centar za mir, Sarajevo 1995.godine), zbirke aforizama „Peta lična“ („Planjax“, Tešanj 1999. godine), knjige „Ubijene i nestale žrtve zločina u Vogošći 1992-1995.“ („Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava“, Sarajevo, 2001. godine), koautor dokumentarnog filma „Posljednji krug“ (Udruženje „Porodice nestalih Općine Vogošća“ i „Udruženje logoraša Općine Vogošća“, Vogošća, 2003.godine), autor knjige aforizama, karikatura, humoreski i novinskih tekstova „Bečka škola" ("Planjax", Tešanj 2009.godine), zbirke pjesama “Zapis o Bosni” (“Planjax”, Tešanj 2015. godine) i ove posljednje „Sjajniji od zlata-Po njima ulice, Trgovi i Javne ustanove u Vogošći nose imena“ (Izdavačko-štamparska kuća Planjax komerc doo, Tešanj 2020. godine).

Zastupljen je u Antologiji sarajevske ratne poezije „I nakon svega Sarajevo“ Emire Redžić i Dženane Hadžiabdić („Dobra knjiga“, 2000.godine), Zbirci radova učesnika Trećih novosarajevskih književnik susreta-2009. „Balkansko pero“ (KNS-Sarajevo, 2009.godine), „Antologiji Ex Yu afo-rizama“ („MaxMinus“, Sarajevo 2011. godine), Biografskom leksikonu „Ko je ko u Bosni i Hercegovini 2014.-2018.“ (“Planjax”, Tešanj 2014. godine) i „Leksikonu znamenitih Bošnjaka“ autora Nazifa Veledara („Preporod“, Sarajevo 2017.god.)

Dobitnik je nagrade "Zlatna jabuka 2004" za "poseban doprinos promociji i razvoju muzičkog stvaralaštva na Balkanu i u Svijetu".